Talafaasolopito o le Ekalesia
32 Tulai ma Onosai le Sasa


“Tulai ma Onosai le Sasa,” mataupu 32 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 32: “Tulai ma Onosai le Sasa”

Mataupu 32

Tulai ma Onosai le Sasa

Ata
Tamaitai ma le alii o loo opo mai le tasi ina ua uma le papatisoga

O Siaosi Q. Kanona ma lona toalua o Elisapeta sa i Uosigitone, DC, i le amataga o le 1880. O se nofoaiga fou o le Konekeresi ua amata, ma sa auauna atu pea Siaosi o se sui faateritori o Iuta. I le tausaga lea, na aumai ai e Siaosi ma Elisapeta a la afafine e toalua faatasi ma i la’ua. Sa la faamoemoe e la te tuuina atu i au polikiki o le atunuu ma faatonu o niusipepa se vaaiga lelei o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai.1

E moni lava, e tele tagata na iloa, o George ma Elizabeth na faatinoina le faaipoipoga faaautaunonofo. O le mea moni lava, na i ai ava e toafa a George ma ni fanau e toaluasefulu o loo feola. Ae peitai, na matauina e se tasi tusitala, o le au Cannon e le pei o manatu sese e faatatau i le Au Paia. “Afai o amioga mama o se faalapotopotoga e fuaina i la latou taunuuga mama ma atamai,” na tusia ai e se tusitala, “e le tatau la ona i ai se faailoga tagata e faasaga i le autaunonofo.”2

Ae ua faateleina le faailoga tagata e faasaga i le Au Paia talu mai le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga o le Iunaite Setete i se tausaga talu ai i le mataupu a George Reynolds. I lana lauga faaletausaga i le atunuu, na lolomiina ia Tesema 1879, na faaleagaina ai e Peresitene Rutherford Hayes le autaunonofo ma uunaia e puipuia le tulafono ia faamalosia le faatinoga a le Morrill e tetee atu i le autaunonofo.3

O le savali a le peresitene, na faamaaa ai ni isi o sui o le konekeresi e tetee atu ma le malosi i faaipoipoga faaautaunonofo. O se tasi o ia faitulafono ua fautuaina atu se tulafono e suia ai le faavae e faasolitulafonoina ai faaipoipoga faaautaunonofo. O le isi ua ia faaalia lona faamoemoe e tulieseina Siaosi Q. Kanona mai le Konekeresi. O tagatanuu mai vaega uma o le atunuu, i lea taimi, ua amata ona latou faamamafa atu i a latou sui ia latou faaopoopo mea latou te faia e tapeina ai faaipoipoga faaautaunonofo.

“Ua foliga mai ua faaputuputu ao ma ua mafiafia ma foufou mai ia i matou,” na tusi atu ai George ia Ioane Teila i le aso 13 o Ianuari. “Afai e le faia e le Alii se ala e aveese ai nei faigata mai ia i tatou, lea ou te lagona o le a Ia faia, ou te le iloa se isi ala mo i tatou e faia nai lo le tulai atu ma onosaia le sasa.”4


I se tasi po, i le taimi lava lea, na faia ai se miti a Desideria Quintanar de Yanez lea na ia vaai ai i se tusi e taua o le Voz de amonestacion ua lolomiina i le Aai o Mekisiko. Ina ua ia ala i luga, na ia iloa ua tatau ona ia sailia le tusi.5

O Desideria, o se tupuaga o le taitai o le Aztec o Cuauhtemoc, na faaaloaloaiga i Nopala, le taulaga na la nonofo ai ma lana tama o Jose. E ui o le tele o tagata o Mekisiko na auai i le lotu Katoliko, na auai Desideria ma Jose i se faalapotopotoga Polotesano o le lotoifale.6

