Talafaasolopito o le Ekalesia
43 O Se Manaomia Sili Atu o le Lotogatasi


“O Se Manaomia Sili Atu o le Lotogatasi,” mataupu 43 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 43 “O Se Manaomia Sili Atu o le Lotogatasi”

Mataupu 43

O Se Manaomia Sili Atu o le Lotogatasi

Ata
Alii e toalua o loo faatalofa

Ia Setema 1892, na taunuu ai Falanisisi Lyman ma Anetone Lund i St. George, Iuta. Mo ni nai vaiaso, na asiasi atu ai aposetolo e toalua i uarota ma fautuaina le Au Paia atoa i Iuta tutotonu ma saute. Ao faasolo ina maea le malumalu o Sate Leki, na amata ona fautuaina e le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua le Au Paia ia sili atu le lotogatasi. Ae nai lo le mauaina o le lotogatasi ma le agalelei i a la malaga, na masani ona maua atu e Francis ma Anthon ia uarota ma paranesi ua matele ina fevaevaeai. E lei ese mai ai St. George.1

O le tele o le fevaevaeai na mafua mai i mea tau upufai. Mo le tele o tausaga, na palota ai le Au Paia i Iuta mo suitauva o le lotoifale i le Pati a Tagata, o se vaega faaupufai na matele lava ina i ai tagata o le Ekalesia. Ae i le 1891, na faataape ai e taitai o le Ekalesia le Pati a Tagata ae uunaia le Au Paia e auai a le o le Temokalasi po o le Ripapelika, o pati e lua na puleaina e faigaupufai a le Iunaite Setete. Sa faamoemoe nei taitai o le tele o eseesega i mea tau faaupufai i le Au Paia, e ono faateleina ai lo latou faatosinaga i faiga filifiliga i le lotoifale ma i Uosigitone, DC. Na latou talitonu foi o le eseese o le a fesoasoani lea i le Ekalesia e ausia ai sini e pei o le faaseteteina o Iuta ma le faamagaloga faalauaitele mo le Au Paia o e na ulu atu i faaipoipoga autaunonofo ao lei maua le Folafolaga Aloaia.2

Ae o lenei, mo le taimi muamua, ua vevesi tele le Au Paia, o le tasi ma le isi i manatu eseese i mea tau faaupufai.3 O lea faafitauli na popole ai Uilifoti Uitilafi, ma na ia uunaia le Au Paia i le konafesi aoao ia Aperila 1892 ia taofia lo latou fefinauai.

Na folafola atu e Uilifoti, “Ua i ai i tagata uma le aia tatau e tasi—o perofeta, aposetolo, au paia, ma tagata agasala—i ona talitonuga faaupufai e pei lava ona i ai o ona manatu faalelotu.” “Aua le tauaia atua le leaga ma le eleelea ma mea valea i le tasi ma le isi ona o soo se eseesega i mataupu tau faaupufai.”

“O lena agaga o le a taitai atu ai i tatou i le faaumatiaga,” na ia lapatai atu ai.4

I St. George, e pei lava o isi nofoaga, o le toatele o le Au Paia na talitonu e tatau ona latou auai i le Pati Temokalasi, ona o le Pati Repapelika na masani ona taitaia taumafaiga tetee i faiga autaunonofo e faasaga i le Ekalesia. I le tele o nuu, o le uiga faaalia sa i ai o le, e le mafai ona avea se tagata lelei o le Au Paia ma se tagata Ripapelika.5

Na finagalo Uilifoti Uitilafi ma isi taitai o le Ekalesia e lu’i lenei manatu, ae maise lava ona o le Iunaite Setete na taitaia i lea taimi e se puleaga a le Ripapelika.6 Ao faateleina le iloa e Anetone ma Falanisisi o le tulaga i St. George, na la mananao e fesoasoani i le Au Paia ia malamalama, e mafai ona eseese o latou manatu i mea tau faaupufai e aunoa ma le faatupuina o le feitagai po o fevaevaeaiga i totonu o le Ekalesia.

