Talafaasolopito o le Ekalesia
O Suiga i le Tusi a Mamona


O Suiga i le Tusi a Mamona

I le 1829, na amata ai e le aufaigaluega a Egbert B. Grandin i Palamaira, Niu Ioka, le gaosiga i le lolomiina o le Tusi a Mamona. Mo lomiga muamua o tusi, o masini lomitusi i lea taimi e masani ona maua mai tusitusiga tusilima mai tusitala ma tuuina atu suiga faalefaatonu e pei o faailoga, sipelaga, ma le kalama a o setiina le ituaiga. Mo lenei galuega faatino, o le fesoasoani ma le tusiupu a Joseph Smith, o Oliva Kaotui, na fatuina se kopi o le uluai tusigatusilima mo le lomiga, o Ioane Gilbert, e faaaoga. O lenei “tusiga mo le lomitusi,” e pei o le uluai tusiga, sa i ai ni nai faailoga laiti ma ni nai mea e le o ogatusa ma le sipelaga. O tusitusiga a le lomitusi sa i ai foi nai eseesega laiti e faatatau i le uluai tusitusiga. I le taina o le tusi, na tuuina atu ai e Gilbert ni faailoga ma ni vaega o parakalafa. O le uluai lomiga o le Tusi a Mamona sa leai se fuaiupu na faanumeraina.1

Ata
itulau tusitusia o le Tusi a Mamona

O le uluai itulau tusitusia o le Tusi a Mamona o loo i ai le anotusi o le 1 Nifae 8:11–27.

Sa saunia e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui se lomiga lona lua i le 1837. O la latou faiga i le faafouina o le Tusi a Mamona na foliga mai ai le ala na faaleleia ai e le au lomitusi o le Tusi Paia i le taimi lea lomiga mo le aufaitau Igilisi. E masani ona malamalama le au lomitusi ma le aufaitau e faapea o mea sese o le gaosiga e mafai ona fetolofi atu i le faagasologa o le taina o ata mo soo se tusi, o lea e masani ai ona tuuina mai e le au lomitusi ni faatomuaga e faamautinoa ai i le aufaitau a latou taumafaiga e maua ma faaleleia soo se le ogatusa na matauina i lomiga na muamua atu.2 I le silia ma le lua masina i le 1837, na oo atu ai Iosefa ma Oliva i le lomiga muamua o le Tusi a Mamona ma ni faamoemoega talitutusa, ma faalauiloa atu ai le silia ma le afe ni faasa’oga laiti i le lomiga lona lua faapea foi ma ni nai faamaninoga taua. Mo se faataitaiga, sa la’ua fetuunaia mau faasino e uiga ia Iesu i le 1 Nifae o loo tuuina atu i tusitusiga ma le lomiga i le 1830 o “le tina o le Atua,” “o le Tama Faavavau,” ma “le Atua Faavavau” i “le tina o le Alo o le Atua,” “o le Alo o le Tama Faavavau,” ma “o le Alo o le Atua e faavavau,” e faatatau i ai.3 O loo ta‘ua i le faatomuaga a Iosefa ma Oliva, “O tagata taitoatasi o loo masani i le lolomiina o tusi, ua nofouta i le tele o mea sese e masani ona tutupu i lomiga o tusitusiga. [O lenei anotusi] sa toe iloiloina ma le faaeteete ma faatusatusa i uluai tusitusiga na saunia e Elder Joseph Smith, Jr. le faaliliutusi o le tusi a Mamona, na fesoasoani i ai le lomitusi o i ai nei, o uso O. Kaotui.”4

