Talafaasolopito o le Ekalesia
Sini Rikitone


“Sini Rikitone,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Sini Rikitone”

Sini Rikitone

I le aso 29 o Oketopa, 1830, e toalua tagata asiasi na o mai i le fale o Sini ma Fipe Rikitone. O Sini Rikitone sa avea ma se faifeau Kerisiano, ma o se tasi o tagata asiasi, o Pale P. Palate, o se tasi na avea muamua ma sui o lana faapotopotoga o le na toe foi mai e faasoa atu le Tusi a Mamona ma tala fou o le Toefuataiga ma lana faiaoga. O le isi o Oliva Kaotui, o le na avea ma tusiupu mo le tele o faaliliuga o le tusi. E ui lava o le au Rikitone sa nonofo i se fale na saunia e le latou aulotu ma o le a aveesea lena fale pe afai latou te liliu atu i se faatuatuaga fou, na latou mafaufau ma le agaga tatalo i le savali a faifeautalai ma papatisoina i le aso 8 o Novema. Mo le isi 14 tausaga, na avea Sini Rikitone ma aafiaga taua i le Ekalesia.

Ata
Ata o Sini Rikitone

Ata o Sini Rikitone.

Talaiga Muamua

Aʻo lei taitai ona o atu Palate ma Kaotui i lona faitotoa o ni faifeautalai, sa moomoo Sini Rikitone mo se toefuataiga o le Feagaiga Fou Kerisiano. Na fanau o ia i le 1793 i fafo atu o Pittsburgh, Penisilevania, ma aoaoina o se fai pa’u manu, ae o lona naunau mo le aoaoina ma le talaiina o le afioga a le Atua na avea ai o ia i le galuega faa-Kerisiano. E oo atu i le taimi na ia faaipoipo atu ai ia Fipe Brooks i le 1820, ua amata lana galuega talaʻi i le Lotu Papatiso Tuufaatasi. Na vave ona maua o ia i totonu o le faatosinaga tuputupu a’e a Alexander Campbell o le Lotu Papatiso Toefaatulagaina, lea na sailia ai se toe foi atu i ituaiga Kerisiano o le Feagaiga Fou.

Na faaaoga e Sini Rikitone lona tomai e tautala ai i tagata lautele o se faifeau o le Ekalesia Papatiso Muamua i Pittsburgh. O le fiafia o Rikitone i le toefaatulagaina na iu ai i se vevesi ma taitai o le Lotu Papatiso i Pittsburgh, ma sa siitia o ia ma lona aiga tuputupu ae i le itu matu i sasae o Ohaio, lea na avea ai o ia ma se faifeau taualoa i le tele o itumalo.1 Na vave ona filifilia o ia e taitai se aulotu i se taulaga e taua o le Fautua. Na faamamafaina e Rikitone ia uluai faiga faaKerisiano, ma o nisi o lana aulotu na latou amataina a latou lava taumafaiga e ola ua “tuu tele a latou mea uma,” e pei ona faamatalaina i le tusi o Galuega.2

Auaunaga i le Ekalesia

Ina ua malolo Palate, Kaotui, ma isi faifeautalai i Ohaio a’o latou agai atu e talai i Initia Amerika o loo nonofo i sisifo o Misuri, sa toatele tagata o le aulotu a Sini Rikitone na taliaina la latou savali.3 Ina ua mavae lona lava liua, na malaga loa Rikitone i le setete o Niu Ioka faatasi ai ma lana faifeau muamua o Eteuati Paterika e feiloai ia Iosefa Samita.4

O le tele o le iloa faaletusipaia ma le talaiga malosi a Rikitone na fesoasoani e faafailele ai le Ekalesia fou. Na avea foi Rikitone ma tusiupu mo le faaliliuga musuia a Iosefa Samita o le Tusi Paia ma sa avea ma autu o nisi o uluai faaaliga. Ina ua faatoa faatulagaina le Au Peresitene Sili o le Ekalesia, sa valaauina Rikitone e avea ma fesoasoani a Iosefa. Ia Fepuari o le 1832, na maua ai e Sini ma Iosefa se faaaliga ofoofogia o tikeri e tolu o le mamalu, o la laua tala e aofia ai se molimau tuufaatasi malosi o Iesu Keriso.5 O le masina na sosoo ai, na toso atu ai e tagata leaga ia Sini ma Iosefa mai o la fale ma osofaia ma le sauā ma vali-ta ma faafulumoa i laua.

