Talafaasolopito o le Ekalesia
38 Mana e Sili Atu, Malamalama e Sili Atu


“Mana e Sili Atu, Malamalama e Sili Atu,” Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototele, Faatamalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2022)

Mataupu 38: Mana e Sili Atu, Malamalama e Sili Atu

Mataupu 38

Mana e Sili Atu, Malamalama e Sili Atu

Ata
meapueata o ata tifaga ma faaleotele leo

I se tasi aso i le ogatotonu o le 1954, na agai atu ai Jeanne Charrier i le auala e tau atu i le nuu mauga o Privas, Farani. Talu mai lava le papatisoga o Jeanne i le tolu tausaga ua mavae, sa ia faia ai ni malaga faisoo i le fale o Eugenie Vivier. O se fafine ua oti lana tane, ua leva ona siitia ese lana fanau, sa suesue Madame Vivier e uiga i le Ekalesia mo le toeitiiti atoa le sefulu tausaga e aunoa ma le tuuto atu i le papatisoga, ae sa le o se faafitauli ia Jeanne le asiasi ia te ia. O le taimi ma le fafine ua oti lana tane sa o se mea e sili atu ona fiafia ai nai lo o se tiute.

Ina ua taunuu Jeanne i le fale o Madame Vivier, sa vavala mai i foliga o le fafine se ataata faafeiloai. Sa ia taitai atu Jeanne i totonu ma nofo i tafatafa o se faamalama o loo matala.1

E pei ona masani ai, na sau Jeanne i le fale ma se lesona. O lona mafaufau faasikola ma le fiafia i manatu na taitai atu ai o ia e suesue loloto i le talalelei.2 I ni nai masina ua mavae, sa ia tusia ai se tusiga mo L‘Étoile e uiga i le autu o le MIA i lena tausaga, Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:86: “Ia outou mau i le saolotoga ua faasaolotoina ai outou; aua tou te lafoai outou lava i le agasala, ae ia faamamā o outou lima, seia afio mai le Alii.”3

“O le usitaia o tulafono,” na tusia ai e Jeanne, “tatou te maua ai le mana sili atu, le malamalama sili atu.” Sa ia sii maia le Feagaiga Fou ma ni nai tagata mafaufau anamua ma ona po nei e faaautu ai lona manatu. “O le saoloto o le lulu ese lea o le agasala, valea, ma le sese,” sa ia faaauau ai, “ma mau i le saolotoga o le talalelei a Iesu Keriso.”4

Faatasi ai ma le auauna atu o se peresitene o le MIA i lana paranesi laitiiti i Valence, sa aoao atu ai e Jeanne lesona o le Aoga Sa ma le Aualofa. Sa ia tauaveina ona tiutetauave o se faiaoga ma le manatu mamafa i ai. Sa i ai sana molimau mumu o le talalelei toefuataiina ma sa moomoo e faasoa atu.5

Ae paga lea, o nisi o uo a Jeanne ma e leai se tasi o lona aiga na mananao e faalogo i se mea e uiga i le Ekalesia. Sa nofo pea Jeanne i le fale, ae o lana mafutaga ma lona aiga sa matua leaga lava talu mai lona papatisoga. Sa seasea talanoa atu ona matua ia te ia, ma ina ua la faia, o le faailoa atu lea o lo la le fiafia pe tuuaia o ia i le faafitia o le tofi Porotesano o lo latou aiga.6

O le taimi lea, o le toatele o ana uo ma polofesa i le iunivesite, na lei amanaiaina tapuaiga uma. Afai e taumafai o ia e tau atu ia i latou e uiga ia Iosefa Samita, sa latou tauemu i le manatu e mafai e soo se tagata ona vaai i se faaaliga vaaia.7

