Talafaasolopito o le Ekalesia
14 E Faigata ona Valavala


“E Faigata ona Valavala,” mataupu 14 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 14: “E Faigata ona Valavala”

Mataupu 14

E Faigata ona Valavala

Ata
alii o loo tosoina le taavale toso

E oo atu i le faaiuga o Mati, 1855, e lei faalogo lava Ana Elisa Secrist mai i lona toalua, o Iakopo, i le iva masina. O nisi o meli na faaleagaina i le taimi o le vevesi ma Walkara. Ma o le taofia o ala o meli ona o le taumalulu e mautinoa na mafua ai se vaega o le leai o se tala. Na ia manao e tusi atu ia te ia, ae na te le iloa po o fea e auina atu ai ana tusi. O le taimi mulimuli na ia maua ai le tala, sa tala’i atu e Iakopo le talalelei i Suitiselani (Switerzland). Ae o se tusi talu ai mai ia Daniel Tyler, o se taitai misiona i lena atunuu, na iloa ai na te lei iloaina po o fea o auauna atu ai Iakopo.1

E sili atu ma le tausaga talu ai, na tusi mai ai Iakopo o le a ia toe foi vave mai i Iuta. E toe ono masina atoa le tolu tausaga o lona valaauga faamisiona, ma na faamoemoe Ana Elisa e toe foi mai o ia i lena taimi. O isi faifeautalai na tuua le teritori faatasi ma ia ua toe foi mai, ma ua amata ona fesili tamaiti pe aisea ua le sau ai foi lo latou tama i le fale.2

E tele mea na tutupu i le aiga talu ai nei. Ina ua amata se taua i le va o tagata ma Initia Utes, na filifili Ana Elisa e le toe foi i le faatoaga ae nonofo pea i le Aai o Sate Leki, lea na sili atu ona saogalemu. Na ia lisi atu mo se taimi se vaega o lo latou fale i le aai i se aiga faatoa taunuu mai i le aumalaga a Sikotilani. Na ia tausia foi ni puaa pepeti se lua na maua ai meaai a le aiga mo le taumalulu. Na auai atu tamaiti i le aoga, ma faaleleia le faitau, ma aoaoina le talalelei. I le taimi na toesea ai Iakopo, na ia faaeteete lava i punaoa a le aiga ma na taumafai ia aloese mai aitalafu.3

I le aso 25 o Mati, 1855, na asiasi ai ni Au Paia Suitiselani ia Ana Elisa ma le fanau. O se tasi o le Au Paia o Serge Louis Ballif, o se tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia i Suitiselani. Sa avea o ia o se taitai i le misiona a Suitiselani i le taimi na taunuu ai Iakopo. Ao lei malaga ese mai Serge ma lona aiga i Siona, na tuu atu e Iakopo se talafaasolopito na tusia o lana misiona ma meaalofa e tuuina atu ia Ana Elisa ma tamaiti.

I le faaiuga o le talafaasolopito o lana misiona, na tusia ai e Iakopo nisi o mea na ia manatua o lana galuega faafaifetautalai. “Ua ou faia na o sina vaega itiiti lava, ma po o le a le tele o le lelei o le a ou faia i Suitiselani, o le a iloa lava i se taimi,” na ia tusi ai. “Ua ou vaai i nisi ua olioli i lalo o lau taitaiga ma le talitonuga o le a ou vaai i se taimi i lenei atunuu o le a olioli ai le Au Paia i au aoaoga, ia e faigofie lava.”4

Mo Luisa ma Mary Elizabeth, na auina mai e Iakopo ni seleulu, ia na ia faatonuina teine ia faaiila pea. Na ia auina mai se tamai pusa ia Moronae na tumu i fitafita meataalo ma ni mapu e faasoa atu i lona uso e lua-tausaga, o Nifae. Na ia folafola mai foi e aumaia ni pelu mo tama mai Europa.5

Ina ua uma ona faitau Ana Elisa i aafiaga o Iakopo, na ia tusi atu ia te ia e ala atu i le ofisa o le misiona i Livapulu, Egelani. Na ia faapuupuuina lana tusi, i le lē mautinoa pe i ai se ala e oo ai ia Iakopo ae lei foi mai i le fale. E pei ona masani ai, na ia faasoa atu le tala fiafia i tamaiti ma le faatoaga.