I se sauniga perisitua i se aoauli, na faamanatu atu ai e Francis i alii, e manaomia e le Ekalesia ia tagata o le au paia i totonu o ia pati uma e lua. “Matou te le mananao i soo se tasi e Temokalasi ia suia,” na ia faamautinoa atu ai ia i latou. Ae na ia faapea atu, o le Au Paia e lei i ai ni sootaga malolosi i le Pati Temokalasi e tatau ona mafaufau e auai i le Ripapelika. “E leai lava se eseesega tele i le va o pati e lua e pei ona manatu muamua i ai,” na ia taua ai.7

Ona faaleo atu lea e Falanisisi lona alofa mo le Au Paia uma lava, e tusa lava po o a o latou manatu faaupufai. Sa ia faamamafa atu, “E le tatau ona tatou faatagaina soo se feitagai i o tatou loto e faasaga i le tasi ma le isi.”8

I le lua o aso mulimuli ane, na malaga atu ai Francis ma Anthon i le malumalu o St.George. Na la fesoasoani i papatisoga, faaeega paia, ma isi sauniga. Na manumalo se agaga faagaeetia i totonu o le maota.9

O le ituaiga agaga lea e manaomia e le Au Paia ao latou sauniuni e faapaiaina se isi malumalu i le Alii.


I le Aai o Sate Leki, na galulue faatopetope kamuta, faieletise, ma isi tagata faigaluega tomai faapitoa ina ia mautinoa ua saunia totonu o le malumalu o Sate Leki mo le faapaiaga ia Aperila 1893. I le aso 8 o Setema, na maimoa faasolo ai le Au Peresitene Sili i le maota faatasi ma le tusiata [o fale] o Iosefa Don Carlos Young ma isi. Ao latou savavali mai lea potu i lea potu, ma asiasia le galuega o loo faagasolo, na faamalieina le au peresitene sili i mea na latou vaaia.

“Ua faia mea uma i se faiga ua sili ona matagofie lona faamaeaina,” sa tusia ai e Siaosi Q. Cannon i lana apitalaaga.

Na faapitoa lava le faafiafiaina o George i foliga faaonapo nei o le malumalu. Sa ia tusia, “E ofoofogia suiga ua tutupu e ala i fatufatuga talu mai ona tusia le uluai mamanu o le malumalu.” O Truman Angell, le uluai tusiata o le malumalu, na fuafuaina e faamafanafana ma faamalamalama le malumalu i ogaumu ma moligao. Ia, o tekonolosi fou ua mafai ai e le Au Paia ona faapipii moli eletise ma se masini faamafanafana e alu i le ausa i totonu o le maota atoa. Na faapipiiina foi e tagata faigaluega ni lifi se lua e fesoasoani i tagata auai ia faigofie ona feoai mai le tasi fogafale i le isi.10

Ae ui i lea, na uma tupe mo le galuega, ma sa le mautonu nisi pe na i ai ni punaoa a le Ekalesia e faauma ai le malumalu i totonu o le ono masina ao lei faapaiaina. Na amata i le 1890 ona teu faafaigaluega e le Au Peresitene Sili le tele o le tupe i se falegaosi suka i saute o le Aai o Sate Leki, ma le faamoemoe e maua ai ni laau toto mo se tau faapisinisi mo faifaatoaga o le lotoifale ma fatu ai ni galuega fou mo tagata e ono siitia ese atu mai Iuta mo ni avanoa faigaluega e lelei atu. O lenei tupe teu faafaigaluega, faatasi ai ma le gau o meatotino a le Ekalesia lea na faoa faamalosi e le faigamalo a le setete, na tuua ai taitai o le Ekalesia ua le lava ni punaoa taua ia na semanu latou te faaaogaina e faauma ai le malumalu.11

Na taumafai ia Aualofa, Sosaiete o le Faaleleia Faatasi, Peraimeri, ma Aoga Sa e fesoasoani e faamāmā le avega tautupe e ala i le aoina mai o ni foai mo tupe o le malumalu. Ae sa tele atu ni mea sa manaomia ona fai.