Na lagona e Desideria na manaomia ona ia alu i le Aai o Mekisiko e saili le tusi ofoofogia, ae o le aai na pe a ma le fitusefulu-lima maila le mamao. E mafai ona auina atu o ia i le afa o le ala e se nofoaafi, ae o le tele o lana malaga o le a savali i luga o ala gaoa. Sa onosefulu ma ona tupu tausaga o Desideria ua i se tulaga e le mafai ai ona faia se malaga faigata.7

I le naunau ia maua le tusi, na ia tau atu ai i lana tama e uiga i le miti. Na talitonu Jose ia te ia ma na vave lava ona tuua mo le Aai o Mekisiko i le sailia o le tusi e le iloa.8

Ina ua foi mai Jose, na ia faasoa atu lona aafiaga ofoofogia ia Desideria. Na maua atu le Aai o Mekisiko o vevesi ma le fia selau afe o tagata, ma na foliga mai na leai se faamoemoe o lana sailiga. Ae i se tasi aso, ao savali i se tasi o auala pisi o le aai, na ia feiloai ma Plotino Rhodakanaty, lea na tau atu ia te ia e uiga i se tusi na taua o le Voz de amonestacion.

Na auina atu e Plotino ia Jose i se faletalimalo e feiloai ma le faifeautalai o James Stewart. O iina na iloa ai e Jose o le Voz de amonestacion o le faaliliuga faaSipaniolo o se tusi ua taua o le Leo o le Lapataiga, lea na faaaoga e faifeautalai mo le tele o tausaga e faailoa atu ai i tagata tautatala Igilisi lo latou faatuatuaga. Na ia molimau atu i le Toefuataiga o le talalelei a Keriso ma le oo mai o le Tusi a Mamona, o se faamaumauga paia o tagata anamua o Amerika.9

O leVoz de amosestacion e lei aumaia mai le fale lomitusi, ae na tuuina atu e James ia Jose ni tamaitusi e ave i le fale. Na aumaia e Jose tamai tusi i lona tina, ma na ia suesueina ma le faaeteete. Ona talosaga atu lea o Desideria i faifeautalai e o mai i Nopala e papatiso o ia.

Na sau Meliton Trejo i le taulaga ia Aperila ma, i la latou talosaga, na papatisoina Desideria, Jose, ma le afafine o Jose o Carmen. I ni nai aso mulimuli ane, na toe foi ai Jose i le Aai o Mekisiko ma mauaina le Perisitua Mekisateko. Ina ua foi mai i le fale, na tumu ona lima i tamai tusi ma tusi, e aofia ai le sefulu o kopi ua faatoa uma ona lolomiina o le Voz de amonestacion.10


O uluai manatuaga o Ida Hunt o lona tama matua o Addison Pratt o loo luelue o ia i luga o lona tuli. I le taimi lea, na nonofo le aiga o Ida i se faatoaga e lata i San Bernardino, Kalefonia. O ona matua, o John ma Lois Pratt Hunt, na nonofo iina ina ua pe a ma le tasi le tausaga o Ida. Ae i ni nai tausaga mulimuli ane, i le tauanau a le tina matua o Ida o Louisa Pratt, na siitia atu ai lona aiga i Beaver, o se taulaga laitiiti i Iuta i saute, lea na nofo ai Louisa talu mai le 1858.

Na maliu Addison i Kalefonia i le 1872. E ui e lei faaleleia lava o la eseesega ma Louisa ma na nonofo eseese mo le tele o tausaga mulimuli e sefulu lima o le la faaipoipoga, na la tumau pea le agalelei i o la afafine ma fanau a fanau. Na alofa faapelepele Ida ia i laua uma.11

Na nofo Ida i se poloka e tasi mai le fale o Louisa, ma na ia faaaluina le tele o aoauli i tafatafa o lona tina matua, ma aoaoina lea lesona mai lea lesona. I le 1875, ina ua sefulufitu tausaga o Ida, na siitia ese ai lona aiga mai Beaver. E tolu tausaga mulimuli ane, ae valaaulia e taitai o le Ekalesia le aiga ia toe siitia ese, o le taimi lea i le taulaga o Snowflake i le Teritori o Arisona. Ae nai lo le o faatasi ma lona aiga, na filifili Ida e toe foi i Beaver e nonofo ma lona tina matua mo sina taimi.