“Na ou faia lava le mea sili i le taimi atoa talu ona e alu ese,” na ia tusi atu ai. “O le tatalo i le Atua e faamanuia ma faasaoina pea oe o le faamoemoe faamaoni lea a lau ava agaalofa.”6


I le aso 5 o Me, 1855, na ala ae ai Siaosi Kanona. Na foi mai o ia i le fale mai Hawaii talu mai le faaiuga o Novema.7 I le sefululua aso talu ona toe foi mai o ia, na ia faanoi ai se suti tau lē-ofi ma faaipoipo atu ia Elizabeth Hoagland i le fale o ona matua—o se taimi na la tulimataia ma Elizabeth ao lei malaga ese atu George i lana misiona muamua.8

O lenei, i le lima masina talu la laua faaipoipoga, ua valaaulia le ulugalii e auai i le faapaiaga o le Maota o Faaeega Paia, o se fale fou i le laufanua o le malumalu lea e mafai ai e le Au Paia ona maua sauniga paia ao fausia le malumalu.

O le a maua e Elizabeth ona faaeega paia pe a maea le faapaiaga, ma o le a faamauina loa o ia ia George. Ona malaga ai lea o le ulugalii mo San Francisco, lea na valaaulia ai George i se misiona e lolomi le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le faaHawaii.

Na taunuu atu George ma Elizabeth i le Maota o Faaeega Paia i le toeitiiti lava ta le valu. O se fale faatauvaa lava, ma ni puipui malolosi, e fa alaasu, ma se faavae maamora (sandstone). I totonu, na vaevaeina le fale i ni nai potu mo le faaeega paia ma sauniga o faamauga.

Na faaauau e Polika Iaga le sauniga o le faapaiaga i le fogafale i luga, ma na ofoina atu e Heber Kimball le tatalo o le faapaiaga. Ina ua uma le tatalo, na faailoa atu e Polika le fale ua mama ma folafola atu ia avea ma maota o le Alii.9 Ona faataunuu lea e Heber, Eliza Snow, ma isi le faaeega paia i alii e toalima ma tamaitai e toatolu, e aofia ai Elizabeth. Mulimuli ane, na faamauina ai e Heber ia George ma Elizabeth mo le taimi nei ma le faavavau.

E pei ona sa fuafuaina, na faatofa atu le ulugalii i o la aiga mulimuli ane i lena aso. Na iloa e George o le a faigata ia Elizabeth lo la faamavae atu, o se faiaoga e lei tuua lava lona aiga, ae na to’a lava o ia. Na faamanuia le ulugalii e Abraham Hoaghland, lona tama ma o se epikopo o le Aai o Sate Leki, ma uunaia i laua e fai le mea sao. “Tausi lelei Elizabeth ma agalelei ia te ia, ” na ia tau atu ai ia George.10

Na malaga atu le ulugalii i saute i le ala lava lea na malaga ai George i Kalefonia i le 1849. I le aso 19 o Me, na la taunuu ai i le Aai o Cedar i le taimi lava lea ma le au Peresitene Sili, ia na malaga mai e asiasi i le pisinisi fou u’amea i le taulaga. Na faafiafiaina George i le alualu i luma o le Au Paia iina. E le gata i le faatuina o galuega tau uamea, na latou fausiaina ni fale lelei, se falelotu, ma se pa puipui faataamilo i le aai.11

O le aso na sosoo ai, na faatulaga ai e Polika se siteki ma valaaulia se alii e suafa ia Isaac Haight e pule faamalumalu ai.12

Mulimuli ane, i le fale o le au Haight, na feiloai ai George ma Elizabeth ia Polika Iaga ma Jedediah Grant, lea na valaulia i le au Peresitene Sili i le mavae ai o le maliu o Williard Richards i le 1854. Na faamanuia e Polika ma Jedediah ia George ia tusia ma lolomiina ma le atamai ma le musuia ma ia tautala atu ma le le fefe. Na latou faamanuia foi Elizabeth ia ausia se galuega lelei faatasi ma George ma ia i ai se aso o le a toe faatasia ai ma e pele ia te ia i le vanu.