I le aso 10 o Oketopa, na fono ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua ma isi taitai o le Ekalesia, na aofia ai peresitene o siteki ma epikopo, i le potu tele, sa lei maea lelei i le afeafe pito i luga o le malumalu. O le faamoemoega o le fonotaga, ia lesitala mai ni taitai o le lotoifale e fesoasoani e fai ni suegatupe mo le malumalu.12

E lei leva ona amata e Siaosi Q. Cannon le fonotaga, ae lipoti mai i le aofia e John Winder, o se fesoasoani i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, o le a le itiiti ifo ma le $175,000 faaopoopo e faauma ai le malumalu. O le a sili atu foi le tau o le faameafaleina o totonu.

Na saunoa Uilifoti Uitilafi i lona faanaunauga sili ina ia faamaeaina le malumalu e pei ona fuafuaina. Ona uunaia lea e Siaosi ia alii sa i totonu o le potu, e faaaoga o latou faatosinaga e sue ai tupe na manaomia. O siteki taitasi o le a faamoemoeina e ao mai se aofaiga patino e faalagolago lea i lona telē ma punaoa a aiga taitasi.

Na lagona e alii i le potu le malosi o le Agaga ma na malilie e fesoasoani. O le tasi o alii, o Ioane R. Murdock, na fautua atu faapea, ia tau atu e i latou uma na i ai pe fia [se aofai] sa latou naunau patino e foai atu i le malumalu. Na taitoatasi taitai o le Ekalesia ma tautino atu ma le limafoai, ma folafola atu ai se aofaiga o le foai e sili atu ma le $50,000.

Ae lei tapunia le fonotaga, na saunoa Siaosi, “E lei i ai lava se taimi talu ona faatulagaina le Ekalesia, i lou manatu, na i ai se manaomia sili atu mo le lotogatasi i le Ekalesia nai lo taimi nei.” Na ia molimau atu, na lotogatasi le Au Peresitene Sili ma o loo saili pea ia iloa le mafaufau ma le finagalo o le Alii i le ala e taitaia ai le Ekalesia.

Sa ia folafola atu, “Ua faamanuiaina i tatou e le Alii ma talisapaiaina a tatou galuega.” “Ua Ia faamanino mai ia i matou, mai lea aso i lea aso, le ala e tatau ona tatou uia.”13


Na i ai faatasi ma kamuta na galulue i le malumalu ia Iosefa Dean, o lē sa avea ma peresitene o le misiona a Samoa. Na toe foi mai Joseph mai le Pasefika i le lua tausaga talu ai. Mo se taimi, na faigata ia te ia ona maua se galuega mautu e tausi ai ana avā e toalua, o Seli ma Folole, ma tamaiti e toafitu. Ina ua faafaigaluega o ia i le malumalu ia Fepuari 1892, na avea le galuega o se faamanuiaga sili. Peitai o lona totogi ma le tupe maua a Sally mai le suisui ma le faia o ofu, na tau le lava lea e fafaga, puipuia, ma faalavalava ai le aiga toatele.14

I le tautoulu o le 1892, na faamaoniaina ai e le Au Peresitene Sili le siitaga e sefulu pasene mo tagata faigaluega o le malumalu, ina ia mautinoa ai na tutusa o latou totogi ma isi tagata faigaluega kamuta. Mo nisi o alii, o le totogi aupito maualuga lea ua totogiina ai i latou.15 Na faafetai Iosefa ma ana avā mo le siitaga, ae na faaauau pea ona latou tauivi e taufaasoasoa ia tupe.

Ae ui i lea, na latou totogiina faamaoni a latou sefuluai, ma foai atu le luasefululima tala i le tupe o le malumalu.16

I le aso 1 o Tesema, na tala ai e Iosefa le siaki o lona totogi faalemasina e $98.17. Ina ua manava, na alu atu o ia i se faleoloa lata ane e totogi lana aitalafu e lima talā. O le pule o le faleoloa o le epikopo a Iosefa, ma nai lo le taliaina o le peimeni, na tau atu e le epikopo ia te ia e faapea, na fai atu le latou peresitene o le siteki ia te ia talu ai nei, e talosaga atu i aiga uma i le siteki e foai atu se aofaiga patino o le tupe i le Ekalesia mo le fauina o le malumalu. Na talosagaina Iosefa ma lona aiga e foai atu le selau talā.

