Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 8: O Le Papa o Faaaliga


“O Le Papa o Faaaliga,” mataupu 8 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototele, Faatamalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 8: “O Le Papa o Faaaliga”

Mataupu 8

O Le Papa o Faaaliga

Ata
o vaega o tagata o loo tutu i le pito i lalo o se faamanatu

I le taimi o le tautotogo o le 1904, sa mulimuli atu ai Ioane Widtsoe i le faamasinoga o Smoot mai se mea mamao. O lana uo ma le faiaoga o Iosefa Tanner, o loo auauna atu nei o le supavaisa o aoga a le Ekalesia ma o se fesoasoani i le au peresitene aoao o le Aoga Sa, o se tasi o le tele o le Au Paia sa aami e molimau atu i luma o le komiti a le Senate. Talu ai sa faaipoipo Iosefa i ni ava faaautaunonofo ina ua maea le Manifeso, sa musu o ia e gauai atu i le sailiiliga ae sa sola i Kanata.

“Ou te le o lagonaina le popole,” na ia tusi atu ai ia Ioane i le faaiuga o Aperila, ma sa sainia le tusi i se isi igoa. “Pe a lau le iuga o le mataupu a Smoot, o le a tatou maua le malologa atonu mo sina taimi.”1

E pei foi o isi tagata o le Au Paia, sa talitonu Ioane o le faamasinoga o Smoot sa na o se isi tofotofoga o le faatuatua mo le Ekalesia.2 Sa toe foi o ia ma Leah Widtsoe i Logan. Faatasi ai ma le la tama teine, o Ana, sa i ai se la atalii, o Marsel, ma le pepe e le i fanau. O le isi atalii, o John Jr., na maliu o ia ia Fepuari 1902, i ni nai masina a o lei oo i lona aso fanau muamua.

O le isi vaega o le aiga o Widtsoe sa mamao ese. O le tina o Ioane, o Ana, ma lona uso o Petroline Gaarden na tuua Iuta e auauna atu i se misiona i Nouei, lo latou nuu moni, i le 1903. I se tusi ia Leah, sa faamatala ai e le tina o Ioane la latou galuega. “Ua matou feiloai i le tele o uo tuai ma talanoa ma i latou e uiga i le talalelei, o le toatele e lei faia lava se talanoaga ma se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” na ia tusia ai. “O loo matou taumafai e tuitui atu i le faitotoa o le ‘ tu ma agaifanua,’ ae e le o se galuega faigofie ia tatala mai ai.”3

O le uso laitiiti o Ioane, o Osborne, i le taimi lea, na faamaeaina talu ai nei se misiona i Tahiti ma o loo ia suesueina nei tusiga faaPeretania i Harvard.4

O lea na galue ai i le fale faatasi ma tamaiti ma sa auauna atu i le fono o le Asosi a Tamaitai Laiti o le Faaleleia o le Mutuale a lana siteki. Sa ia tusia foi lesona faalemasina e uiga i le tamaoaiga i le aiga mo le Api Talaaga a le Tamaitai Talavou. O lesona taitasi o se vaega o se kosi mo le tausaga atoa lea e mafai ai e tamaitai talavou i le Ekalesia ona suesue ma talanoaina i a latou fonotaga YLMIA. Na faia e Leah lesona taitasi i se auala faasaienisi, ma tusi i luga o lana aoaoga i le Iunivesite e aoao ai lana aufaitau e uiga i le kuka, faatotogaina o le fale, fesoasoani muamua, ma le tausiga faafomai.5

Sa aoao atu e Ioane le kemisi i le Kolisi o Faatoaga, sa vaaia le nofoaga e faia ai suesuega a le aoga, ma suesue i auala e faaleleia ai faatoaga i le tau matutu o Iuta. O lana galuega na aveina atu ai o ia i nuu maotua faataamilo i le setete a o ia aoao atu ia faifaatoaga i le ala e faaaoga ai le saienisi e maua ai ni laau toto e sili atu. Sa avea foi o ia ma Peresitene o le MIA a Alii Talavou a le uarota ma o se sui o le au faatonu o le Aoga Sa a le siteki. E pei o Leah, sa ia faia e le aunoa tusiga i mekasini a le Ekalesia.

