Talafaasolopito o le Ekalesia
27 Afi i le Vao Mago


“Afi i le Vao Mago,” mataupu 27 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 27: “Afi i le Vao Mago”

Mataupu 27

Afi i le Vao Mago

Ata
Alii o tietie i se solofanua ao taitaiina se isi solofanua

O tala ia Polika Iaga ua toe foi mai i le Aai o Sate Leki na faalogoina i ni vaiaso ma taitai atu ai i lona faamasinoga ia Ianuari 1872. Na mautinoa e leoleo o le teritori e sili atu le avea o Polika ma se tagata e solasola mai le tulafono nai lo le tulai i luma o se faamasinoga.1

Ae ui i lea, i le faaiuga o Tesema, na maua ai e Daniel Wells se tusi faanatinati mai le perofeta. “O le a tatou i ai iina i le taimi atofaina i le faamasinoga,” na tau atu ai e Polika ia te ia.2 I le aso ina ua mavae le Kerisimasi, na ia malaga ai i le fitusefulu maila e ala atu i afa aisa ia feiloai ma Daniel i Draper, o se taulaga e luasefulu maila i saute o le Aai o Sate Leki. Mai iina, na latou o atu ai i se nofoaafi, ma na taunuu mai Polika i le fale toeitiiti lava ta le sefululua i le po.

Na pue e se leoleo o le Iunaite Setete le perofeta i se vaiaso mulimuli ane ma taitai atu o ia i le potu faamasino a le Faamasino o McKean. Na tumau pea le toafimalie ma le mafanafana o Polika i taualumaga atoa lava. Na vaaia lona matua ma le le malosi, o lea na talosaga atu ai loia a le perofeta i le faamasino e faasaoloto o ia i le totogiina o se tupe. E lei taliaina e McKean ma na tuuina Polika i lalo o le falepuipui i lona fale.3

Na faatulagaina le faamasinoga e amata i se taimi vave lava mulimuli ane, ma na muai tauina mai e le Salt Lake Tribune faapea o nusipepa uma lava i le Iunaite Setete ma Peretania Tele o le a lolomiina ona taualumaga. Ae ui i lea, na tolopo le “Faamasinoga Tele” ma o aso na oo atu i ni vaiaso. Na nofo pea Polika i le fale i le tele o taimi, e masani lava i lalo o le vaavaaiga a leoleo. Ae o nisi taimi e auai atu ai o ia i faafiafiaga e fai, e pei o le taimi na la o ai ma le leoleo lagolago i se faafiafiaga faafuasei o le aso fanau o Eliza Snow i le fale o le Uarota Sefulufa.4

Mai Uosigitone, DC, na auina atu ai e Siaosi Q. Kanona ia Polika lipoti masani e uiga i se mataupu na aumaia e le Au Paia i luma o le Faamasinoga Maualuga i le Iunaite Setete, o le faamasinoga aupito sili lea i totonu o le atunuu. O le faamasinoga o loo finau ai e faapea o le masani a Faamasino Makeane e na te faia ma le iloa le ave ese mai o Au Paia mai tiute tau faamasino lagolago (juries) i totonu o le Teritori o Iuta na solitulafono lea. Afai e fai e le Faamasinoga Maualuga se faaiuga e teena ai le masani a Faamasino Makeane, so’o se moliaga e tuuina atu e faatulaga ai i se ala le tatau le faamasino lagolago (jury ) i totonu o Iuta--e aofia ai moliaga faasaga i le perofeta--o le a faaleaogaina i le na lava taimi.5

Na faia le iloiloga o le moliaga e le Faamasinoga Maualuga ia Aperila. Na i ai uma Faamasino McKean ma George i le potufaamasino e faalogo i le iuga. E ui lava o nisi o ana uo na mautinoa e ‘au i le faaiuga o le faamasinoga ia i latou, ae na foliga popole McKean ao faitauina e le faamasino sili le iuga.6

“I se tulaga lautele,” na folafola mai ai e le faamasino sili, “ua matou autasi e faailoa atu o le au faamasino i lenei moliaga e lei filifilia ma valaaulia e tusa ai ma le tulafono.”7

Na tuua e Faamasino McKean le potu ma le ita tele i le iuga ma finau mai na te lei faia se mea sese. E lei umi ae ua auina atu e uaealesi le talafou i Iuta. O moliaga faasolitulafono uma lava na tuuina atu e le au faamasino autu lea na faatuina faasolitulafono i le teritori ua le faaaogaina. Na toe faasaoloto Polika Iaga.8

“Na le amanaia e le Faamasinoga Maualuga tulaga faailoga lotu ma uunaiga faalemalo,” na tusi fiafia atu ai George ia Polika mulimuli ane i lena lava aso. Ae na popole pea George i le faaiuga a le faamasinoga, i le mautinoa o le a faaita atili ai fili o le Au Paia.

“O le a ou ofo lava,” na tusi atu ai George, “pe afai o le a leai se taumafaiga malosi e faia e pasia ai le tulafono faapea o nisi o faatinoga a le Ekalesia e solitulafono.”9


O lena Aperila, na o mai uma le Au Paia mai le salafa o Hawaii i Oahu mo se konafesi i Laie, lo latou nofoaga na potopoto ai mo le fitu tausaga ua tuanai. E tusa ma le fa selau le Au Paia na nonofo i le nuu i le tausaga atoa. Na i ai se tamai falesa, se faleaoga, ma se faatoaga tele lea na toto ai e le Au Paia o le lotoifale ma faifeautalai mai Iuta le tolo.