O le lomiga mulimuli o le Tusi a Mamona na vaavaaia e Iosefa Samita o le lomiga lona tolu lea na lolomiina i Cincinnati, Ohaio, i le 1840. O le galuega o le lolomiga lona tolu na amata ia Ebenezer Robinson, o le sa faaaogaina se kopi o le lolomiga lona lua faatasi ai ma faafouga na faailogaina i le penitala e Iosefa Samita.5 O se tasi o suiga taua i le faasa’oga lona tolu o le gagana na faamatalaina ai sa Nifae o se “nuu papae ma moomoo” i se “nuu mama ma moomoo.” Talu ai o nisi o lomiga i le lumanai o le Tusi a Mamona na faavae a latou anotusi i le lolomiga lona lua o le 1837, o lea na faaauau ai pea ni upu e le sa‘o seia oo i le faasaoga o le 1981 i le lomiga a Iosefa Samita o le 1840. Sa faaaoga e Robinson ia papatusi masani i le sauniaina o le lomiga lona tolu mo le lolomiina. O lenei tekinolosi na faatagaina ai le tele o toe lolomiga, o se vaega muamua mo le Tusi a Mamona. Faatasi ai ma papatusi masani i lona lima, sa taulimaina ai e Iosefa Samita le tusi o se mea e sili atu pe itiiti foi le malupuipuia mo le lumanai na muai vaaia, ma sa ia teuina ai uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona i se maatulimanu o le Maota i Navu i le 1841.6

Talu mai le lomiga lona tolu i le 1840, o isi lomiga ma le tele o lomiga na toe lolomiina e faavae i le 1837 ma lomiga i Europa i le 1841 na folasia mai ai ni suiga laiti i le Tusi a Mamona. O le lomiga i le 1879 na saunia e Orson Pratt na faaalia ai ni mataupu pupuu ma fuaiupu ua faanumera o loo ua tumau pea o se faiga masani i isi uma lomiga na sosoo mai ai.7 O le lomiga o le 1920 na saunia e le Komiti o Tusitusiga Paia a le Ekalesia, o se vaega o Aposetolo e toalima na taitaia e George F. Richards, ua faalaugatasia ai igoa o tusi (e pei o le Tolu Nifae ma le Fa Nifae) i totonu o le Tusi a Mamona, vaevaeina o le anotusi i se faataatiaga e lua koluma, ma faaopoopo i ai aotelega o mataupu ma se taiala o le faaleoga.8

E ui lava i le tele o mau faasino, ae o le lomiga o le 1920 sa eseese lava le taina mai lomiga faaPeretania o le Tusi Paia. I le vaitau o le 1970, na amatalia ai e le Komiti o le Lomiga o Tusitusiga Paia lea sa taitaifono ai Elder Thomas S. Monson, se iloiloga o le Tusi Paia, Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele ina ia maua ai se lomiga atoa o tusitusiga faavae. Sa logoina e le komiti uluai tusiga ma lomitusi ma lomiga talu ai o le Tusi a Mamona e faailoa ai ma tulituliloa ai vaega masani ma gagana eseese. O nisi o mea sese a tagata na faasa’oina, e pei o le straight lea na fenumiai ma le strait (o upu e tutusa le faaleoga ae e eseese uiga), ma le formation i tusitusiga a le lomitusi ua faatulaga i le foundation i le 1 Nifae 13. Sa toe mauaina foi ma tuufaatasi e le komiti le iloiloga a Iosefa Samita o le lomiga i le 1840. O le lomiga o le 1981 na folasia mai ai se faataatiaga fou e faasopoia ai tusitusiga faavae ma faaalia ai mau fefaasinoai ua faafouina, ulutala o mataupu, ma anomea e faasino i ai.9

O komiti o tusitusiga paia uma i le 1920 ma i le 1970 sa faafesootaia le galuega a le au atamamai o e sa suesueina ia anotusi o punaoa ma lomiga ua lolomiina o loo maua i o latou lava taimi. O na tagata atamamai na faatelevaveina i le 1988 faatasi ma le Galuega Faatino o Tusiga Taua o le Tusi a Mamona, lea na iu lava ina taitaifono ai ia Royal Skousen, o se polofesa o gagana ma gagana FaaPeretania i le Iunivesite o Polika Iaga.10 O le galuega a Skousen e faailoa ia suiga uma i anotusi o le Tusi a Mamona, pe faafaatonu pe faalavefau, o mamanu faatusiupu e lei faamalamalamaina i tusitusiga ma sipelaga i lomiga ua lolomiina, lea na taitai atu ai i se fuga mai o vaega lelei i le anotusi o le Tusi a Mamona. I le 2001, na amata ai e le Joseph Smith Papers Project [Poloketi o Pepa a Iosefa Samita] ona aoina mai ma tuuina atu tusitusiga uma a Iosefa Samita o loo iai, e aofia ai ma ana saofaga i le Tusi a Mamona. O le galuega o le faatausiusiuga i ona po nei ma faiga o le faasa‘oina o faamaumauga o lenei galuega faatino na faalauteleina ai le suesuega o le Tusi a Mamona ma lona talafaasolopito, ma maua ai le tele o faamaumauga o suiga i le Tusi a Mamona nai lo le taimi muamua.11