Mulimuli ane, na uunaia ai e Polika ia George e atiina ae ana taleni tusitusi i le tele e mafai ai. “Rrrrrrr!” Na faaopoopo atu ai Jedediah. “Ia latou iloa o oe o se Cannon.”13


I le taimi na malaga atu ai le au Cannon mo Kalefonia, na maua ai e Martha Ann Smith e sefulutolu tausaga se tusi mai lona tuagane matua o Iosefa F. Samita i Hawaii. “O loo ou manuia ma malosi,” na ia tusi atu ai ma le fiafia, “ma ua tuputupu ae lava talu mai le taimi mulimuli na e vaai ai ia te au.”

Pe na ia faatatau i lona tuputupu ae faaletino pe faaleagaga, e lei tau maia e Iosefa. Na foliga mai na sili atu lona fiafia i le tuuina atu o fautuaga faaletuagane i lona tuafafine laitiiti nai lo le faamatalaina o lona olaga fou o se faifeautalai i le Pasefika.

“E mafai ona ou tuuina atu ia te oe le tele o fautuaga, Marty, o le a aoga ia te oe i le umi e te ola ai i lenei fogaeleele,” na ia folafola atu ai ma le lototoa. Sa ia uunaia o ia ia faalogo i ona tei matutua ma aua le tauaimisa ma ona uso. “Ia mataala ma nofo tatalo,” na ia fautua atu ai ia te ia, “ma o le a e ola ae i tulagavae o lou tina.”14

Na talisapaia e Martha le fautuaga a lona tuagane. Sa na o le sefulutasi ona tausaga ina ua maliu lona tina, ae na tumau pea lona manatuaina o ia. Ao tuputupu ae, na seasea lava vaai Martha Ann o ataata lona tina ua maliu lana tane. O le mea moni lava, a mafai e Martha Ann ma ona tei ona faaata lo latou tina, latou te manatu o se mea taua ua latou ausia. Ae na avea Mary o se tina agaalofa, ma ua foliga mai ua gaogao le lalolagi o Martha e aunoa ma ia.

Na itiiti ni mea na manatua e Martha i lona tama, o Ailama Samita. Sa na o le tolu ona tausaga ina ua maliu o ia, ae na te manatua pea le taimi na faia ai e lona tina se pea o ofuvae mo ia. Ina ua ia faamouluina, na ia savali i luma ma tua ma le mimita ma ona lima i totonu o taga. Na ia manatuaina o ia o se tagata agaalofa, alofa, ma agalelei i lana fanau.15

O le taimi lava na taunuu ai le aiga o Samita i le Vanu o Sate Leki, na latou nonofo i tafatafa o se alavai e le mamao mai se mato i saute i sasae o le aai, ma na latou galulue faatasi e fai se faatoaga. I ni nai tausaga mulimuli ane, na faatulagaina ai i latou ma o latou tuaoi i le Uarota o Sugar House i lalo o le taitaiga a Epikopo Abraham Smoot, o se tasi o uluai tagata liliu mai a Uilifoti Uitilafi. Na maua le igoa o le uarota mai le fale gaosioloa i le eria e umia e le Ekalesia, lea na faagaoioia e Epikopo Smoot e maua ai le molo mai laau o le tolo.16