Na te’i Iosefa. Sa le’i leva ona fanau Seli, ma na manaomia pea e Iosefa ona totogi le fomai. Sa nofoaitalafu foi o ia i isi faleoloa e lima, ma le lisi o le fale o Folole. A faaopoopo faatasi, o lana peimeni i ana aitalafu uma lava na sili atu i lona totogi i le masina, lea sa itiiti ifo foi i le foai na talosagaina e le siteki. E mafai faapefea ona ia foai atu sea aofaiga tele—ae maise faatoa uma ona foai atu e lona aiga le luasefulu-lima talā o se osigataulaga tele naua?

E ui i le faigata o le a i ai le faafetuia o lana tautinoga, ae na malie Iosefa e saili se ala e maua ai le tupe. “O le a ou faia le mea sili,” na ia tusia ai i lena po i lana apitalaaga, “ma faalagolago i le Alii ia ou mafaia.”17


O Ianuari [o le tausaga] lena, na talo ai e Maihea, o se taitai matua o le Au Paia i Atumotu o Tuamotu, se konafesi i Faaite, o se motuamu e tusa ma le tolu selau maila i matusasae o Tahiti. Na mamafa le maligi o timuga i aso na sosoo ma le konafesi, ae sa lei taofia e le tau le Au Paia naunautai mai le o mai.18

I se tasi taeao ae toeitiiti fai le konafesi, na aumaia ai e se matagi faafuasei ni vaa se fa i Faaite mai Takaroa, o se motuamu e lua aso le umi e alu i ai i matu. Sa iloa ane e Maihea, faatasi ai ma le Au Paia na faatoa taunuu mai, e toafa ni alii papae o e na tautino mai o ni faifeautalai a le Ekalesia, ua i ai le pule e aoao atu ai le talalelei toefuataiina.19

Na masalosalo Maihea. I le fitu tausaga talu ai, na sau ai se faifeautalai o le Ekalesia Toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lona nuu mai le motuamu tuaoi o Anaa. Na valaaulia e le faifeautalai le Au Paia i Anaa e auai faatasi ma ia i tapuaiga, ma fai mai o Polika Iaga ma le Au Paia i Iuta ua tavavaeeseina i latou lava mai le lotu moni a Keriso. E toatele le Au Paia sa taliaina lana valaaulia. Ae na teena e Maihea ma isi, ma manatua na auina mai e Polika Iaga ni faifeautalai ia na aoaoina i latou i le talalelei.20

I le le mautonu pe o nei faifeautalai o ni sui moni o le Ekalesia, na faafeiloai ai i latou e Maihea ma le Au Paia o Tuamotu ma le faalealofa, ma tuuina ia i latou na’o se niu e ai. E ui i lea, e le’i leva ae iloa e Maihea, o le faifeautalai aupito matua o se alii e tasi le vae na igoa ia James Brown, po o Iakabo, o le igoa lea o se tasi o faifeautalai na aoaoina o ia i le talalelei. E oo foi i le Au Paia na laiti tele e lei feiloai lava ia James Brown, na faalogo i le tupulaga matutua o ta’uta’u lona igoa.

Talu ai na tausao Maihea ma lē mafai ai ona ia maitaua le faifeautalai e ala i le vaai, na ia luiina ai o ia i fesili.21 Sa faapea atu Maihea, “Afai o oe lea na faatasi ma i matou [i le taimi] muamua, ua motu le isi ou vae, ao le Iakabo lea sa ou iloaina sa lua ona vae.”

Ona fesili atu lea o Maihea ia Iakopo, pe na te aoaoina ia lava aoaoga faavae e pei o le alii na papatisoina o ia i le tele o tausaga ua mavae.