Sa tiga Ioane mo le tupulaga talavou o le Au Paia o e sa tauivi, e pei ona sa ia faia, e faaleleia ai le malamalama o le talalelei ma le aoaoina o mea faaletino. O le tele o tagata sa latou taliaina le manatu faapea o le saienisi ma le tapuaiga sa feteenai ma le tasi ma le isi. Ae sa talitonu Ioane o le saienisi ma le tapuaiga sa o ni punavai paia o le faavavau, ma e mafai ona faaleleia.6

Talu ai nei lava, sa ia amataina ai le lolomiina o se faasologa o tusiga na taua o le “o Iosefa Samita o se saienitisi” i le Improvement Era, o le mekasini aloaia o le MALAT. O tusiga taitasi na faamatala mai ai le auala na faamoemoe ai le talalelei toefuataiina i nisi na iloa le taua o le saienisi o ona po nei. I lana tusiga “Geological Time,” mo se faataitaiga, na faamalamalama mai ai e Ioane le auala na faaofi ai e le mau ia fuaitau mai le Tusi a Aperaamo i se manatu faasaienitisi e faapea o le lalolagi ua sili atu nai lo le ono afe tausaga le matua o loo fuafaatatau ai e ni tagata atamamai i tusitusiga paia. I se isi tusiga, sa ia faailoa mai ai le eseesega i le va o vaega o le talitonuga o le faapogai ola ma le aoaoga faavae o le alualu i luma e faavavau.7

Sa manuia le faasologa. Sa auina atu e Peresitene Iosefa F. Samita, o le sa avea ma faatonu o le Improvement Era, se tusi patino e viia ai le faasologa. Na pau lava lona faanoanoaga ona sa le mafai ona ia totogia Ioane mo le galuega. “E pei o nisi o i tatou uma,” na ia tusia ai, “o le a e maua, mo le taimi nei, e tatau ona talia lou totogi i le malamalama ua e faia se galuega lelei mo le manuia o tama ma teine o Siona.”8


“E foliga mai ua sili atu le taua o lo tatou tulaga i le taimi nei,” na tusia ai e le Aposetolo o Francis Lyman i lana api talaaga. O le molimau a Iosefa F. Samita i le faamasinoga o Reed Smoot na faia sina mea itiiti e foia ai popolega o le komiti o le Senate e uiga i le i ai o faaipoipoga faaautaunonofo i le Ekalesia. E lei fesoasoani foi i le Au Paia e uiga i le fautuaga a Aposetolo o Ioane W. Taylor ma Matthias Cowley, i le galue ai i le apoapoaiga a taitai o le Ekalesia, sa lei leva ona uma ona aami atu i latou e le komiti o le Senate ina ia molimau atu i le faamasinoga. E pei o Iosefa Tanner ma isi tagata o le Ekalesia, sa faaipoipo tagata uma i ni ava faaautaunonofo ina ua maea le Manifeso. Na faatinoina foi e aposetolo e toalua le tele o faaipoipoga fou ma uunaia le Au Paia ina ia faaolaola pea lea faiga.9

I le avea ai ma Peresitene o le Toasefululua, sa tonu ai ia Francis o alii uma i le korama e tatau ona usitaia le Manifeso lona lua na tuuina atu. Sa ia auina atu ni tusi i ni aposetolo, e fautuaina ai i latou i le naunautaiga o le Au Peresitene Sili e faatino le folafolaga. “E lelei lo tatou malamalama i lenei mataupu taua e tutusa ma pulea ai i tatou lava e tusa ai,” na ia tusia ai, “o le a leai ni faatuiesega po o ni finauga i totonu o i tatou.”10

Mulimuli ane, na tofia ai e Peresitene Samita ia Francis ina ia faamautinoa e le toe i ai ni faaipoipoga faaautaunonofo sa faia i le Ekalesia. Talu mai le taimi o le faaiuga o le 1880, sa faatagaina ai nisi o aposetolo e faatino faamauga i fafo atu o malumalu mo eria i tua. Ia Setema 1904, sa tautino mai ai e Peresitene Samita e faapea, o faamauga uma lava ua tatau nei ona faia i totonu o malumalu, o lea ua le mafai ai e le Au Paia ona ulu atu i faaipoipoga faaautaunonofo aloaia i Mekisiko, Kanata, po o se isi lava mea. Sa vave ona faailoa atu e Francis i aposetolo lenei faaiuga.11

Ia Tesema, na auina atu ai e Peresitene Samita ia Francis e tauanau ia Ioane W. Teila e molimau i le faamasinoga o Smoot. Sa maua e Francis ia Ioane W. i Kanata ma uunaia o ia e mulimuli i le fautuaga a le perofeta. Mulimuli ane, na malie ai Ioane W. e molimau atu ma amata ona sauniuni e malaga i Uosigitone.

O le po lena, na alu ai Francis e moe, ua manuia lana misiona. Ae i le tolu i le taeao sa ala ae ai i le gatete. O le mafaufau i le molimau o Ioane W. i le faamasinoga na faapopoleina ai o ia. Sa matuai tuuto atu Ioane W. i faaipoipoga faaautaunonofo. Afai na ia faaalia faapea sa ia faia ni faaipoipoga faaautaunonofo i le mavae ai o le Manifeso, o le a faamaasiasia le Ekalesia ma faaleagaina ai le avanoa a Reed Smoot e auauna atu i le Senate.