Ae peitai, o Madame Vivier, na maua ai e Jeanne se agaga e faaaumea. O se tasi o mafuaaga na faaumiumi ai le papatisoga o le tamaitai matua, o le tetee o lona aiga. Ae o ia, e pei o Jeanne, sa fiafia e suesue i tusitusiga paia. Sa avea foi Madame Vivier ma se faataitaiga o le auala e mafai ai e se tagata ona ola i se olaga faamalieina, ma faigofie. Sa lei tele ni ana oa faalelalolagi e ese mai lona tamai fale, o ni laau aina suamalie, ma ni nai moa, ae o taimi uma lava e asiasi mai ai Jeanne, sa to mai ai e Madame Vivier ni fuamoa fou mai ana taga ma uunaia ia Jeanne e talia`.8

Na iloa e Jeanne, e pei o Madame Vivier, atonu e tatau ona ia aoao ia faamalieina i se olaga e sili atu ona nofo toatasi. Sa toalaiti ni alii talavou i Farani o Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa filifili Jeanne o le a le faaipoipo o ia i fafo atu o le Ekalesia. Sa lei naunau foi o ia e faaipoipo i se tagata o le Ekalesia na te le alofa i ai pe sa le alofa foi ia te ia. E tusa lava pe tatau ona nofo toatasi o ia, sa tonu ia te ia, sa aoga lava le talalelei toefuataiina. O upumoni sa ia aoaoina—o le ata o le faaolataga, o le toefuataiga o le perisitua, ma le moni o se perofeta soifua—na faatumulia ai lona agaga i le olioli.9

Ina ua uma lana lesona o le talalelei ma faamanatu atu ia Madame Vivier e faitau le Tusi a Mamona, sa faamuta e Jeanne la la asiasiga e ala i le aumaia o le papatisoga—o se mea sa ia talanoa i ai i le tele o taimi ma lana uo. Peitai, o le taimi lea, sa lei faaeteete ai Madame Vivier i le mataupu, ma sa malie o ia e papatiso.

Sa faatumulia le loto o Jeanne i se faananati o le fiafia. Ina ua mavae le toeitiiti sefulu tausaga o suesuega, sa saunia lenei tamaitai faamaoni e auai i le Ekalesia.10


E lei leva ona maua le tofiga e fesoasoani e fetuunai le faatinoga o le faaeega paia, ae faapotopoto e Gordon B. Hinckley se vaega o tagata tomai faapitoa e gaosi se ata gaoioi mo malumalu i Europa. Ae e oo atu i le tautotogo o le 1955, ua leva lava ona maea le ata, ma o le faapaiaga o le Malumalu o Suisi sa na o ni nai masina le mamao ese.11

I le nofouta ai i le natura paia o le faaeega paia, sa faatagaina ai e Peresitene MaKei ia Gordon e pue le ata i le potu tele o potopotoga o le Malumalu o Sate Leki—o le potu lava lea e tasi, i le silia ma le onosefulu tausaga na muamua atu, na faapaia ai e Uilifoti Uitilafu le fale.12

E ui lava o tagata faigaluega o le malumalu sa masani ona faatinoina le faaeega paia o loo ofuina ni suti papae ma ofu soloatoa, ae sa maua e Gordon le faatagaga e pue ai le sauniga ma tagata na faatinoina i ofu ese. Sa faatautau e le komiti se pupuni tele i tua atu lanu efuefu i totonu o le potu mo potopotoga ma faatutu ni moli e faamalamalama ai le tulaga, lea na laupae ai i maa fai le eleele i le lotolotoi o laau tetele ia faaoso atu i faamalama o le malumalu i ni polokaka. Ina ia fesoasoani e faaalia le foafoaga o le lalolagi, na maua ai e Gordon le faatagaga mai le Kamupani o le Walt Disney e tuu i ai se kilipi puupuu mai le ata tifaga o le Fantasia i le gaosiga.13

O tagata uma na aafia i le ata tifaga o le malumalu, mai le au faatino ma le auvaa i le faatonu ma Gordon lava ia, sa galulue i ai e faaopoopo atu i a latou galuega talai masani, ma alu ai ma po ma faaiuga o vaiaso. E oo atu i le faaiuga o Me 1955, ua tuufaatasia e Gordon ma le au gaosi le uluai tipiga o le ata, ae sa lei faamalieina Gordon i le mea sa ia vaaia. O le gasologa lelei o le ata sa foliga mai e faigata ma galuā, ma sa manaomia nisi o faatinoga ma teuga.14