Na tali atu Iakopo ioe.

Na faaauau fesili a Maihea: Na e sau mai le Aai o Sate Leki? O ai la le peresitene o le Ekalesia ona o lea ua maliu Polika Iaga? O le a le lima e sii i luga pe a e papatiso? E mo’i e te talitonu i faaipoipoga faa-autaunonofo?

Na tali e Iakopo ia fesili taitasi, ae sa le’i faamalieina ai lava Maihea. “O le a le igoa o le nuu na loka ai oe e le au Farani?” na ia fesili atu ai. Na toe sao foi le tali atu a Iakopo i le fesili.

Mulimuli ane, sa te’a ese atu le popole o Maihea, ma na ia luluina ma le fiafia le lima o Iakopo. “Ana faapea e te le sau ma faamalieina i matou o oe o le alii lava lea e tasi na i ai muamua iinei, semanu e le aoga le auina mai o nei o alii talavou iinei,” na ia fai atu ai, e faatatau i faifeautalai na faatasi ma Iakopo, “aua o le a matou le taliaina i latou.”

“Ae o lenei,” na fai atu ai Maihea, “matou te taliaina oe. Matou te taliaina foi alii talavou nei.”22


O lena lava masina, na asiasi atu ai Anetone Lund, Falanisisi Lyman, ma B. H. Ropati i Manasa, Colorado, i le talosaga atu a le Au Peresitene Sili. Ua mavae le fa masina talu ona talosaga atu Anetone ma Falanisisi i le Au Paia i St.George e taofi le tauaimisa i mea faaupufai. Talu mai lena taimi, na faaauau pea ona faasoesa ia faafitauli faapena i Manasa ma isi afioaga o le Au Paia. O lenei la, i le toe lua masina oo i le faapaiaga o le malumalu o Sate Leki, na popole taitai o le Ekalesia ne’i le saunia nei afioaga mo le faapaiaga pe afai latou te le lotogatasi i le faaaumea ma le alofa.23

I Manasa, na fono ai ni tagata eseese o le Au Paia ma taitai e toatolu o le Ekalesia e faaleo atu a latou faitioaga. Na oo i le sefulu itula i ni isi o aso sa faaalu e Anetone e faalogo atu ai i tuuaiga ma tuuaiga e faasaga i tagata na faia tuuaiga e faatatau i feeseeseaiga i mea tau polokiki, pisinisi, ma faaletagata lava ia. Na ia faitauina e onosefulu lima le aofai o ni feteenaiga taitasi na mananao le Au Paia i Manasa e fofō e taitai.24

I le uma ai ona iloilo o mataupu taitasi, sa taumafai loa i latou ma ana soa e fofō ia faitioga na sili ona faatupu feitagai. O nisi o le Au Paia sa foia faalilolilo e i latou lava o latou feeseeseaiga, pe na malilie foi e faatoese faalauaitele atu mo mea na latou tautatala ai ma faia. O isi, e ui lava i le le fiafia i faaiuga na fautuaina atu, ae na folafola mai ma le lotomaualalo o le a latou usitaia.25

Ina ua uma le lua vaiaso, na talitonu Anetone, Falanisisi, ma B.H. sa latou faia mea uma na latou mafaia e fesoasoani ai i le Au Paia i Manasa. Ae peitai, na latou iloaina lava, e tele ni faafitauli laiti sa i ai pea. Sa latou faatonuina le au peresitene o le siteki i le lotoifale, “Matou te valaau atu ia te outou ia faaaoga o outou malosi uma e foia ai soo se faafitauli o ono i ai pea, ma ia faalotogatasi tagata i le agaga o le talalelei.‘26

Sa malaga faatasi atu B.H. ma Anetone ma Falanisisi i le la nofoaafi, ae sa le’i toe foi mai o ia faatasi ma i laua. Sa nonofo lana avā lona lua, o Silia ma le la fanau i Manasa, ma sa manao o ia e faaalu ni nai aso faatasi ma i latou.27

Ina ua foi mai o ia i Iuta, na liliu atu B.H. i lana apitalaaga e toe manatunatu ai i ana taumafaiga e foia feteenaiga ma ia maua le filemu i lona lava olaga. Ua silia ma se tausaga o faataugā o ia i lana tauiviga e lagolago le Manifeso. Sa faifaimalie lava ona faamaluluina lona loto, ao ia manatuaina le faamaoniga faaleagaga na ia maua, e pei o le emo o se uila i le taimi muamua lava na ia faalogo ai i le suiga.