Na felagolagoma’i Martha Ann ma ona tei ao fotua’i mai tofotofoga fou i o latou ala. O le taumalulu maatiati o le 1854-55 na oo mai ai tulaga o le lamala i le salafa o le Teritori o Iuta, lea na faalagolago i vai mai le tele o le aisa i mauga e toe faatutumuina alavai ma vaitafe. Na mafatia le aiga o Martha Ann ma na faapena foi isi tagata uma lava. Ao faagasolo vaiaso ma itiiti se timu na toulu, na faasolo ina matutu laufanua o le vanu, ma mamate ai faatoaga na totoina e le Au Paia i lena tausaga. Na amata ona matutu alavai mo faatoaga ma taetaei.17

O le mea e sili atu ona leaga, na o mai le tele o sē akerise ma faatumulia ai nofoaga o tagata, ma ai nai mea toto itiiti ma faaleagaina mea toto na faamoemoe mo se seleselega lelei. Na taumafai le Au Paia i Sugar House ma isi nofoaga e toto nisi fatu, ae na faigata tele ona o le lamala, ma na faaauau pea ona o mai sē akerise.18

Na foliga mai na mulimuli pea tofotofoga ma isi tofotofoga i le au Samita, ma e taumate e soo se isi aafiaga o le a oo i le Au Paia i le lamala ma sē akerise. I le avea ai ma se aupito i laitiiti i lona aiga, e lei i ai ia Martha Ann ituaiga o tiutetauave e pei o ona tei matutua.19 Ae na faamoemoeina le Au Paia taitoatasi ia galulue faatasi e foia faigata ma fesoasoani i le fausia o Siona. O le a se mea e mafai ona ia faia?

Na ofoina mai e Iosefa nisi fautuaga i le isi ana tusi. “Ia maua le onosai ma le tiga-alofa,” na ia tusia ai. “Ia avea o se Mamona, i mea uma, ma o le a faamanuiaina oe.”20


I laufanua laugatasi i le afe maila i sasae, i se tamai nofoaga o le aumalaga na taua o le Mormon Grove, na amata ai le malaga a le tagata na liliu mai Tenimaka o Nicolai Dorius ma se laina o taavale solofanua e toeitiiti lava fa selau le Au Paia mai Tenimaka, Nouei, Nova Sikosia, ma Egelani mo le Vanu o Sate Leki.21 Na faamoemoe taitai o le vaega o le a fa masina le umi o le malaga, o lona uiga na faamoemoe Nicolai e toe faatasia ma lona afafine o Augusta, lea ua sefulu fitu tausaga, i le amataga o Setema.22

I le ono masina talu ai, na tuua ai e Nicolai Copenhagen faatasi ma ona afafine laiti e toatolu, o Caroline, Rebekke, ma Nicolena. O ona atalii o Johan ma Carl sa auauna atu pea i misiona i Nouei, ma na le mafai ona ia faatofa atu ia i laua.23

Na naunau lava le aumalaga e pei o Nicolai e o mai i Siona e le gata i lo latou faatuatua i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ae na latou mananao foi ia sosola ese mai le amioleaga o le lalolagi ma saili se olaga e sili atu mo i latou lava ma o latou aiga i le laueleele folafolaina. Na musuia e faamatalaga naunautai a faifeautalai Amerika o Iuta, le tele o i latou na vaai faalemafaufau i le Vanu o Sate Leki e pei o le Faatoaga o Etena ma na faia osigataulaga uma ina ia oo iina.24

Pe a ma le ono vaiaso na sopoia ai le vasa. O Peter Hansen, le uluai faifeautalai i Tenimaka, na vaaia le vaega i luga o le vaa. Na latou faatulagaina ma ona fesoasoani e toalua le Au Paia i ni itu se fitu ma valaau ni toeaiina e faatumauina faatulagaina ma le mama iunite taitasi. Ina ua taula le vaa i New Orleans, na viia e le kapeteni la latou amio lelei.