Sa pulefaamalumalu ia Sini Rikitone i le Au Paia i Katelani ae o le tele o taitai o le Ekalesia na o ese atu i le malaga a le Tolauapiga a Siona, na fesoasoani e tusi ia Lauga i le Faatuatua ia na tuuina atu i le Aoga a Perofeta, saunoa i le faapaiaga o le Malumalu i Katelani, ma o se tagata autu i le faatulagaga o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani.6 I le 1838, ma si’itia atu ai i Misuri ma Iosefa Samita. I se lauga mo le Aso Fa o Iulai, na ia faasilasilaina ai o le a tau faasaga le Au Paia i soo se aufaatupu faalavelave na o mai e faasaua ia i latou, ma faateleina ai feeseeseaiga i le va o tagata o le Ekalesia ma o latou tuaoi. Na mulimuli ane faafalepuipuiina o ia ma Iosefa i Liperate, Misuri.

Feeseeseaiga ma Suiga

Ina ua mavae le faamautuina o le Au Paia i Navu, o nisi taimi na faigata ai le mafutaga a Sini Rikitone ma Iosefa Samita. Na molia e Iosefa ia Rikitone mo le le amanaiaina o ona tiute o se fesoasoani a Iosefa, fesoasoani i fili o le Ekalesia, ma “ma le aveese[ina] o tupe mai tagata le sala.” Ia Aukuso 1843, na tausalaina ai e Iosefa ia Rikitone ma fai atu i le faalapotopotoga e lagolago o ia i le faamaloloina o ia i le avea ai ma ona fesoasoani. I le konafesi na sosoo ai a le Ekalesia ia Oketopa, na malie ai Iosefa ma le musua e faatumauina Rikitone e avea ma ona fesoasoani pe afai o le a ia “faalauteleina lona valaauga, ma savali ma pulea o ia lava i le faamaoni, amiotonu, ma le amio sa’o.”7

E ui lava i nei mea, na filifilia Rikitone e tauva i le avea ai o se sui peresitene ia Iosefa Samita i le faiga palota a le Iunaite Setete i le 1844. Peitai, na faapuupuuina le tauvaga ia Iuni o le 1844, ina ua fasiotia e le au faatupu faalavelave Iosefa. Na faanatinati atu Rikitone i Navu mai Pittsburgh, le mea sa nofo ai o ia, ma fai mai o loo ia te ia le aia tatau e galue ai o se “leoleo” i le Ekalesia i le toesea ai o Iosefa.8 I le tali atu i ai, na folafola mai ai e Polika Iaga na tuuina atu e Iosefa i le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia ki uma ma sauniga e manaomia e taitai ai le Ekalesia i luma. O le toatele o le Au Paia i Navu na palota e lagolagoina le taitaiga a le Toasefululua.

E ui na aapa atu sui o le Toasefululua ia Rikitone, ae na musu o ia e talia la latou taitaiga, na tape lona igoa mai le Ekalesia ia Setema o le 1844, ona toe foi ai lea i Pittsburgh. O iina sa ia faia ai se faalapotopotoga tutoatasi a le ekalesia. Na tumau lana Ekalesia a Keriso seia oo i le 1847, ona o fefinauaiga i totonu ma le le taunuu o le valoaga o le Afio Mai Faalua o Keriso na mafua ai ona malepelepe le faalapotopotoga. Faatasi ai ma Stephen Post, na faatulagaina ai e Rikitone se isi lotu na taʻua o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Fanau a Siona, lea na ia taitaia seia oo i lona maliu i le 1876.9