I le konafesi, e sefulutolu faifeautalai o le lotoifale na molimau i o latou aafiaga talu ai. I lalo o le taitaiga a Jonathan Napela, lea na valaaulia e vaaia le talaiga i atumotu, ma na papatisoina e faifeautalai le sili atu ma le ono selau tagata. O le aofai o le Au Paia i Hawaii ua silia nei ma le lua afe.10

Na molimau mai faifeau taitasi i vavega na ia vaaia i le misiona. Talu ai nei, na faamaloloina ai e le Alii se alii na pipili ina ua mavae le faaalia e faifeautalai o le faatuatua ma tatalo mo ia.11 O le isi alii, na gau lona lima ina ua pau mai lana miula, na faamaloloina atoa ina ua uma ona faamanuiaina e ni faifeautalai se toalua. O isi faifeautalai na faamanuiaina ma toe faamanuiaina se teineitiiti sa le mafai ona savali. I le mavae ai o faamanuiaga taitasi na auauai mai lona malosi seia oo lava ina mafai ona ia toe tamoe ma toe taalo.12

I le mavae ai o le konafesi, na faaauau e faifeautalai ona talai atu le talalelei ma faamalolo i e mamai. E faatasi ai ma i latou na sailia la latou fesoasoani o Keelikolani, le kovana o le Motu Tele o Hawaii. Na ia talosaga i le Au Paia ia tatalo mo lona tuagane, o Tupu Kamehameha V, lea na toeitiiti maliu. Na masani lelei Napela i le tupu, o lea na la o atu ai ma se isi toeaina ua leva o le Ekalesia, o H. K. Kaleohano, i le maota o le tupu ma ofo atu e tatalo mo ia.

“Na ma faalogo i lou mafatia tele,” na la fai atu ai, “ma ua ma’ua naunau lava ma le faamaoni e toe faafoisia lou malosi.” Na talia e le tupu le la ofo, ma na punonou faifeautalai ma le faaaloalo. Ona ofo atu lea e Kaleohano se tatalo faatauanau.

Ina ua uma le tatalo a le faifeautalai, na foliga ua feololo Kamehameha. Na ia tau atu i faifeautalai faapea na uunaia o ia e tagata o le malo e taofi le Au Paia mai le talai atu i atumotu, ae sa ia musu e faalogo ia i latou. O le folafolaga a Hawaii na tuuina atu ai le saolotoga faalelotu i tagata, ma na ia naunau e faatumauina pea.

Na manaia le talanoa a le tupu ma Napela ma Kaleohano mo se taimi umi lava. Ina ua sauni faifetautalai e tuua, na taunuu mai ni alii ma ni i’a mo le āiga o le tupu. Ina ua vaai atu Kamehameha ia i latou, na ia tusi atu ia Napela ma Kaleohano. “Aua nei galo ia outou nei tupu,” na ia saunoa atu ai.

Na ia tuuina atu i faifeutalai taitasi se ato o i’a ma faatofa atu ia i laua.13


I le vaitaimi o le konafesi ia Aperila i Laie, na vevesi ai nusipepa i le salafa o le Iunaite Setete e uiga i se faasalalauga faatoa lolomiina i le faaipoipoga i faaautaunonofo na saunia e Fanny Stenhouse, lea na avea ma tamaitai e sili ona lauiloa i le Gaoioiga Fou. I le tusi, na faaalia ai e Fanny faapea o tamaitai o le Au Paia e faanoanoa ma e le mautonu.14

Na le fiafia tamaitai o le Ekalesia i lenei faamatalaina o i latou. I le talitonu e sili atu le suitulaga lava o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo i latou lava nai lo le tauseseina e isi, na amata ai e Lula Greene e luasefulutolu tausaga ona lolomi se nusipepa mo tamaitai i Iuta. Na ia taua lana nusipepa o le Woman’s Exponent.15

O Lula o se tusitala faamanuiaina lea na auauna atu o se peresitene o se tamai paranesi o le Young Ladies’ Retrenchment Association. I le mavae ai o le lolomiina o le solo a Lula, na manao le faatonu o le Salt Lake Daily Herald ia te ia ia tusitusi mo lana nusipepa. Ae ina ua teena e lana aufaigaluega le faafaigaluegaina o ia, na fautuaina ai loa e le faatonu o ia ia amata sana lava nusipepa.

O le manatu na faaosofia ai le fiafia o Lula. O fonotaga ita talu ai nei na faaalia ai le malosi o le faatosinaga a tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai pe a latou talanoa i mataupu e taua ia i latou. Ae o tamaitai i totonu ma fafo o le Ekalesia na seasea maua ni avanoa e faaleo ai o latou manatu faalauaitele. O le tele o mea lelei na talanoa i ai ma faia e le Aualofa ma le Retrenchment Association, ma le tele o isi mea, e lei taua ma e lei amanaiaina, ae maise lava e tagata i fafo o le teritori.