“I le lumanai,” na ia fai mai ai, “afai e i ai sau filifiliga e fai, ou te le aumaia lava nisi tagata tau lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”25

I New Orleans, na feosofi ai Nicolai ma ona afafine i se vaa sitima ma malaga atu i luga o le Vaitafe aisa o le Misisipi ma la latou vaega. Na tupu se faalavelave ina ua ma’i Nicolena e ono tausaga ma maliu ai ae lei leva ona tuua New Orleans. E tele isi tagata na maliliu i isi aso na sosoo ai. I le taimi na taunuu ai Nicolai i le Mormon Grove, na maliu foi Caroline e sefulufa tausaga, ma tuua ai na o ia ma Rebekke e sefulutasi tausaga e toe faatasia ma Augusta pe a latou taunuu i Iuta.26

I Mormon Grove, na maua ai e le au malaga a le Au Paia ni galuega le tumau e maua ai tupe e faatau ai ni povi, taavale solofanua, ma sapalai mo le malaga i sisifo.27 Na faatulagaina foi i latou i ni vaega. O Nicolai, Rebekke, ma isi Au Paia mai Tenimaka ma Nouei na tuu i se vaega na taitaia e Iakopo Secrist.28 I le mavae ai o le toeitiiti tolu tausaga talu ona tuua lana ava ma le fanau e toafa, na naunau lava Iakopo e toe faatasia ma i latou i Iuta. Ona e le tautala o ia i le faaTenimaka, o le gagana masani lea i le vaega, na ia faalagolago ai ia Peter Hansen e faaliliu mo ia.29

Na tuua e le vaega le Mormon Grove i le aso 13 o Iuni, 1855. I le malaga atu i sisifo, na masani ona le onosaia e Iakopo le aumalaga mai Scandinavian. O le toatele o i latou e lei aveina lava ni povi muamua, ma o nisi taimi e toafa alii e vaaia povi e lua ia tumau i se laina sao.30 O popolega sili lava o le soifua maloloina o le vaega. O le aumalaga a le Au Paia na masani ona toalaiti, pe afai e i ai, o nisi e maliliu i a latou vaega.31 Ae peitai o le aso muamua lava, na maliu ai se alii i le vaega a Secrist i le kolera (cholera). Na sosoo ai ma le isi toavalu na maliliu i le lua vaiaso na sosoo ai.32

Na anapopogi toeaiina i le tolauapiga ma tuuina atu faamanuiaga o le faamalologa ma le faamafanafanaga i e mamai, ae na faaauau pea ona maliliu isi i le kolera. E oo atu i le faaiuga o Iuni, na ma’i foi Iakopo lava ia ma lē mafai ai ona maua atu taavale solofanua. Na auina atu e isi taitai o le vaega se taavale i tua mo ia, ma ina ua ia toe faatasi atu i le tolauapiga, na faamanuia o ia e toeaiina. Ae ui i lea, na faasolo ina vaivai o ia, ma maliu ai o ia i le aoauli o le aso 2 o Iulai. Na mananao le aumalaga e auina atu lona tino i lana ava ma le fanau i le vanu, ae ona o le leai o se ala e faasao ai le tino, na latou tanuina ai o ia i luga o le ala.33

Na faaauau pea Nicolai, Rebekke, ma isi vaega na totoe o le vaega ia Aokuso ma vaiaso muamua o Setema. Sa le toe i ai nisi na mamai i le kolera i totonu o i latou. I le aso 6 o Setema, na latou aea ai le mauga mulimuli ma tolauapi ai i tafatafa o se alavai e le mamao mai le nofoaga na latou faamomoe e taunuu atu i ai.

O le taeao na sosoo ai, na taeele ai le aumalaga ma fai ofu mama e saunia ai mo lo latou taunuu atu i le Vanu o Sate Leki. Na fai atu Peter Hansen e tatau ona mama i latou pe a taunuu atu i le aai, talu ai ona o loo i ai se ala pefu i luma atu o i latou, ae na filifili le au malaga e o pea.