I le toe foi atu i Beaver, na i ai lava Ida faatasi ma lona tina matua ma uso o lona tina e toalua, o Ellen ma Ann, na nonofo lata ane. Na ia fesoasoani i feau ma fesoasoani e tausia tagata o le aiga na mamai. Ae ui i lea, e lei faaaluina le taimi atoa o Ida i le fale. O ona afiafi na faatumuina i taumafataga, pati, ma konaseti. E lei umi ae amata ona uo ma se alii talavou o Johnny.

I le tautoulu o le 1880. Na tauanau atu le aiga ma uo a Ida i Snowflake ia te ia e toe foi mai i le aiga, ma na faia e Ida le filifiliga faigata o le tuua o Beaver. Na tau le mafai ona tautala Louisa ao faatofa atu i lana tamateine laitiiti ma faamanuia atu i lana malaga. Pau lava ona toomaga o le manatu lea o le sootaga a Ida ma Johnny atonu e toe aumaia ai o ia i Beaver.12

Na malaga faatasi Ida ma le aiga o Jesse Smith i Snowflake, le peresitene o le Siteki o Arisona i Sasae. O le toalua o ana ava, o Emma ma Augusta, na i ai se sootaga paia, leai se manatu faapito e uiga i la laua sootaga o le tasi ma le isi ma na fiafia i ai Ida. E lei faatinoina e ona matua le faaipoipoga faaautaunonofo, o lea na itiiti ai lava lona iloa i le faatinoina o aiga faaautaunonofo. Ae o le tele o le taimi na ia faaaluina faatasi ma le au Samita, o le tele foi lea o lona mafaufau e faatino le faaipoipoga faaautaunonofo e ia lava.13

O le faia o lea o le a ese ai o ia mai isi Au Paia o lana tupulaga. E ui lava o le tele o le Au Paia na taliaina ma puipuia le faaipoipoga faaautaunonofo, ae na faaitiitia le aofai o aiga faaautaunonofo i le Ekalesia. O le faatinoga na faapitoa lava le toatele i le Au Paia i Amerika i Sisifo, ma o faaipoipoga faaautaunonofo i tagata o le Ekalesia e lei faatinoina i Europa, Hawaii, po isi nofoaga i le lalolagi.

I le taimi o le faateleina o le faatinoga i le faaiuga o le 1850, pe tusa o le afa o tagata i Iuta na faamoemoeina o se vaega o se aiga faaautaunonofo i o latou olaga. O lena fuainumera na pau i lalo i le pe a ma le luasefulu i le tolusefulu pasene, ma faaauau pea ona pau i lalo.14 Talu ai o le faaipoipoga faaautaunonofo na le manaomia i tagata o le Ekalesia, na tumau pea le lelei o le va o le Atua ma le Au Paia ma le Ekalesia pe a latou filifili e aua le faatinoina.15

I ni nai masina talu ona taunuu Ida i Snowflake, na ia maua ai le talafou ua maliu lona tina matua. Na faatumuina i le faavauvau, ma na faanoanoa lava Ida na ia tuua Louisa. Pe ana ia nofo pea i Beaver, na ia tau atu ia te ia lava, semanu na te faamafanafana i lona tina matua i toe masina o lona soifua.