Na muamua lava ona faasoa atu e Lula fuafuaga mo le nusipepa ia Eliza Snow, lea na fautuaina Polika Iaga, le uso o le tama-matua o Lula. Na tuuina atu e i laua uma le lagolago i le taumafaiga. I le talosaga a Lula, na tofia ai e Polika Lula i se misiona faapitoa e auauna atu o se faatonu o le pepa.16

O le uluai lomiga o le Woman’s Exponent na lolomi ia Iuni 1872. Na tusia i le pepa talafou o le lotoifale, atunuu, ma le lalolagi e faapea foi ma tusiga a le faatonu, solo, ma lipoti mai le Aualofa ma fonotaga a le asosi.17 Na lolomi foi e Lula ni tusi i le faatonu, ma tuuina atu ai i tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai se avanoa e faasoa ai a latou tala ma faaleo atu o latou manatu.

Ia Iulai, na lolomi ai e Lula se tusi mai se tamaitai Egelani e igoa ia Mary, lea na faatusatusaina lona olaga o se teine na faafaigaluegaina i Lonetona ma Niu Ioka ma lona olaga i Iuta. “O i matou o ‘tamaitai Mamona’ e tatau ona tusi ma tau atu i le lalolagi—e tusa lava pe fiafia e talitonu ia i matou pe leai—e faapea e le o matou o ni tagata matitiva, ma faanoanoa e pei ona manatu ai ia i matou,” na tusia ai e Mary. “Ou te lei faanoanoa lava iinei ae ua saoloto e sau, saoloto e alu, saoloto e galue pe tuu ai pea.”

“Ou te matuai fiafia lava i le Exponent i le mea o i ai nei,” na ia faaopoopo ai. “Na te tau mai le mea sao.”18


O le taimi lea, i Iuta i matu, o tagata o Matusisifo o le Shoshone Nation na i ai i se tulaga o le fiaaai. E toeitiiti lava sefulu afe papalagi o nonofo ai, o le toatele lava o i latou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa nonofo i laufanua valevalenoa o Shoshone i Cache Valley ma isi eria o siomia ai, sa sailia solo ni meaai mai le laufanua.19

Ina ua faatoa o mai le Au Paia i Cache Valley i le ogatotonu o le 1850, na maua e se taitai Shoshone e igoa ia Sagwitch se fesootaiga lelei ma taitai o le Ekalesia i le lotoifale, ae maise lava Epikopo Peter Maughan, lea na tuuina atu i nisi taimi le fesoasoani i tagata o Shoshone mai le ofisa o le sefuluai. Ae ui i lea, na faateleina le faigata i le va o nei tagata i le faaiuga o le 1850, ao faateleina le Au Paia na nofoia le vanu ma ua faaitiitia manu i le vao.

Ina ia maua ni meaai mo i latou lava ma o latou aiga, na amata e nisi tagata Shoshone ona osofaia povi a le Au Paia, ma faia lenei mea o se sui mo a latou fanua ua leiloloa ma punaoa ua faaitiitia. Atonu na faamoemoe e taofia nei osofaiga, na taumafai ai le Au Paia e tuuina atu i tagata o Shoshone ni meaalofa o falaoamata ma fasipovi. Ae o nei meaalofa e lei suia ai le mativa ua tulai mai ona o tagata faimalaga mai i totonu o Cache Valley.20

I lenei taimi, na vevesi pea lava pea tagata o Shoshone ma le malo o le Iunaite Setete. Na faaaoga e Colonel Patrick Connor, le taitai au o le Autau a le I.S. na faatu i le Aai o Sate Leki, lenei faafitauli o se mafuaaga mo le osofaia o tagata o Shoshone. I se tasi taeao ia Ianuari 1863, ao tolauapi Sagwitch ma ona tagata e latalata i le Bear River, na latou feala ae ua agai mai fitafita ia i latou. Na solomuli tagata o Shoshone i lo latou puipuiga ma taumafai e tetee atu i fitafita. E ui i lea, na vave lava ona siomia i latou e le autau, ma tafana atu e aunoa ma se alofa i lo latou tulaga.

E tusa ma le fa selau alii, fafine, ma tamaiti o Shoshone na maliliu i le osofaiga i le tolauapiga. Na sao mai Sagwitch i le osofaiga, ma lona afafine pepe ma atalii e toatolu. Ae o lona faletua, o Dadabaychee, ma atalii fai e toalua na faitauina faatasi ma fafine ma tamaiti na fasiotia.21

I le mavae ai o le fasiotiga tele, na o mai le Au Paia na nonofo lata ane e fesoasoani i tagata Shoshone na manunua. Ae ui i lea, na matuai masalosalo lava Sagwitch i le Au Paia ona o le osofaiga. O Porter Rockwell, o se Au Paia o Aso e Gata Ai na galue i nisi taimi o se sikauti o le autau, na taitaia fitafita i le tolauapiga a Shoshone. O nisi o le Au Paia i Cache Valley na vaaia foi le fasiotiga na agai mai se tumutumu mauga lata ane, ma o isi na talia ma fafagaina le autau ina ua maea le osofaiga. E oo lava ia Peter Maughan, lea na faamatalaina le faatinoga a fitafita o se faiga “le alofa,” na talitonu o tagata o Shoshone na mafua ai le osofaiga. O nisi o le Au Paia na mafaufau o le osofaiga o se faatinoga faafuasei mamana.22

O le taimi nei, ua sefulu tausaga mai le fasiotiga tele, ua tumau pea le inoino o Sagwitch ma ona tagata i tagata fai mai papae. E ui lava o le naunau o le Au Paia e faaaoga punaoa a le Ekalesia e tuuina atu ai meaai ma sapalai i tagata o Shoshone na toe maua ai se faatuatuaga, ae o le maliliu o ni tagata le sala, leiloloa o fanua ma punaoa na tuua ai tagata o Shoshone i se tulaga faanoanoa.23

I le tautotogo o le 1873, na vaaia ai e se taitai faaaloalogia o Shoshone e suafa ia Ech-up-wy se faaaliga lea na ulufale mai ai ni Initia se toatolu i lona fale. O le tagata aupito i lapoa o i latou—o se alii aulelei, tino lapoa—na tau atu ia te ia o le Atua o le Au Paia o le Atua lava lea na tapuai i ai tagata o Shoshone. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Au Paia, o le a latou fausia ni fale, galueaina le laueleele, ma mauaina le papatisoga.