Sa tusia e B.H. e faapea, “Atonu ai na ou agasala i le tulei esea mai ia te au o le uluai molimau sa ou maua e faatatau i ai, ma faatagaina lo’u lava faasausili ma lo’u lava vaivai ma mafuaaga faaletagata e faasagatau ai i musumusuga a le Atua.”

“Ou te lei malamalama i faamoemoega na tuuina mai ai le Manifeso. E oo mai lava i le asō, ou te le o malamalama i ai,” na ia faaauau ai. “Ae ou te mautinoa lava e le afaina lea. Ou te lagona le mautinoa, o loo i ai i le Atua se faamoemoega i ai, ma e i ai se taimi o le a faaalia mai ai.”28


I le aso 5 o Ianuari, 1893, na iloa ai e Iosefa Dean ua sainia e le peresitene o le Iunaite Setete o Peniamina Harrison se folafolaga faalauaitele o le faamagaloga, ma tuuina atu ai le faamagaloga i le Au Paia na faatinoina faaipoipoga autaunonofo ae na taofia le nonofo faapouliuli ina ua oo mai le Manifeso.29

Na logoina mai e le peresitene ia taitai o le Ekalesia i ni nai masina ua mavae, o le a ia sainia le folafolaga. I lea lava fesootaiga, na ia talosaga mai ai i le Au Peresitene Sili e tatalo mo lona faletua, o Kalolaine, o lē na faataotolia ua vaivai. I le mavae ai o le tele o tausaga o feteenaiga i le va o le Au Paia ma le malo, na faateia le Au Peresitene Sili i le talosaga—ma sa fiafia lava e faataunuuina.30

Mo Iosefa, o le folafolaga o le faamagaloga sa laitiiti sona aafiaga, ona na te lei lafoaia lona aiga autaunonofo ina ua uma le Manifeso. Ae o le Deseret News ma isi nusipepa i Iuta na iloaina le taua faafaatusa o le folafolaga, ma na uunaia e tusiga le Au Paia ia loto faafetai ia Peresitene Harrison mo le tuuina mai i se agaga faamaoni.31

O le taimi lea, na faateleina ai e Iosefa ma isi tagata faigaluega o latou aso faigaluega i le lua itula e faauma ai le malumalu o Sate Leki i le aso 6 o Aperila. Na asiasia soo e le Au Peresitene Sili le nofoaga na fau ai [le malumalu], ma siaki itu uma ma faamalosiau atu i alii tufuga i a latou taumafaiga.32

O Iosefa, mo lana vaega, na naunau lava na te faia le mea sili e fau ai le malumalu ma faataunuu ai lana folafolaga e foai atu le selau talā i lona faamaeaga. Ia Fepuari, na faaleaogaina ai e le aposetolo o Ioane W.Teila le tului e selau talā o se nonogatupe na ia tuuina atu ia Iosefa, ma na vave lava ona vaai i ai Iosefa o se faamanuiaga. “Ou te mafaufau ua toe faafoi mai e le Alii le tupe ia te au,” na ia tusia ai i lana apitalaaga.33

E oo atu i le ogatotonu o Mati, ua totogi e Iosefa le fitusefulu-lima talā i le faaumaina o le malumalu, ma sa faamoemoe o ia e totogi faauma ia Aperila le luasefulu-lima talā na totoe, e fetaui tonu lava ma le faamaeaina o le malumalu. Na ia aveina foi le toalua o lana fanau e vaai i totonu o le malumalu. I le potu o papatisoga, sa ia faasino atu ai ia i laua se faatanoa telē o loo tietie i luga o papatua o ni povi uamea se sefululua—o se vaaiga na fefe tele ai lona atalii e lima tausaga, o Jasper, o lē na faapea o ni meaola mo’i.34