Na latou malaga i maila mulimuli ua faatumuina i le faamoemoe, ma le naunau e fia vaai i le nofoaga na tele mea na latou faalogo i ai. Ae ina ua latou ulufale atu i le vanu, latou te lei vaai i se Faatoaga o Etena. Na latou vaaia se pesini matutu ua ufitia i laau, o faaputuga masima e pei o ni ponaivi papae, ma sē akerise ua faatumulia ai le vanu atoa.34


O le tala i le maliu o Iakopo Secrist na i luga o le Deseret News i le aso 8 o Aokuso, pe a ma se masina ao lei taunuu le vaega i le vanu. Na lipotia mai faatasi lona maliu ma isi faifeautalai e toalua, o Albert Gregory ma Andrew Lamoreaux, ia na maliliu foi i lo laua foi mai i le aiga i Iuta. “O o tatou uso nei na toe foi mai i le aiga ma le agaga fiafia,” na taua ai i le talafou. “Ae na faia lava le finagalo o le Atua Poto, ma e pei o ni fitafita lelei na latou ifo atu ma le lotomaualalo ma o latou ofutau o loo faia pea ma ua malolo nei mai a latou galuega, ma o a latou galuega o le a mulimuli atu ia i latou.”35

Pe tusa o le taimi lea, sa maua ai e Ana Elisa lana tusi mulimuli mai ia Iakopo. Na tusia le tusi i le aso 21 o Me mai St. Louis. “O loo ou malosi ma ua saunia nei e amata malaga atu i luga o le Vaitafe o Misuri,” na faitauina ai se vaega. “Tau ina ia faamanuia outou e le Atua o Isaraelu i faamanuiaga o Lona Agaga, ma le soifua maloloina, faatuatua, ma faafualoa le soifua.”36

Ina ua taunuu mai lana vaega i le amataga o Setema, na momoli mai e ni alii se toalua meatotino a Iakopo ma se solofanua ia Ana Elisa. E pei ona folafolaina, na auina mai e Iakopo ni pelu mo tama taitoatasi faapea ma ni ie fai suki mananaia. Mo teine na ia aumaia ni ofu ma ni ie. Na i ai foi i lana taavale solofanua ana tusi ma isi pepa ma se sapalai o meaai mo le aiga mo se tausaga.37

E pei ona ia fuafuaina e fai i ni nai tausaga talu ai, na toe siitia atu ai Ana Elisa ma lana fanau i le faatoaga i matu o le Aai o Sate Leki. O tusi o la fetusia’iga ma Iakopo na teuina ma faasaoina. I se tasi o na tusi, lea na auina atu e Ana Elisa i le taimi o le tausaga muamua o le misiona a Iakopo, na ia mafaufau ai i le osigataulaga na valaaulia i latou e fai.

“E foliga faigata le tetea mai ia i latou e sili ona tatou alolofa i ai i le fogaeleele,” na ia tusia, “ae a ou mafaufau po o le a le mea ua auina mai ai i latou, e oo lava i le fesoasoani i le faataavaleina atu i luma o le malo o le Atua, e leai se mea o le a ou faitio pe muimui ai.”

“Ou te le manaomia foi le faia,” na ia tusia ai, “i le iloaina o lou faaeaga o le a sili atu i lena lalolagi, lea o le a leai se faanoanoa po o se tagi, ae o loimata uma o le a soloiesea mai o tatou mata.”38


E oo atu i le konafesi aoao ia Oketopa 1855, ua silafia e Polika Iaga o loo i ai se faafitauli i le Au Paia i le Teritori o Iuta. Ua faaleagaina e sē akerise le tele o a latou faatoaga ma laufanua, ma o le lamala na faaleagaina mea na lē faaleagaina e sē akerise. Na agi mai ao tetele o le pefu i le salafa o vanu, ma na faatama’ia e le afi sasao mato loloto matutu, ma faaleagaina ai meaai mo povi. I le leai o se mea e fafaga ai povi e tosoina maa i le nofoaga o le malumalu, na taofia ai galuega o le maota o le Alii.