I le faaaliga, na vaaia ai e Ech-up-wy tagata o Shoshone o galulue i ni tamai faatoaga faatasi ma ni nai alii papae. O se tasi o George Hill, o se Au Paia o Aso e Gata Ai lea na auauna atu i se misiona i tagata o Shoshone i le sefululima tausaga talu ai. O ia o se tagata e tautala i la latou gagana ma o nisi taimi e tufaina atu ai meaai ma isi sapali ia i latou.

Ina ua faalogo i le faaaliga a Ech-up-wy, na malaga atu loa se vaega o tagata o Shoshone mo le fale o George i Ogden.24


I se taimi vave lava mulimuli ane ai, na ala ai i luga Siaosi Hill ma ia iloa ai e faapea o se vaega o Shoshone o loo i fafo atu o le fale, o loo faatalitali mai e fia talanoa ia te ia. Ina ua faafeiloa’ia e Siaosi ana malo, o se tasi o o latou taitai, na faamalamalama atu ia te ia e faapea ua ia aoao mai e ala i musumusuga, e faapea, o le Au Paia o tagata ia o le Alii. “Matou te mananao ia te oe e te sau i le matou tolauapiga ma aoao matou ma papatiso i matou,” na ia faapea mai ai.

Sa lagona e George e le mafai ona ia papatisoina i latou e aunoa ma le faatagaga mai ia Polika Iaga. I le faanoanoa, na toe foi ai tagata o Shoshone, ae na latou toe foi mai mulimuli ane ma toe talosaga mo le papatisoga. Na toe tau atu foi e George ia i latou, e tatau ona ia faatali mo le taitaiga a le perofeta.25

E lei umi mulimuli ane, ae feiloai George ma Polika i le Aai o Sate Leki. “Sa i ai se avega mamafa i luga o ou tauau mo sina taimi,” na saunoa atu ai Polika. “Sa ou taumafai lava e lulu ese. O lea la o le a ou tuuina atu ia te oe. O le a avea nei ma au avega mai le taimi nei. Ou te manao ia te oe e vaaia le misiona i Initia i lena atunuu atoa i matu.”

Na ia fautuaina George e faatuina se nofoaga o le faapotopotoina mo le au Shoshone ma aoao i latou e faatoa le fanua. “Ou te le iloa pe faapefea ona e faia lenei mea,” na ia saunoa atu ai, “ae o le a e iloa le ala.”26

I le aso 5 o Me, 1873, na malaga atu ai George i le nofoaafi i se taulaga e tusa ma le tolusefulu maila i matu o Ogden. Mai iina na ia savali ai mo le tolauapiga a Sagwitch, e sefululua maila le mamao. Ae lei atoa se maila o ia savali, ae agai mai se tamaloa Shoshone e suafa ia Tig-we-tick-er ia te ia, ma ata mai. O lena taeao, na ia fai atu ai, na vavalo ai Sagwitch o le a asiasi atu George i la latou tolauapiga.

Na faasino atu e Tig-we-tick-er le ala i le tolauapiga ma folafola atu e toe vave foi mai e faalogologo ia te ia o lauga. Na faaauau ona savali George ma na feiloai ma nisi Shoshone se toalua ia na toe faamatalaina foi upu a Sagwitch. I le ofo tele, na mafaufau ai George pe na faapefea ona iloa e Sagwitch le aso tonu ma le taimi o lona taunuu mai. Ia te ia o se faailoga o le amataga moni lava o le galuega a le Alii i totonu o le au Shoshone.

E lei umi, ae vaaia e George ia Sagwitch ua agai mai i lana solofanua, ma taitai mai se isi solofanua i ona tua. “Na ou manatu o le a e lelava,” na fai atu ai Sagwitch, “o lea na ou aumai ai se solofanua e te tietie ai.”

Na la tietie faatasi atu i le tolauapiga. Na faatalitali mai le motu o tagata ia aoaoina. Na lauga atu George mo se itula pe lua ma iloa ai le tele o e na mananao e auai i le Ekalesia. I lena aoauli, na ia papatisoina ai le 101 tagata Shoshone, e aofia ai Sagwitch, ma faamauina i latou i le auvai. Ona ia tuua lea o le tolauapiga i le taimi tonu lava e pue ai le nofoaafi mulimuli i Ogden.27

O le aso na sosoo ai, na auina atu ai e George se tusi ia Polika Iaga. “Ou te lei maua lava se lagona sili atu muamua faapea i lou olaga pe faaaluina foi se aso e sili atu le fiafia,” na ia tusi atu ai. O le au Shoshone foi na foliga fiafia, na ia tusia ai, ma ua latou fuafua e faia ni fono tatalo i po taitasi. I le taua ai o lo latou manaomia o meaai, na ia talosagaina ai ni taga falaoamata mo tagata.28

Ona tusi atu lea e George e uiga i papatisoga i se tusi i lana uo o Dimick Huntington, o le e silafia foi le gagana a le au Shoshone. “Pau lou manao o lou maua lea o le Agaga o le Atua e fesoasoani ia te a’u,” na tusi atu ai George, “ina ia mafai ai ona ou faataunuuina le galuega ua tuuina mai i o’u lima.”