O le faaleagaina faaletino o uluai lomiga faaPeretania o le lomiga o le 1981 na uunaia ai le gaosiga faanatinati o se lomiga fou. O le taunuuga o le lomiga o le 2013 na faia ai le gaoioiga e faasa‘o ai le le ogatusa o faamatalaga masani, e pei o le faalaugatasia o taimi e faaaoga ai le first-born i le firstborn i le 2 Nifae 2, 4, ma le 24, ma le faasa’oina o mea sese laiti e pei o le avea ai e pei o ni Atua i le avea ai e pei o ni Atua i le Alema 12:31 ma le i tagata i le o tagata i le Helamana 13:17.12

O le aliae mai o le lolomiina faatekinolosi na aumaia ai foi ni mamanu fou mo le lomiga faatekinolosi. O polokalama ua ofoina atu ai i le aufaitau upu autu-sailiili, sootaga e faasino i ai, ma meafaigaluega o le makaina o mau, faapea ai foi ma le silia ma le selau gagana e filifili ai. I le 2022, o le polokalama o le Tusi a Mamona na faaleleia atili ai le faatinoga faatekinolosi, fesootai ai le anotusi i anotusi eseese ma isi anotusi faatekinolosi ma tuuina atu vave ai le fefaasoaai o tomai.

Autu Fesootai: Printing and Publishing the Book of Mormon (Lolomi ma le Lolomiaina o le Tusi a Mamona)

  1. Tagai i le Autu: Printing and Publishing the Book of Mormon (Lolomi ma le Lolomiaina o le Tusi a Mamona).

  2. Tagai i le Seth Perry, “The Many Bibles of Joseph Smith: Textual, Prophetic, and Scholarly Authority in Early-National Bible Culture,” Journal of the American Academy of Religion, vol. 84, no. 3 (Sept. 2016), 750–75.

  3. Faatusatusa Lomiga Muamua o le o le Tusi a Mamona, 17–18; Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, 16–17; O le Tusi a Mamona: O se Tala na tusia e Lima o Mamona i luga o Papatusi na Sii mai Papatusi a Nifae (Palmyra, NY: Joseph Smith Jr., 1830), 25–26; O le Tusi a Mamona: O se Tala na tusia e Lima o Mamona i luga o Papatusi na Sii mai Papatusi a Nifae (Kirtland, Ohio: P. P. Pratt and J. Goodson, 1837), 27–29; all available at josephsmithpapers.org.

  4. “Faatomuaga,” i totonu o le Tusi a Mamona (1837), v.

  5. Richard E. Turley Jr. ma William W. Slaughter, How We Got the Book of Mormon (Salt Lake City: Deseret Book, 2011), 58.

  6. Turley ma Slaughter, How We Got the Book of Mormon, 62.

  7. Paul Gutjahr, “Orson Pratt’s Enduring Influence on the Book of Mormon,” in Elizabeth Fenton and Jared Hickman, eds., Americanist Approaches to the Book of Mormon (New York: Oxford University Press, 2019), 83–106.

  8. Tagai i le Richard L. Saunders, The 1920 Edition of the Book of Mormon: A Centennial Adventure in Latter-day Saint Book History (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2021).

  9. George Horton, “Understanding Textual Changes in the Book of Mormon,” Ensign, Dec. 1983, 24–28.

  10. Royal Skousen, “The Book of Mormon Critical Text Project,” in Susan Easton Black and Charles D. Tate Jr., eds., Joseph Smith: The Prophet, The Man (Provo, UT: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1993), 65–75.

  11. Final Volume of Joseph Smith Papers Published, Completing Monumental Historical Work,” News, Joseph Smith Papers, June 27, 2023, josephsmithpapers.org.

  12. Summary of Approved Adjustments for the 2013 Editions of the Scriptures,” ChurchofJesusChrist.org; “New Edition of English Scriptures,” Church News, Mar. 3, 2013, 2.