Pe tusa o le taimi lea, sa maua ai e Ida se tusi mai ia Johnny. Na ia manao e sau i Arisona e faaipoipo ia te ia. Ae o le taimi lea, na ia faamoemoe e faaipoipo i se alii e naunau e faatino le faaipoipoga faaautaunonofo. Na le lava le faatuatua o Johnny i le talalelei, ma na iloa e Ida e le o ia le tagata sao mo ia.16


I le 1880, na faamanatu ai e le Ekalesia lona tausaga lona limasefulu. I le manatuaina o Isaraelu anamua na faailogaina Iupeli i le tai limasefulu tausaga e faamagalo ai aitalafu ma faasaoloto tagata mai le pologa, na faaleaogaina ai e Peresitene Ioane Teila aitalafu a le afe o le Au Paia matitiva ia na faapotopoto i Siona faatasi ai ma tupe na nono mai le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga. Na ia tau atu i le Au Paia na umia faletupe ma pisinisi e faaleaogaina nisi o aitalafu ia i latou, ma uunaia tagata o le Ekalesia e foai atu manu i e manaomia.

Na ia tau atu foi ia Emmeline Wells, le peresitene o le komiti o saito a le Aualofa, e nono atu i epikopo le tele o le saito mai fale teu saito a le Aualofa ao latou manaomia e fafaga ai e matitiva ia latou uarota.17

Ia Iuni, na auai atu ai Peresitene Teila i se konafesi a le Aualofa i le Siteki o Sate Leki. O le fonotaga na aofia ai sui mai le Asosi o le Peraimeri ma le Sosaiete Faaleleia a le Mutuale a Tamaitai Talavou ( Y.L.M.I.A.) lea na faapei o ni ausilali i le Aualofa. I le faagasologa, na filifilia ai e Eliza Snow ia Louie Felt, o se peresitene o le Peraimeri, e vaaia le Peraimeri a le Ekalesia atoa. Na lagolagoina e le faalapotopotoga Louie ma na ioeina foi tamaitai e toalua e auauna atu o ona fesoasoani.

Mulimuli ane i lena lava fonotaga, na fai atu ai Peresitene Teila i le failautusi e faitau se tala o le faalapotopotoga o le Aualofa i Navu i le 1842. Na auai Peresitene Teila i le fonotaga muamua lea na filifilia ai Emma Smith o le peresitene o le sosaiete. Na ia tuuina atu foi i fesoasoani o Emma, o Sarah Cleveland ma Elizabeth Ann Whitney, le pule e faatino ai lo latou valaauga.

Ina ua uma ona faitauina e le failautusi le tala, na saunoa atu Peresitene Teila i mana ma tiutetauave na tuuina atu e le Aualofa i tamaitai. Ona fautuaina atu lea e Mary Isabella Horne na te tofia Eliza Snow o se peresitene o Aualofa uma i le Ekalesia. Na auauna atu Eliza o se failautusi o le uluai Aualofa, ma na ia faufautua i Aualofa uma a uarota mo le silia ma se sefulu tausaga. Ae na leai se peresitene aoao o le Aualofa talu ona taitaia e Emma Smith le faalapotopotoga i le 1840.

Na fautuaina e Peresitene Teila ia Eliza e avea ma peresitene aoao o le Aualofa, ma na lagolagoina e le faalapotopotoga. Ona filifilia lea e Eliza ia Zina Young ma Elizabeth Ann Whitney o ona fesoasoani, ma Sarah Kimball o le failautusi, ma Mary Isabella Horne o le teutupe. E pei o Eliza, na avea uma i latou ma sui o le Aualofa i Navu ma na auauna atu i le faalapotopotoga talu lona toe faatuina i Iuta.

Mulimuli ane i lena aoauli, i le fonotaga faaiu o le konafesi, na tuuina atu ai e Eliza ia Elmina Taylor, o se tasi o fesoasoani a Mary Isabella Horne i se au peresitene o le Aualofa a le siteki, e auauna atu o le peresitene aoao o le Sosaiete o le Mutuale Faaleleia a Tamaitai Talavou. Na lagolagoina Elmina faatasi ma fesoasoani, se failautusi, ma se teutupe.18

Na olioli tamaitai i le teritori atoa i nei au peresitene aoao fou.