“Dimick, fesoasoani mai ia te a’u i mea uma e te mafaia,” na ia augani atu ai. “Ua sosolo atu le galuega e pei o se afi i le vao mago.”29


I le taimi tonu lava na talia ai e le au Shoshone i Matusisifo le talalelei toefuataiina, na iloa ai e Jonathan Napela o lona faletua, o Kitty, ua poloaiina ia alu i le motu o Molokai ina ua pisia i le ma’i o le Hansen, po o le lepela. I le faamoemoe e taofia le sosolo atu o le ma’i i Hawaii, na faatuina ai e le Tupu Kamehameha V se kolone i le penisula o Molokai Kalaupapa e tuuesea ai tagata ua faaalia faailoga ua mama’i. Talu ai o le lepela na faapea e leai se togafiti, o le faaaunuua i le kolone o le falepuipui lava mo le olaga atoa.

I le naunau ia aua nei valavala ma Kitty, na faamautinoa ai e Napela se galuega i Kalaupapa o se fesoasoani supavaisa i le kolone. O ona tiute fou e aofia ai le tufaina atu o taumafa ma lipoti mai soo i le aufono le tulaga o le soifua maloloina. O le galuega na fesootai latalata ai o ia ma tagata mama’i, ma faateleina ai lona avanoa e pisia ai i le ma’i.

Ina ua la taunuu atu ma Kitty i le kolone i le tautotogo o le 1873, na amata e Napela ona talai atu le talalelei ma faia sauniga i Aso Sa faatasi ma le Au Paia na aafia i le lepela. Na ia faauo foi i le patele, o Tama Damien, o se patele na auauna atu i Kalaupapa, ma Peter Kaeo, o se sui o le aiga tupu o Hawaii na pisia i le faamai ma na taunuu mai i se taimi e lei mamao ona taunuu Kitty ma Napela.30

I le kolone, na nofo Peter i se tamai fale mafanafana e iloa atu ai le penisula. Na ia faafaigaluegaina ni auauna, maua meaalofa mai lona aiga maumea, ma e leai se fesootaiga ma le puapuaga o le motu. Ina ua ia iloa ua maliu se tamaloa i le nofoaga, na faateia moni lava Peter ma tau atu ia Kitty e uiga i ai.

“E le o se mea fou,” na ia tali atu ai. “E feoti i latou toeitiiti lava o aso uma.”31

I le aso 30 o Aokuso, 1873, na faatasi atu ai Peter ia Napela ao ia faatulagaina manaoga o tagata i le kolone. Na puaoa le lagi ao la agai atu i le penisula i tamai faleoo ma fale faatauvaa na nonofo ai nisi o tagata. Na afe muamua Napela i se ana ma talanoa atu i ni tamaloloa se toatolu, fafine e toatolu, ma se tamaitiiti e uiga i a latou vaega o meaai. Na inoino Peter. Sa matuai suia e le mai foliga o nisi o i latou. O isi na leai ni tamatamailima.

Mulimuli ane, na feiloai Napela ma Peter i se fafine na matuai fula lava le vae. Ua tolu tausaga o i ai o ia i Molokai ma ua masaesae ona lavalava ma ofu i totonu. Na tau atu e Napela ia te ia afai e sau i le faleoloa o le kolone i le aso Gafua, o le a ia maua ni ofu fou.

Ia Oketopa, na iloa ai e le aufono o le soifua maloloina na tuuina atu e Napela meaai i tagata na leai ni meaai i le kolone ae e le faatagaina e mauaina. Na latou faateaina o ia mai lona tiute ma poloaiina o ia e tuua Kalaupapa. Na vave lava ona tau atu e Napela ia Kitty le talafou. Ina ua maua atu e Peter le ulugalii i se taimi mulimuli ane, sa fetagisi i laua. Sa lei manuia Kitty talu ai nei, ma e lei manao Napela e tuua o ia.32

Na talosaga atu Napela i le aufono o le soifua maloloina ia tuu o ia e nofo o se tausimai ia Kitty. “Na ou folafola atu i luma o le Atua e tausia lau ava i le soifua maloloina ma le mai, ma seia tetea i le oti,” na ia tusi atu ai. “Ua onosefulu o’u tausaga ma ua le toe umi se taimi e ola ai. I le taimi puupuu o totoe, ou te fia faatasi ma lo’u toalua.”

Na talia e le aufono lana talosaga.33


I a Tesema 1873, i le mavae ai o tausaga e tele o le lagolagoina o le Ekalesia ma Iuta i totonu o Uasigitone, DC, na faatautoina ai Siaosi Q. Kanona o se sui o le teritori i le Maota o Sui o le Iunaite Setete.34 Sa saunia faaleagaga e Siaosi ia lava mo lea taimi. Sa ia lagona le vaivai ma le tuuatoatasi i le po na muamua atu, a e i le mae’a ai o le tatalo mo le fesoasoani, na ia lagona le faamanuiaina i le olioli, mafanafana ma le malosi.