Sa ia aapa atu ia Winnifred Bowers, o le faiteuga sa galue i le ata, ia maua mai se fautuaga i le faaleleia o le gaosiga. Sa ia fautuaina atu ni auala e sologa lelei ai suiga ma fautuaina le faia o ni suiga laiti i ofu. Ma sa ia mautinoa o le faatonu, o Harold Hansen, e mafai ona fesoasoani i tagata faatino e fetuunai a latou faatinoga ina ua uma ona matamata ai i le ata. “Ae faatasi ai ma nei mea uma, Uso Hinckley,” na taua ai e Winnifred, “Ou te manatu ua sili atu mea ua e faatulagaina nai lo le mea na e manatu na e faia.”15

Sa galulue Gordon ma lana vaega mo le tele o vaiaso e faaleleia le ata. I le aso 23 o Iuni, sa latou faaali atu ai i le au pulega aoao, ma sa fiafia Peresitene MaKei i la latou galuega. “Ua e faia se galuega lelei,” na ia fai atu ai ia Gordon ma lana vaega. “Ou te manatu o le auala lenei e tatau ona alu ai mea uma.”16

Ae e lei maea la latou galuega. Talu ai e lei i ai i le Ekalesia ni masini e manaomia e pue ai ata i isi gagana, sa tonu ai ia Gordon ma lana vaega e toe faatulaga le ata i le faaSiamani, Farani, Tenimaka, Take, Nouei, ma Suetena. O le mea e lelei ai, ua uma ona faia faaliliuga, ae o le faamaeaina o isi lomiga e ono o le ata o le a alu ai ni masina, e oo lava mo se faatonu ua leva i le galuega.17

Sa lei tele se taimi o Gordon. O Peresitene MaKei ma le Au Paia uma o loo faatalitali mo le mauaina o o latou faamanuiaga o le malumalu i Suitiselani sa faalagolago ia te ia. Sa le mafai ona malolo o ia seia maea ata uma ma taunuu saogalemu i Europa.18


I le taimi lea i le GDR, sa taina ai e Helga Meyer ni viiga i se tamai okeni i lona potu malolo e faafeiloai ai aiga ma uo i le Aoga Sa. Ua iva tausaga talu ona ia tuua Perelini e nonofo ma lona toalua, o Kurt, i le tamai nuu o Cammin. E ui lava i luitau o le nonofo ai i le GDR, sa faia e le au Meyers se fale mafanafana mo le la fanau laiti e toatolu. Sa tatala pea lo latou faitotoa i soo se tasi e fia asiasi i ai.19

O le toatele o tuaoi o Helga sa auai ma le naunautai i sauniga a le aoga Sa. A maea se viiga amata ma se tatalo, e ave ese e Kurt le au matutua mo se lesona a o usuina e Helga ni viiga ma faasoa atu tala o le Tusi Paia i le toatele o tamaiti naunautai.20

Ae o nei faatasiga tetele sa lei leva ona faasolo toalaiti. Ina ua faalogo se faifeau Luteru e uiga i le aoga Sa a le au Meyers, sa ia faasaina ana aulotu mai le auai ai. O lenei ua na o sina vaega toalaiti o Au Paia o Aso e Gata Ai e nonofo ai i totonu ma talaane o Cammin na o mai i taeao o Aso Sa—o se vasega laitiiti atu nai lo le mea na auai ai Helga o se teineitiiti i le Aoga Sa a le Paranesi o Tilsit. Ae sa mafai lava ona faalagolago Helga ia Elise Kuhn, o se fafine ua oti lana tane mai se nuu lata ane, e faia le savaliga umi i le fale o Meyer, e tusa lava pe timu pe kiona. O le aiga o Edith Tietz, o le uo lelei a Helga lea na auai i le Ekalesia i ni nai tausaga na muamua atu, sa auai foi ma le faamaoni.21