“Ua ou matuai fiafia lava e vaai atu i ou uso o agai i luma i lea faatulagaga,” na folafola atu ai e Phebe Woodruff i se fonotaga a le Aualofa i le tasi le masina mulimuli ane. O Belinda Pratt, o se peresitene o le Aualofa o le siteki, na tusia i lana api talaaga: “Oka se vaitausaga o loo tatou ola ai! Ua maoae tiutetauave o uso o le Ekalesia. Oka se galuega ua latou ausiaina!”19

O isi suiga musuia na tutupu i totonu o le Ekalesia i lena tausaga. Talu mai le maliu o Polika Iaga i le tolu tausaga ua mavae, sa taitaiina ai e le Korama a le Toasefululua le Ekalesia e aunoa ma se Au Peresitene Sili. I le mavae ai ona talanoaina ma tatalo e uiga i le mataupu, na lagolagoina ai ma le lotogatasi e le korama Ioane Teila o le peresitene o le Ekalesia ma Siaosi Q. Kanona ma Iosefa F. Samita e avea ma ona fesoasoani. Mulimuli ane, i se sauniga na matua faatumulia o le konafesi aoao ia Oketopa, na sii aao ai le Au Paia e lagolagoina le au peresitene fou.20

I le maea ai o le lagolagoina, na tulai ai Siaosi Q. Kanona ma fautua atu e faapea o le Penina Tautele, o se tuufaatasiga o ni isi o tusitusiga a Iosefa Samita ma faaaliga musuia, e avea ma tusitusiga faavae o le Ekalesia. E ui lava sa faaaoga e faifeautalai lomiga o le Penina Tautele talu mai lona lomiga i le 1851, o le taimi muamua lea ua talosagaina ai tagata o le Ekalesia e talia o se tusitusiga paia.

“O se tulaga faagaeetia le vaai atu i le tasi o le lagona ma le lototasi o le agaga ma faaalia i a tatou palota,” na saunoa mulimuli ane ai Peresitene Teila. “O le taimi nei ia faaauau ona lototasi i isi mea, e pei ona outou i ai i lenei mea, ma o le a faatasi le Atua ma outou e amata mai nei.”21


I le ono masina mulimuli ane, i le taulaga tumatafaga pisi o Trondheim, Nouei, na laa ese ai Anna Widsoe mai se alavai aisa o se tagata faatoa papatiso o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ui na maluluina lona tino, na mumu le afi o le talalelei i totonu ia te ia, ma na faatumuina o ia i le alofa mo le Au Paia na siomia o ia.

E lei faigofie le ala i le papatisoga o Anna. Na maliu faafuasei lana tane i le tolu tausaga talu ai, ma tuua ai o ia ma se fanau tama e toalua, o John ma Osborne, na o i latou. O loo latou ola nei i se tamai penisione ma lona totogi mai le suiina o ofu. I le mavae ai o le maliu o lana tane, na liliu atu Anna i le Atua, ma na ia mafaufau pe aisea ua Ia aveese ai lana tane.

Na ia faitau i le Tusi Paia talu lona laitiiti ma na iloaina tala na i ai. O lea ua ia suesueina mo ni tali. Ao ia faia, na ia lagonaina lona latalata atu i le Atua. Ae o se mea i aoaoga faavae o le lotu na ia auai na pei e le atoa ma le atoatoa.

I se tasi aso na faafoi ane ai e se fai seevae se pea seevae na ia fai atu ia te ia e lipeaina. I totonu o seevae taitasi na i ai se tamai tusi faalelotu. Na ia faitauina le tamai tusi ma na manao e aoao atili, o lea na ia toe auina atu ai se isi pea seevae i le fai seevae i se aso mafanafana o le tautotogo i se taimi vave lava mulimuli ane. E ui i lea, i le faleoloa, na ia musu e fai atu ni fesili se tele i le fai seevae. O le taimi lava na ia tatala ai le faitotoa e alu, na ia [fai seevae] valaau atu ai ia te ia.