“Ua ou i ai iinei e aunoa ma se alii e alofa mai ia te a’u,” na ia tusia ai i lana tusi talaaga, “ae ua i ai sa’u Uo e sili atu le mamana nai lo latou uma lava. I lenei mea ou te olioli ai.”35

I le amataga o le 1870, na matuai maualalo lava le manatu o tagata i le Ekalesia i le Iunaite Setete. Na naunau lava Peresitene Ulysses Grant e faauma le faaipoipoga faaautaunonofo i Iuta, i le mavae ai ona folafola atu e taofia taumafaiga e tuuina atu le tulaga faasetete i Iuta seia tupu lena mea. I le tautotogo o le 1874, na tuuina atu ai e Senatoa Luke Poland se isi poloaiga ua fuafuaina e faamalosia ai le Morrill Anti-Bigamy Act e ala i le faamalosia o le pulea o falefaamasino o Iuta.36

O Feni ma T. B. H. Stenhouse, i le taimi lea, na faaauau lava ona tusitusi malosi e uiga i le Ekalesia ma tautala tetee atu i faaipipoga faaautaunonofo i faatasiga faasolosolo i le atunuu.37 Faapena foi, Ane Elisa Iaga, o se toalua autaunonofo ua tetea a Polika Iaga o le na molia o ia mo le la teteaga, ua amata ona ia lauga atu i nofoaga faitele e tetee ai i le Ekalesia. I le mae’a ai o se faatasiga i Uosigitone, DC, lea na faitioina ai e Ane Elisa le filifilia o Siaosi Q. Kanona mo le Konekeresi, sa saunoa atu ai Peresitene Kurene ia Ane Elisa ma ia taliaina ona manatu.38

I le anapogi ma le tatalo mo le taitaiga, na taumafai ai George e faaaoga lona tulaga e taofia ai le Poland Bill. Na ia saili atu se fesoasoani mai ni uo. Talu ai nei, na faatasi atu ai Thomas Kane ma lona faletua, o Elizabeth, i le taumalulu ma Polika Iaga i Iuta. I le faatosinaga a tusi le lelei ma lipoti a nusipepa na sau ai Elizabeth i le teritori ma le faamoemoe e maua ai ni fafine o e faanoanoa ma leai ni faamoemoe. Nai lo lena, na ia feiloai i ni fafine agaalofa, ma agalelei o e na faamaoni i la latou talitonuga. Na vave lava i le mavae ai o le malaga, ae lolomiina e Elizabeth ona lagona i le Au Paia i se tusi. I le tusiga, na ia faaalia ai le Au Paia i se tulaga lelei, e ui lava na ia tetee i faaipoipoga faaautaunonofo.

E faafetai mo se vaega i le tusi a Elizabeth, na mafai ona faatauanau e George ana uo faitulafono ia faamalulu o latou manatu i le Poland Bill. Ae e leai sana taumafaiga na taofia ai Peresitene Grant mai le sainia i se tulafono i le ogatotonu o Iuni.39

I lena taumafanafana ma le tautoulu, na amata ai e William Carey, o le loia a le Iunaite Setete i Iuta, ona faasalaina le Au Paia ua lauiloa o e na faatinoina faaipoipoga faaautaunonofo. Na toe foi atu George i Iuta i lenei taimi, ma ia Oketopa na molia ai o ia i ni moliaga e fesootai ma ana faaipoipoga faaautaunonofo. I le feagai ai ma isi moliaga i totonu o le Au Paia, na filifili ai taitai o le Ekalesia e faatu se fale faamasino faataitai e lu’iina ai le aloaiaina o le tulafono a Morrill e tetee i le faaautaunonofo.

I le osia o se feagaiga ma Carey, na latou malilie ai e molia se alii se toatasi mo le tele o ava ina ia mafai ai e loia a le Ekalesia ona apili le moliaga i luma o le faamasinoga maualuga. I se fesuiaiga, na folafola mai e le loia a le malo o le a ia le moliaina se tasi seia faaiu le faagasologa o le moliaga faataitai. I le faiga o lenei feagaiga, na faamoemoe taitai o le Ekalesia o le a filifili le faamasinoga maualuga faapea o le tulafono e tetee i le faaautaunonofo ua faalavelave i le aia tatau faalelotu o le Au Paia ma o le a faaleaogaina ai le moliaga.

Na tatala mai i tua Siaosi Q. Kanona i se tuutuuga ina ua mavae ai le aveina i le tulafono o ia. I lena afiafi, na ia vaaia ai Siaosi ma Amelia Renolo o loo savavali atu i le pa i saute o le poloka o le malumalu. O Siaosi Renolo o le Au Paia talavou mai Peretania o le sa auauna atu o le failautusi ia Polika Iaga. I lena tau mafanafana, na ia faaipoipo atu ai ia Amelia, o lona toalua muamua lea faaautaunonofo. I le iloa lelei ai o Renolo, na fautua atu ai e Siaosi Kanona o ia o se sui faatu talafeagai mo le finauina o le tetee atu i le tulafono e faaleaogaina ai faaipoipoga faaautaunonofo.

Na malie i ai Reynolds. Talu ai e faatoa mafai lava ona faia le moliaga faataitai pe a molia o ia, na vave ai ona saunia e Reynolds se lisi o tagata e mafai ona tutu o ni molimau e faasagatau ia te ia i le faamasinoga. Sa molia o ia mo le faia o ava e tele i se taimi puupuu mulimuli ane. Ona tatalaina lea o ia e le faamasino i le totogia o tupe ma faatulaga se aso mo lona faamasinoga.40

  1. “President Young Again in Court,” Salt Lake Daily Herald, Jan. 3, 1872, [2]; “Give Him Time,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Nov. 29, 1871, [2]; “Oh Dear!,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Dec. 23, 1871, [2]; “Home or Not at Home,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Dec. 27, 1871, [2].