I le vasega, e masani lava ona aoao sao atu Helga ma Kurt mai tusitusiga paia, talu ai e itiiti isi a latou anomea o lesona e utuvai mai ai.22 Mo vaega e tautatala faaPeretania o le lalolagi, o le mekasini a le Ekalesia mo Aoga Sa, o le Instructor, na tuuina mai ai le tele o punaoa mo faiaoga, mai tusiga i le faaaogaina o laupapa ie e lelei i faafanua, siata, ma ata. O se tasi o lomiga talu ai nei na aofia ai le toe gaosiga atoa o nisi o atavali aupito fou o le Tusi a Mamona a Arnold Friberg, Ua Tuuina Atu e Apinati Lana Savali i le Tupu o Noa ma Alema o loo Papatiso i le Vai o Mamona.23

O anomea o lesona o le gagana Siamani, i se faatusatusaga, sa puupuu lava se sapalai ina ua mavae le taua, ma o le tausiga atoatoa i le GDR na toetoe lava a le mafai ona latou mauaina.24 Mo le Au Paia i Siamani i Sasae, na foliga mai nei ua sili atu le mamao o le laumua o le Ekalesia nai lo se isi lava taimi.25 Sa moomoo pea Helga e malaga atu i le Iunaite Setete, e pei ona faia e le uso o lona tina o Lusche ma isi e pele ia i latou talu mai le faaiuga o le taua. Ae sa ia iloa le matautia o le a i ai mo se aiga atoa e taumafai e tuua le GDR. Ma e ese mai le tulaga matautia, o le a ia le alu lava e aunoa ma ona matua. O le soifua maloloina o lona tina, lea sa faaletonu i taimi uma, sa sili atu ona leaga i le mavae ai o tausaga o faatalitali e aunoa ma le faamanuiaina, mo le tuagane o Helga o Henry e toe foi mai mai le taua.26

I taimi faigata i o latou olaga atoa, na maua ai e Helga ma lona aiga le malosi ma le mafanafana i le Ekalesia. A maea le Aoga Sa, latou te pueina ai ma nai au paia i Cammin le nofoaafi mo le sauniga faamanatuga faatasi ma le Paranesi a Neubrandenburg, e silia teisi ma le sefulu maila le mamao. O nisi taimi e o mai ai tagata ese i le fonotaga, ma sa popole Helga o i latou o ni sipai o e na o mai e faalogologo ia latou lauga ma molimau.

Sa faia e le Au Paia i Neubrandenburg le mea sili latou te mafaia e le amanaia ai ia ituaiga o taufaamata‘u ma faaauau ai pea onaaoao e le tasi le isi mai tusitusiga paia ma usuina pese o Siona.27


I le amataga o Setema 1955, pe tusa ma se vaiaso a o lumanai le faapaiaga o le Malumalu o Suisi, sa tuu ai ma le faaeteete e Gordon B. Hinckley ni atopau se lua i lima o tagata e faigaluega i le vaalele i le malaevaalele o le Aai o Sate Leki. O ato o loo i ai le ata o le malumalu ua maea i gagana uma e fitu. Sa lei manao o ia e tuuese le tolusefulu afe futu o le ata mai lana vaai, ae o atopau ua faigata tele ona aumai i totonu o le tamai fale o le vaalele o le a la aveina ma lona faletua, o Marjorie, i le vae muamua o la latou malaga i Suitiselani. O le mea sili ai, o lipine faaotio o loo avatu faatasi ai, sa teu eseese i ni ato laiti se lua, sa lava le laitiiti e mafai ai ona ia aveina.28

Sa popole Gordon i le puipuiga o le anotusi paia o le ata mai le taimi na ia auina atu ai i se fale-suesue i Kalefonia mo le faagasologa mulimuli. Sa ia talosagaina se uo mamae sa faigaluega i Hollywood e ave le ata i le falesuesue ma nofo ai iina ina ia mautinoa ai lona le faalauaiteleina a o faagaoioia. Na manaomia nei e Gordon ona vaai atu o saogalemu le ata i malaevaalele i Niu Ioka ma Lonetona a o lei momoliina atu e ia lava i le Malumalu o Suisi.29