Na talitonu Polika ma ona fesoasoani o le lamala ma le faaumatiaga na o se “aoaiga agamalu” mai le Alii. “Faalogo i musumusuga a le Agaga ma aua le faaosoosoina le Alii ia aumaia i o tatou luga se sasa e mamafa atu o le aoaiga,” na latou faatonuina ai le Au Paia i lena tautoulu, “ina ia tatou sosola ese ma le atoatoa mai na faamasinoga a le Tupu o le lagi maualuga”39

O le popolega sili o Polika o le aafiaga o le faaumatiaga i luga o le faapotopotoina. Ao faamanuiaina misiona i Initia, Saina, ma Siam i ni nai tagata liliu mai, o misiona i Europa ma Aferika i Saute na maua ai ni paranesi o Au Paia o e ua mananao nei e faapotopoto i Siona. O le faimalaga ese na taugata, ae ui i lea, ma o le tele o tagata fou liliu mai na matitiva ma manaomia ni nonogatupe mai le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga.40

Ae paga lea, o le lamala na faaleagaina le tulaga tautupe i Iuta, lea na toeitiiti faalagolago atoa uma lava i le manuia o seleselega. Ona o le faaleagaina o mea e ola ai, o le toatele o le Au Paia na le mafai ona totogi sefuluai pe toe totogi a latou nonogatupe i le tupe faaagaga. Ma na vave lava ona faateleina aitalafu a le Ekalesia e ala i le nonoina mai o tupe e fesoasoani e faatupe ai le vaega tele o taavale solofanua o le a agai mai i sisifo i lena tausaga.41

I se tusi i le Au Paia ia Oketopa 1855, na faamanatu atu ai e le au Peresitene Sili i tagata o le Ekalesia faapea o le foai atu i le tupe faaagaga mo faigamalaga na fesoasoani e aumaia o latou uso Au Paia i se nofoaga lea latou te maua ai le olioli i pisinisi ma le galue faamaoni. “O le alofa mama moni lenei” na folafola atu ai le au peresitene, “e le gata i le fafaga o e fiaaai ma faalavalava e le lavalava, ae ia tuu i latou i se nofoaga e mafai ona latou tausia i latou lava e ala i a latou lava galuega.”42

Na uunaia e Polika ma ona fesoasoani le Au Paia ia foai atu mea latou te mafaia i le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga. I le iloaina o le toatele o le Au Paia o le a le mafai ona tuuina mai ni tupe se tele, na latou tuuina atu se auala e gafatia e faapotopoto ai. Nai lo le malaga mai i Siona i ni povi ma taavale solofanua taugata, e mafai ona o mai aumalaga i le lumanai i taavale toso.

O le tosoina o taavale toso i fanua laugatasi, na faamatala atu ai e le au Peresitene Sili, o le a vave ma taugofie nai lo le malaga i taavale solofanua. O taavale toso taitasi e i ai se pusa laupapa i luga o le ‘aso ma ni uili taavale se lua. Ona o taavale toso e laiti atu i lo taavale solofanua, o le a le mafai ona tauaveina e le aumalaga ni sapalai ma ni meaai se tele. Ae o le a faafeiloaia taavale toso e taavale solofanua mai le vanu i se vaega o le ala e tuuina atu le fesoasoani e manaomia.

“Ia tuu atu i Au Paia uma, o ē e mafai, e faapotopoto i Siona ma o mai manū o tatala le ala i o latou luma,” na folafola atu ai e le au Peresitene Sili. “Tuu atu ia i latou e savavali mai, faatasi ma taavale toso po o uilipaelo, tuu atu ia i latou e afe i luga o latou ofu ma savavali mai, ma e leai se mea e taofia pe faatuai ia i latou.”43

Na vave lava ona faasoa atu le fuafuaga e Polika ia aposetolo Franklin Richards le peresitene o le misiona a Europa. “Ou te fia vaai lava ua faataitaia,” na ia tusia ai. “Afai e faataitai faatasi, o le a outou iloa ai o le a avea ma ala sili o le sopoiaina o laufanua laugatasi.”44