  2. Brigham Young and George A. Smith to Daniel H. Wells, Dec. 15, 1871, President’s Office Files, Brigham Young Office Files, CHL; Daniel H. Wells to Brigham Young, Dec. 22, 1871, Brigham Young Office Files, CHL.

  3. “Journal of Pres. Young and Party,” Dec. 26, 1871, in Historical Department, Office Journal, Dec. 23–28, 1871; Historical Department, Office Journal, Jan. 2, 1872; “Application for the Admission of President Young to Bail,” Salt Lake Daily Herald, Jan. 3, 1872, [3]; “Brigham Young on Trial,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Jan. 3, 1872, [2].

  4. “Brigham Young on Trial,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Jan. 3, 1872, [2]; Tullidge, History of Salt Lake City, 553–57; Whitney, History of Utah, 2:661–63; Historical Department, Office Journal, Jan. 22 and 29, 1872; “Minutes of a Surprise Meeting,” Deseret Evening News, Jan. 24, 1872, [2].

  5. George Q. Cannon to Brigham Young, Mar. 16, 1872; Mar. 25, 1872, Brigham Young Office Files, CHL; “St. Brigham’s Counsel,” New York Herald, Nov. 16, 1871, 5.

  6. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL.

  7. “The Clinton-Engelbrecht Decision,” Deseret News, May 8, 1872, [10]–[11]. Quotation edited for readability; “of opinion” in original changed to “of the opinion.”

  8. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL; “By Telegraph,” Deseret Evening News, Apr. 16, 1872, [1]; “Local and Other Matters,” Deseret Evening News, Apr. 16, 1872, [3]; Historical Department, Office Journal, Apr. 25, 1872; “President Brigham Young,” Salt Lake Daily Herald, Apr. 26, 1872, [2].

  9. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL.

  10. Cluff, Autobiography, 132; H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 7, 1872, in “Correspondence,” Deseret News, May 8, 1872, [13]; George Nebeker to Joseph F. Smith, Apr. 29, 1872, and H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 1872, in “From the Sandwich Islands,” Deseret News, May 29, 1872, [9]; “Elder George Nebeker,” Deseret News, Nov. 15, 1871, [7]; H. H. Cluff, “Sandwich Islands,” Deseret News, Oct. 4, 1871, [9]; “Napela, Jonathan (Ionatana) Hawaii,” Biographical Entry, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org; tagai foi Moffat, Woods, and Walker, Gathering to La‘ie, 29–47. Autu: Hawaii

  11. William King to George Nebeker, Dec. 4, 1871, i le “Correspondence,” Deseret News, Jan. 24, 1872, [3].

  12. H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 1872, in “From the Sandwich Islands,” Deseret News, May 29, 1872, [9].

  13. Cluff, Autobiography, 134–35; George Nebeker, Letter to the Editor, Aug. 19, 1872, in “Correspondence,” Deseret News, Sept. 25, 1872, [10]; H. H. Cluff, Letter to the Editor, Oct. 12, 1872, in “Correspondence,” Deseret News, Nov. 20, 1872, [10]; Woods, “Jonathan Napela,” 32–33; Zambŭcka, High Chiefess, 25; “Kaleohano, H. K.,” Biographical Entry, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org. I punavai o aso nei, o H.K. Kaleohano e masani ona faatatau i ai i lona faaiu.

  14. Tagai “Mrs. Stenhouse’s Book,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Feb. 26, 1872, [2]; “Mrs. Stenhouse on Polygamy,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Mar. 1, 1872, [2]; “Polygamy,” Chicago Tribune, Mar. 17, 1872, [6]; “Reviews of New Books,” New York Herald, Mar. 25, 1872, 10; “Mormonism,” Alexandria Gazette, Mar. 28, 1872, [1]; “Giving Her Husband to a Second Wife,” New North-West, Apr. 13, 1872, [4]; Walker, “Stenhouses and the Making of a Mormon Image,” 59, 62; and Stenhouse, Exposé of Polygamy, 13, 85–88, 96.

  15. Woman’s Exponent,” Woman’s Exponent, June 1, 1872, 1:[8]; “‘Enslaved’ Women of Utah,” Woman’s Exponent, July 1, 1872, 1:[20]; “Richards, Louisa Lula Greene,” Biographical Entry, First Fifty Years of Relief Society website, churchhistorianspress.org.

  16. Lula Greene Richards to Zina S. Whitney, Jan. 20, 1893, Louisa Lula Greene Richards, Papers, CHL; Richards, “How ‘The Exponent’ Was Started,” 605–7; Smithfield Branch, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes and Records, May 25, 1871, CHL; Campbell, Man Cannot Speak for Her, 4–5, 9–12; “Prospectus of Woman’s Exponent, a Utah Ladies’ Journal.”

  17. Tagai “Woman’s Exponent,” Woman’s Exponent, June 1, 1872, 1:[8]. Autu: Church Periodicals [Mekasini a le Ekalesia]

  18. Woman’s Voice,” Woman’s Exponent, July 15, 1872, 1:30.

  19. Christensen, Sagwitch, 2, 23–26, 81. Autu: American Indians [Initia Amerika]

  20. Christensen, Sagwitch, 18–23, 26–40. Autu: Sagwitch

  21. Christensen, Sagwitch, 41–58; 216–17, note 26; Martineau, Journal, Feb. 1, 1863, in Godfrey and Martineau-McCarty, Uncommon Pioneer, 132.