O Viliamu Perschon, le peresitene fou o le Misiona a Suisi-Auseteria, na faafeiloaia le au Hinckley a o la laa ese mai le vaalele i Basel. Sa latou aumaia le ata tifaga, ma sa faatumu e Gordon se fomu faatumu o le tautinoga o le tiute, ma ta’ua ai anomea o ata tifaga o ana meatotino. Sa tilotilo atu se tagata faigaluega o le tiute i le fomu ma fai mai, “E le mafai ona ou faatagaina lenei mea i totonu. Matou te le faatagaina le ulufale mai o le ata i Suitiselani e aunoa ma se faamaoniga mai le aufono o ata tifaga a le malo.

“E tatau ona i ai se auala ou te aumaia ai i totonu,” o le tala lea a Gordon. “E mautinoa lava le tou faataga o ata e ulufale i totonu o Suitiselani?”

“Faatasi ai ma le kilia talafeagai, ioe,” na tali atu ai le tagata faigaluega. Ona ia faamalamalama atu lea e faapea, sa manaomia e le aufono o ata i Suisi ona iloilo ma faamaonia le ata a o lei toe tuuina atu ia Gordon. O le taimi lea, o le a auina atu e le tagata faigaluega i le ofisa o le tiute i Bern. Talu ai o le Aso Toonai, o le a le mafai e Gordon ona toe aumai le ata mai le ofisa o tiute seia oo ina tatalaina le ofisa i le taeao o le Aso Gafua.30

Sa mafaufau Gordon e taumafai e tauanau le tagata faigaluega ia tau lava o le faataga o ia na te ave atu le ata tifaga i Bern, ae sa popole o ia nei leaga atili le mataupu i se finauga. O lea na latou o ai ma Marjorie ma Peresitene Perschon i le fale o le misiona, ma le popole tele e uiga i le saogalemu o le ata tifaga o le malumalu. O le aso na sosoo ai, sa latou anapopogi ai ma tatalo ina ia le pau atu le ata i lima sese.31

I le taeao po o le Aso Gafua, sa piki ai e Gordon ma Peresitene Perschon ia ata i le ofisa o tiute ma ave sa‘o i le aufono o ata. O iina na taitai atu ai e se alii ia Gordon i totonu o se potu tumaoti. “O le a le autu o lenei ata?” na ia fesili ai.

“E leai se autu,” na tali atu ai Gordon. “Ua na o ni musika ma faatonuga e faaaoga i le malumalu iinei.” Sa ia ofo atu e tuu atu i le tamaloa e faalogologo i le leo. I le avea ai ma se faaeteetega, sa ia tuuina se lipine umi o musika o le okeni i le amataga o le ata e taofia ai soo se tagata e lei faatagaina mai le mauaina o ona anotusi paia.32

Sa faalogologo le tamaloa i le musika mo sina taimi. “Ia,” na iu lava ina ia fai mai, “o le a lena mea?”

“Ua na o se aoaoga i le lotu,” na toe fai atu ai Gordon. “O se musika a le ekalesia, musika e ta i le okeni.”

Ona oo ifo lea o se vaaiga o se malamalamaaga faaleuo i luga o le tamaloa. “Ua lelei,” o lana tala lea. E aunoa ma le fai atu e faalogo pe vaai atili i ai, sa ia aumai i fafo se faailoga tusi ma faamaonia le faatagaina o le ata.33

  1. Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  2. Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021; Feb. 21, 2021.

  3. Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” L’Étoile, Jan. 1954, 8–10; Joseph Fielding Smith, “Entangle Not Yourselves in Sin,” Improvement Era, Sept. 1953, 56:646; tagai foi Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  4. Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” L‘Étoile, Jan. 1954, 8–10.