I totonu o se potu o faaeega paia i le pito i lalo o le malumalu, sa valiina ai e le au tusiata ni ata tetele matagofie ua faatusa i le Faatoaga o Etena, faatasi ma ni afu, laufanua mutiā, ma ni atumauga faasolosolo. O se faasitepu mai lenei potu na tau atu ai i se isi potu o faaeega paia, lea na i ai nisi ata vali tetele o toafa, ni mato maamaai, manu feai, ma ao pogisa na faaalia ai le olaga ina ua oo i le Pau. Ae lei amata ona tatusi ia ata tetele, o le toatele o tusiata i le galuega na vaetofia e le Au Peresitene Sili ma na maua ni aoaoga mai ni faiaoga tusiata sili ona atamamai o le lalolagi i Pale.35

I le taufaaiuiuga o Mati 1893, na talo ma faapotopoto ai e Epikopo Ioane Winder ia tagata faigaluega ma apoapoai atu ia i latou ia foia ni lagona feitagai po o ni lagona le lelei o i totonu o le aufaigaluega. Na manaomia ona saunia faaletino le malumalu mo le faapaiaga, ae sa manaomia foi ona saunia faaleagaga le aufaigaluega.36

Ina ia fesoasoani i le Au Paia ia faalelei i latou lava i le Atua ma i le tasi ma le isi, na talosaga ai le Au Peresitene Sili mo se anapogi faapitoa a le Ekalesia i le lalolagi atoa ina ia faia i le sefululua o aso ao lumanai le faapaiaga.

“Ao lei ulufale atu i le malumalu e tuuina atu i tatou lava i luma o le Alii i le faapotopotoga paia,” na latou tusi atu ai i se tusi i tagata uma o le Ekalesia, “e tatau ona tatou tuuese mai ia i tatou lagona uma e le lelei ma agaleaga i le tasi ma le isi.”37

I le aso o le anapogi, o se Aso Toonai, na potopoto faatasi ai Seli ma Folole ma isi [tagata o le] Au Paia e pepese, lauga, ma tatalo. Ae sa le mafai ona faatasi atu Iosefa ma i latou. Na tele naua ni galuega e tatau ona faia i le malumalu, ma na latou galulue ma ana soa faigaluega i le aso atoa, ao anapopogi foi.38

I aso na mulimuli mai, na fesoasoani ai Iosefa e faapipii laupapa o fola, ao galulue le au fola kapeta, le au tautau ie faamalama, le au auvali, le au tatao lanuauro, ma faieletise e faauma ia toe-galuega. Ona teuina lea e se komiti o alii ma tamaitai ia potu i meafale matagofie ma isi teuga. Na i ai faatasi ia i latou ni ufi silika o le fatafaitaulaga ma isi meataulima na foai ane e tamaitai o uarota i le aai atoa.

O le a tele pea ni galuega e tatau ona faia pe a uma le faapaiaga, ae na mautinoa e Iosefa o le a saunia le malumalu e tatala ona faitotoa i le aso atofaina. Sa ia tusia, “Ua oo lava ina tulai mai i se tulaga matagofie.”39


I le aso o le anapogi a le Ekalesia atoa, na maua ai e Susa Gates se tusi mai lana tama teine e sefulu-iva tausaga, o Lea, ua saili mai se faaleleiga. I le taimi lea, na nofo Susa i Provo ae aoga Lea i le kolisi i le Aai o Sate Leki. Sa tusia e Lea, “Ou te lei mafaufauina, o lou lava tina pele o le a tatau ona ou augani ma saili mo lana faamagaloga ona o ni lagona ma ni feeseeseaiga ua tuanai.”40

I le amataga o lena vaiaso, na finau ai Susa ma Lea e uiga i le tamā o Lea, o Alema Dunford. I tausaga ua mavae, na tetea ai Susa ma Alema ina ua le mafai ona ia onosaia lona aiava ma le saua. E ui i lea, na malo Alema i le tausiga o Lea, o lea la, sa ola ae ai o ia i le aiga o lona tamā, e mamao mai ia Susa.