  22. Peter Maughan to Brigham Young, Feb. 4, 1863, Brigham Young Office Files, CHL; Christensen, Sagwitch, 57–81; Madsen, Shoshoni Frontier, 194–95.

  23. Christensen, Sagwitch, 30, 71, 81; Parry, Interview, 8, 17.

  24. Hill, “Indian Vision,” 12:11; Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; Christensen, Sagwitch, 84–87; Parry, Interview, 14.

  25. Hill, “George Washington Hill”; Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; see also Christensen, Sagwitch, 59, 85, 88; and Parry, Interview, 8–10, 14.

  26. Hill, “George Washington Hill”; tagai foi Christensen, Sagwitch, 88–89.

  27. Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; Hill, “George Washington Hill”; George Washington Hill to Brigham Young, May 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL; Hill, “Brief Acct,” 1.

  28. George Washington Hill to Brigham Young, May 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL. Quotation edited for clarity; “nor never spent” in original changed to “nor ever spent,” and word “I” added.

  29. George Washington Hill to Dimick Huntington, May 7, 1873, Brigham Young Office Files, CHL.

  30. B. Morris Young to Brigham Young, July 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL; Woods, “Jonathan Napela,” 34–35; Woods, Kalaupapa, 18–22, 28–34, 37–40; Korn, News from Molokai, 7; 16, note 8; Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], July 9, 1873, in Korn, News from Molokai, 18; Jonathan Napela to E. O. Hall, Apr. 29, 1873; May 1, 1873; July 24, 1873; Jonathan Napela to S. G. Wilder, May 10, 1873; May 19, 1873, Board of Health Incoming Letters, Hawaii State Archives. Autu: Jonathan Napela

  31. Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], July 4, 1873; July 7, 1873; July 9, 1873; July 10, 1873, in Korn, News from Molokai, 11, 12–13, 17–18, 19–20; Korn, News from Molokai, 7. Quotation edited for readability; “was” in original changed to “is.”

  32. Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], Aug. 31, 1873; Oct. 23, 1873, in Korn, News from Molokai, 80–81, 139; Korn, News from Molokai, 140, note 1; Woods, Kalaupapa, 37.

  33. Jonathan Napela to E. O. Hall, Oct. 23, 1873, Board of Health Incoming Letters, Hawaii State Archives; Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], Oct. 23, 1873, in Korn, News from Molokai, 139; Woods, Kalaupapa, 39.

  34. Congressional Record [1874], volume 2, 7–8; Bitton, George Q. Cannon, 93–103, 117–25, 171–72, 184. Autu: George Q. Cannon

  35. George Q. Cannon, Journal, Dec. 1, 1873.

  36. George Q. Cannon to George Reynolds, Apr. 24, 1872, George Reynolds, Papers, Brigham Young University; Congressional Record [1874], volume 2, 3599–600; George Q. Cannon, Journal, Feb. 5 and 6, 1873; May 5, 1874; Bitton, George Q. Cannon, 187–88.

  37. Fanny Stenhouse, Tell It All (Hartford, CT: A. D. Worthington, 1874); T. B. H. Stenhouse, Rocky Mountain Saints (New York: D. Appleton, 1873); George Q. Cannon, Journal, Feb. 21, 1873; “Home Again,” Salt Lake Daily Tribune, May 8, 1873, [2]; “Anti-polygamy Lecture,” Salt Lake Daily Herald, July 3, 1874, [3]; “Lecture by Mrs. Stenhouse,” Salt Lake Daily Herald, Nov. 19, 1874, [3].

  38. “Mrs. Young,” Boston Post, May 2, 1874, [4]; “Ann Eliza’s Life,” Daily Rocky Mountain News, Dec. 10, 1873, [4]; “The Divorce Suit,” Salt Lake Daily Tribune, Aug. 1, 1873, [2]; “The Ann Eliza Divorce Case,” Salt Lake Daily Tribune, Aug. 23, 1873, [3]; Young, Wife No. 19, 553–58; tagai foi “Mormonism,” National Republican, Apr. 14, 1874, 8.

  39. [Kane], Twelve Mormon Homes; Grow, Liberty to the Downtrodden, 262–70; George Q. Cannon to Brigham Young, George A. Smith, and Daniel H. Wells, June 15, 1874, Brigham Young Office Files, CHL; George Q. Cannon, Journal, May 5–June 21, 1874, especially entry for June 19, 1874; An Act in relation to Courts and Judicial Officers in the Territory of Utah, June 23, 1874, i le Statutes at Large [1875], 18:253–56. Autu: Thomas L. and Elizabeth Kane

  40. “Got Home,” Salt Lake Daily Herald, July 2, 1874, [3]; “Third District Court,” Salt Lake Daily Herald, Oct. 22, 1874, [3]; Reynolds, Journal, Oct. 21–26, 1874; “Genuine Polygamy Indictment,” Deseret Evening News, Oct. 26, 1874, [3]; Wells, “Living Martyr,” 154; Whitney, History of Utah, 3:45–47; Van Orden, Prisoner for Conscience’ Sake, 37; 65, note 11. Autu: Antipolygamy Legislation