  5. Valence,” L’Étoile, Feb. 1952, [24]; Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4; Charrier, Oral History Interview [2014], 8.

  6. Charrier, Oral History Interview [2001], 1; Charrier, Oral History Interview [2014], 5–6, 9.

  7. Charrier, Oral History Interview [2001], 12, 14, 17–18.

  8. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  9. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 6, 2021; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  10. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 16, 2021.

  11. Hinckley, Oral History Interview, 2–5; Dew, Go Forward with Faith, 176–77.

  12. Dew, Agai i Luma ma le Faatuatua, 177–78; Au Paia, voluma 2, mataupu 44. Autu: Malumalu o Sate Leki

  13. Hinckley, Oral History Interview, 3–4; “Things to Be Done,” Mar. 28, 1955; Gunther R. Lessing and Walt Disney Productions to First Presidency, May 26, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Wise, “New Concept in Temple Building and Operation,” 3–4.

  14. Hinckley, Oral History Interview, 3; Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL.

  15. Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Hinckley, Oral History Interview, 4; Wise, Oral History Interview, 49. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; “etoina” i le uluai tusia ua suia i le “mafaufauina.”

  16. Wise, Oral History Interview, 54; David O. McKay, Diary, June 23, 1955 [CHL].

  17. Hinckley, Oral History Interview, 5; “Temple Rites Printed in 7 Languages,” Salt Lake Tribune, Aug. 1, 1953, 12; Wise, “New Concept in Temple Building and Operation,” 3; Winnifred Bowers to Gordon B. Hinckley, June 2, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL; Wise, Oral History Interview, 49, 53.

  18. Wise, Oral History Interview, 53; Dew, Go Forward with Faith,178.

  19. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 3–5, 10, 26; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 129; Meyer, Interview [2017], 1–3.

  20. Meyer, Interview [2017], 2–3; Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 1–3, 6–7, 10.

  21. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 5–9, 28; Meyer, Interview [2017], 3; Elise Kuhn, Membership Record, Presiding Bishopric Stake and Mission Census, CHL; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 156.

  22. Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 5; Meyer, Interview [2017], 3.

  23. Tagai Sunday School General Board, Minutes, Jan. 25, 1955, 134–35; 1 Fep., 1955, 136; Mat. 1, 1955, 141; Mat. 8, 1955, 143; “Make Those Flannelboards Sit Up and Be Noticed,” Instructor, Jan. 1955, 90:24–26; Arnold Friberg, Ua Momoli Atu e Apinati Lana Savali i le Tupu o Noa, ma le Ua Papatiso e Alema i le Vai o Mamona, i le Instructor, Nov. 1954, volume 89, inserts. Autu: Mekasini a le Ekalesia

  24. Richard Ranglack, Paul Langheinrich, and Max Jeske to Thomas E. McKay, Jan. 5, 1946, Thomas E. McKay Correspondence, CHL; Starke, “Memoirs,” 66, 73; Gregory, Mission President Journal, 17; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 69, 72–73; Kuehne, Henry Burkhardt, 31.

  25. Starke, “Memoirs,” 79–80; Gregory, Mission President Journal, 2, 4, 15, 29.

  26. Couch, Farnsworth, ma Maksymiw, Oral History Interview, 16–18; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 139–41, 156–58.

  27. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 142; Couch, Farnsworth, and Maksymiw, Oral History Interview, 11; Meyer, Interview [2017], 2, 4; Neubrandenburg Branch General Minutes, 1951–54.

  28. Hinckley, Oral History Interview, 5–6; Dew, Go Forward with Faith, 179.

  29. Hinckley, Oral History Interview, 5–6.

  30. Hinckley, Oral History Interview, 6; Dew, Go Forward with Faith, 179–80.

  31. Dew, Go Forward with Faith, 180; Hinckley, Oral History Interview, 6.

  32. Hinckley, Oral History Interview, 6–7; Dew, Go Forward with Faith, 180.

  33. Hinckley, Oral History Interview, 7; Dew, Go Forward with Faith, 180.