“E mafai ona ou tuuina atu ia te oe se mea e sili atu le taua nai lo seevae a lau tama,” na ia fai atu ai.

“O le a se mea e mafai e oe, o se fai seevae, ona aumai ia te au?” na ia fesili atu ai.

“E mafai ona ou aoao oe pe faapefea ona maua le fiafia i lenei olaga ma saunia mo le olioli e faavavau i le olaga a sau,” na ia fai atu ai.

“O ai oe?” Na fesili atu ai Anna.

“O A’u o se Tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” na fai atu ai Olaus. “E valaauina i matou o Mamona. O loo ia i matou le upumoni a le Atua.”

I le tala lena, na sola ai loa Anna mai le faleoloa. O le Au Paia o Aso e Gata Ai i Nouei na lauiloa e ova lotu. Ae na faaosofia o ia e le tamai tusi, ma e lei umi ae auai i se fonotaga ma le Au Paia Trondheim i le fale o Olaus ma lona faletua, o Karen. O le faailoga o tulaga na iloa ai le sosaiete o Nouei, ae na ofo Anna i le lotomaualalo o le aiga o le au Johnsen ma le matitiva o tagata na tapuai iina. Ao soifua lana tane, na auai o ia i se vasega e sili atu le maumea, ma na ia vaai maualalo i tagata matitiva.

I le lua tausaga na sosoo ai, sa feiloai soo ai Anna ma faifeautalai, e ui lava i ona masalosaloga. I se tasi aso i le fale, na ia lagonaina ai le mana o le Agaga. O le faailogaina o tagata i vasega e leai se uiga i le Alii, ae o lona faailoga tagata na malosi ao ia mafaufau i le Ekalesia e le amanaia, ona tagata, ma lo latou mativa. “Pe o le a ou tuuina ea au i lalo i lena tulaga?” na ia fesili ai ia te ia lava.

Ona ia taliina lea o lana lava fesili, “Ioe, afai o le upumoni lea, e tatau ona ou faia.”22


O le taimi lea i le Iunaite Setete, na sui tulaga ai James Garfield ia Rutherford Hayes o le peresitene o le atunuu. E pei lava o Hayes, na ia fetuuina le Ekalesia ma tuuina atu le poloaiga i le Konekeresi ia taofia loa faaipoipoga faaautaunonofo mo le taimi nei ma le faavavau. Ina ua fanaina e se tagata ita ia Garfileild i ni nai masina talu ona peresitene, na i ai ni masalosaloga o le tagata na fanaina o se Au Paia o Aso e Gata Ai.23 Ae o le tuuaiga na sese. Na vave lava ona faaleaogaina e Ioane Teila le osofaiga, ma faaleo atu le alofa mo le peresitene ua afaina, ma na musu e tuuaia o ia mo le tulaga faalemalo na ia faia e faasaga i le Ekalesia.

“O ia, e pei foi o i tatou uma lava, o se tagata le atoatoa,” na ia tau atu ai i le Au Paia. “O i tatou uma lava e sese, ma e le o tagata uma e mafai ona teena le avega ua tuuina atu i ona luga.”24

Na maliu Peresitene Kafili i ona manu’a i nai masina mulimuli ane ai. O le na sui ia te ia, o Selesa Afa, e le o se tasi e faaitiitia le naunautai e taofia faaipoipoga faaautaunonofo.25 I le avea ai ma sui o Iuta i le Konekeresi, na lagonaina i lena lava taimi le mamafatu. Ia Tesema 1881, na tuuina atu ai e Senatoa Siaosi Etimani se tulafono lea o le faafaigofie ai ona molia Au Paia mo le faia o faaipoipoga faaautaunonofo.