Na toe faaipoipo Alema ma maua ai isi [ana] fanau. E ui ina sa faaauau ona tauivi o ia ma le Upu o le Poto, ae na avea Alema o se tane ma se tamā agalelei o lē sa tausia lelei lona aiga ma tausi i latou i totonu o le Ekalesia. Na alofa Lea ia te ia ma na ese ona manatu e uiga ia te ia nai lo lona tina. “Ua e iloa ou lagona, ma ou te le mafai ona taofia le faasoa atu,” na fai atu ai Lea ia Susa. “Ou te alofa tele i loʻu tina e sili atu nai lo le mea e mafai e le laulaufaiva ona tau atu, ae ou te alofa foi i lou tamā”

Ae i le mavae ai o le finauga, na lagona pea e Lea na tatau ona ia faatoese. “I le lotomaualalo ma le salamo faamaoni, ou te augani atu ia e faamagalo ma faagalo,” na ia tusi atu ai.41

Ao faitau e Susa le tusi, na faanoanoa alofa o ia ona o le mamafatu o le faanoanoa o lana tama. Na fautuaina Susa e lona tamā, o Polika Iaga, ina ia faamuamua i taimi uma lona aiga, ma folafola atu o mea maoae uma na te ausia mulimuli ane, o le a faaopoopo atu i lona mamalu. Talu mai lena taimi, na maua e Susa le faamanuiaina i totonu ma fafo o le aiga. I le tolusefulu-fitu [o ona tausaga], sa ia maua se faaipoipoga alofa, e toa ono ni fanau o soifua ma le isi o loo maitaga ai, ma na lauiloa o se tasi o tusitala e sili ona talenia ma faamanuiaina i le Ekalesia.42

Ae faatasi ai ma ona manuia uma lava, o nisi taimi na lagona ai e Susa lona le atoatoa i ona faamoemoega maualuluga o le atoatoa i le tulaga faaletina. Na faapitoa lava le faigata o le la mafutaga ma Lea. Mo le tele o tausaga ina ua uma le tatalaina o le faaipoipoga, sa lei mafai ona la toe fegalegaleai faafesagai. E ui i lea, ina ua sefululima tausaga o Lea, na fuafua ai e Susa se la feiloaiga i le Maota o le Liona, lea na la feopoai ai ma fetagisi i le olioli. Mai lava i lena taimi, na olioli ai Susa ma Lea i se mafutaga mafana, ma agaalofa, ma o nisi taimi sa tele ina la lagonaina na pei i laua o se auso nai lo o se tina ma sana tama.43

I le aso Toonai, aso 25 o Mati, na auai atu ai Susa i le fonotaga faapitoa o le anapogi faatasi ma ona uso a Au Paia i Provo. Sa lei mamao lava Lea mai lona mafaufau. Na iloa e Susa o le a fai e le fili mea uma na te mafaia e motusi ai noataga o le alofa, lea sa ia atinaeina talu ai nei i le va o ia ma lana tama teine ulumatua, ma o le a ia le faatagaina ia tupu lena mea.

O le taimi lava na ia mafaia ai, sa ia tali atu ai loa i le tusi a Lea. “Mo si au tama pele, faapelepele,” na ia tusi atu ai, “ia e iloa e faateleina lou alofa ia te oe i aso uma.” Ona ia talosaga atu lea mo le faamagaloga a Lea ma folafola atu o le a ia faia le mea e sili atu. “Ou te iloa ou te mamao lava mai le atoatoa,” na ia faailoa ai. “Atonu o le tiga sili o au upu o le, mo au, o le mea moni ua fetaui lava ma au.”

“O le tatalo ma sina a taua taumafaiga, e mafai ai ona ta aoao ia tuuese nei mea,” na ia tusi atu ai. “Tuu mai se kisi mo au ma tanumia ai loa e faavavau.”44