Afai e pasia le Tulafono a Edmunds, e ono falepuipui le Au Paia mo “alii ma tamaitai e nonofo faasolitulafono,” o lona uiga o le a le toe manaomia e faamasinoga ona faamaonia o loo faataunuuina se faaipoipoga faaautaunonofo. Soo se tasi o le Ekalesia e foliga mai o faatinoina le faaipoipoga faaautaunonofo e mafai ona faasalaina i lalo o le tulafono. O ulugalii toatele e nonofo i le fale e tasi pe vaaia foi faatasi i nofoaga faitele ua lamatia e molia.

O le a aveesea foi e le tulafono aia tatau o le palota mai alii ma tamaitai i faaipoipoga faaautaunonofo, ma tuuina atu ai ni sala tupe ma le falepuipui, ma faasa i latou mai le mauaina o ni tofiga faalemalo.26

E faaopoopo atu i le avega a George le mea moni faapea o lana ava o Elizabeth na toe foi atu i Iuta, ua gasegase i le limonia. Sa ia manao ia faatasi ma ia. Ae ui i lea, i le aso 24 o Ianuari, 1882, na maua ai e George se uaealesi ma se savali mai ia Elizabeth. “Faaauau lau galuega,” na ia uunaia ai o ia. “E mafai ona faamalolo au e le Atua o se tali i au tatalo iina faapea foi iinei.”

E lua aso mulimuli ane, ae toe maua e George se isi uaealesi. Na tau mai ai ua maliu Elizabeth. “O le mafaufau faapea ua ma tetea mo le vaega o totoe o lenei olaga ma o le a ou le toe vaaia lava ona foliga pe maua le olioli i ona uiga agaalofa ma le sosaiete matagofie i le tino na toeitiiti lava a ou oti ai,” na tusia ai e George i lana api talaaga.27

O le Tulafono a Edmunds na pasia talu ai nei lava, na faaleaogaina ai George mai le auauna atu i le Konekeresi. I le aso 19 o Aperila, na ia lauga atu ai i le Maota o Sui o le Malo mo le taimi mulimuli lava. Na ia lagonaina le sili atu ona mafanafana nai lo isi taimi, ae na ia ita i le filifiliga a ana uo ia pasia le Tulafono a Edmunds. Na faatino e le Au Paia le faaipoipoga faaautaunonofo aua na poloaiina ai i latou e le Atua e faia, na ia saunoa atu ai. Na leai so latou manao e faamalosia lo latou talitonuga i luga o se tasi ae na ona mananao lava ia tuuina mai le aia tatau e usiusitai ai i le Atua e pei ona latou manatu ai.

“E tusa ai ma le faasalaga a le lalolagi, ua matou naunau ia tuuina i le tulaga lava e tasi e pei o Aperaamo,” na ia faaopoopo atu ai.

Mulimuli ane, na faamalo atu ni nai alii o le konekeresi ia George i lana lauga. O isi sui na tautino mai na latou lagonaina le mananao e tetee ia te ia. O le tele lava na foliga fiafia o le a ia tuua i latou.28


O le Tulafono a Edmunds e lei suia ai le manatu o Ida Hunt i le faaipoipoga faaautaunonofo. I le tautoulu o le 1881, na latou nonofo ai ma Ella ma David Udall i le taulaga o St. Johns, i Arisona, pe a ma le fasefulu maila mai Snowflake. I lena taimi, na ia galue ai i le faleoloa a le sosaiete o le lotoifale faatasi ma David, lea sa epikopo i St. Johns, ma na valalata lava ma Ella e pei o se tuafafine.29

E lei leva ona avea David ma se epikopo, ae la filifili loa ma Ella ua oo i le taimi mo i laua e faatino ai le faaipoipoga faaautaunonofo. E lei leva mulimuli ane, ae fesili atu loa David ia Ida mo se faaipoipoga faatasi ai ma le maliega a Ella. Sa manao Ida na te talia lana talosaga, ae na ia iloa o loo tauivi pea Ella ma le tulaga o le vaeluaina o lana tane. O lea, nai lo le tali atu i le ofo mai a David, na toe foi atu ai Ida i Snowflake, ma lona loto momomo.30

Mulimuli ane, na tusi atu ai Ida e fia iloa lagona moni o Ella e uiga i le faaipoipoga na ofoina atu. “E le mafai ona ou faatagaina le mataupu e faataunuuina e aunoa ma le mauaina muamua o se faamautinoaga o lou naunau i sea ituaiga o laasaga,” na ia tau atu ai i lana uo. “E le gata o lau aia tatau ae o lou tiute patino le tau sao mai o ni ou manatu tetee o i ai.”

“Ou te folafola atu ia te oe,” na ia faamautinoa atu ai ia Ella, “o le a ou le afaina lava.”31

Na auina atu e Ella se tali puupuu lava i le ono vaiaso mulimuli ane. “O le mataupu o loo fesiligia na ou maua ai se tiga maoae ma le faanoanoa, e sili atu nai lo le mea e mafai ona e mafaufauina,” na ia tusi atu ai, “ae peitai o ou manatu e pei ona ou faia i le amataga, a faapea o le finagalo lea o le Alii ou te naunau atoatoa lava e taumafai e onosaia ma talitonu o le a taitaia e le Atua mo le lelei sili atu o tagata uma.”32

I le aso 6 o Me, 1882, na tuua ai e Ida Snowflake i se malaga e sefuluvalu-aso i le malumalu o St. George faatasi ma David, Ella, ma le la afafine, o Pearl. Ao latou kolosi malie atu i le toafa, na mafai ona vaaia e Ida le le fiafia pea o Ella e uiga i le faaipoipoga. Na faaeteete lava Ida i ana upu ma uiga, i le popole nei ona fai atu se upu pe faia se mea e atili ai le tiga o Ella. Na latou faitau faatasi ni tusi ma taaalo ma Pearl e aveese ai le filemu le mautonu na i ai.

I se tasi po, na talanoa ai Ida nao ia ma David, i le popole i le le fiafia o Ella ma le fefe na ia faia le filifiliga sese i le taliaina o le faaipoipo atu ia David. O ana upu alofa, ma mafanafana na aumaia le faamoemoe i lona loto. Na alu atu e moe ma le mautinoa o le a lagolagoina i latou e le Atua i o latou faigata ao latou taumafai e usiusitai.

Na faamauina Ida ma David i le malumalu o St. George i le aso 25 o Me. I le tulaga le mautinoa o le lumanai, na lagona e Ida e mafai ona ia talitonuina David e tausia o ia, ma na ia tatalo o le a faateleina lona alofa ia te ia. Na foliga mafanafana foi Ella i upu ma le fautuaga a le alii na faia le sauniga.

I lena po, na nonofo ai le aiga i le fale o se tasi o uso o Ella. Ina ua momoe uma isi tagata, na tolotolo atu Ella i le potu o Ida, ua le mafai ona moe. Mo le taimi muamua, na talanoa ai nei tamaitai e toalua faafesagai e uiga i le sootaga fou i le tasi ma le isi—ma o la faamoemoe ma manaoga mo le lumanai.

Na talitonu uma i laua o le faaipoipoga a Ida ia David o le finagalo o le Atua. Ae o lea ua faamalosia le Tulafono a Edmunds, ma o le faamauina o Ida ia David na tuua ai lo latou aiga i se tulaga feteenai ma le malo.

“O le faaipoipoga i lalo o tulaga masani o se laasaga tele ma taua,” na tusi ai e Ida i lana api talaaga i lena po, “ae o le ulu atu i le faaipoipoga faaautaunonofo, i nei taimi faigata, ua faaluaina ai le faigata.”33