Sa i ai se lagona filemu, ma le toafilemu na faamautu ia Francis a o ia mafaufau ia fautuaina John W. e aua le alu i Uosigitone. Sa ia ole atu i le Alii e faamautu mai o le ala sao lea e tatau ona fai. Sa lofituina o ia e se moe toafilemu, ma sa ia miti na ia vaai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi. O le faateia ma le tumu i lagona ootia, sa ia valaauina ai le igoa o Peresitene Uitilafi ma opoina o ia. Ona ia ala mai ai lea, ma le mautinoa o le suia o lona mafaufau sa sa’o. Sa ia saili atu ia Ioane W. i le taimi lava lena ma tau atu ia te ia e uiga i le miti. Sa saunia Ioane W. e tuua mo Uosigitone, ae sa fiafia o ia ina ua fautua atu Francis ia te ia e aua le alu.12

Sa toe foi atu Francis i le aai o Sate Leki i se taimi puupuu mulimuli ane. Sa faamaonia e Iosefa F. Samita lana galuega i Kanata, ae o le fesili sa tumau pea i le mea e fai i aposetolo e toalua. Sa silafia e Peresitene Samita e tatau ona ia faaali atu o le Ekalesia sa matua tuuto atu i le faamutaina o faaipoipoga faaautaunonofo. Ina ia faamalieina le komiti a le Senate, e tatau ona ia faia se mea e foliga mamao ai le sootaga a Ioane W. ma Matthias mai le taitaiga o le Ekalesia, a le o le aoai atu ia i la’ua po o le fai atu i ai e faamavae. Na te le fiafia i soo tasi o nei filifiliga.13

Sa vaeluaina taitai o le Ekalesia i le auala e taulimaina ai le faalavelave. Peitai, ia Oketopa 1905, na lapataia ai e le au faufautua ia Reed Smoot ua le lava se taimi e gaoioi ai le Ekalesia. A o molimau atu i luma o le komiti a le Senate i le amataga o lena tausaga, sa folafola atu e Reed o le a suesue e taitai o le Ekalesia ia moliaga na faia e faasaga ia Ioane W. ma Matthias. I le ono masina mulimuli ane, e leai se suesuega na tupu, ma o lea ua fesiligia ai e nisi o le senate ia le faamaoni o Reed. Ina ia toe tolopo se suesuega o le a faailoa atu ai i le lalolagi e faapea, o taitai o le Ekalesia sa galulue i le faatuatua e le lelei ina ua latou fai mai o le a tetee ma le malosi i le tele o ava.14

Sa aami ia Aposetolo e toalua i le laumua o le Ekalesia, ma i le aluga o le vaiaso na sosoo ai, na feiloai ai le Toasefululua i lea aso ma lea aso e talanoaina ai le mea e fai. I le taimi muamua, sa puipuia e Ioane W. ma Matthias a la faatinoga, ma tusia ai se eseesega i le va o le tuuina atu o le lagolago a le Ekalesia mo faaipoipoga faaautaunonofo ma a la filifiliga taitoatasi e faaauau ona ulu atu i ni faaipoipoga fou. Ae peitai, e leai se tasi o laua na lagolagoina atoatoa le Manifeso lona lua, ae o se tulaga ua le ogatusa ma le tulaga lelei i le Ekalesia.

Mulimuli ane, na talosagaina ai e le korama ia Aposetolo e toalua e saini ni tusi faamavae. I le taimi muamua, na teena ai e Ioane W. le faamavae atu. Sa tuuaia e ia lana korama i le gauai atu i uunaiga faaupufai. Sa tali atu Matthias i se tali filemu atu, ae sa musu o ia e usitai. I le faaiuga, e ui i lea, e mananao uma lava i la’ua i le mea e sili ona lelei mo le Ekalesia. Sa la sainia ia pepa, naunau e ositaulaga lo la nofoaga i le Toasefululua mo le lelei tele atu.15

“Sa o se mea na sili ona tiga ma ogaoga,” sa tusia ai e Francis i lena aso i lana api talaaga. “Sa matua faanoanoa lava i matou uma i lena mea.” Sa tuua e Ioane W. ma Matthias le fonotaga ma le agalelei ma faamanuiaga a o la uso. Ae a o faatagaina e le Toasefululua i la’ua e faatumauina pea lo laua auai i le Ekalesia ma le avea ma tulaga faaaposetolo, sa le o toe avea i laua o ni uso o le korama.16


E lua masina mulimuli ane, i le taeao o le aso 23 o Tesema, 1905, na oso ae ai Susa Gates i totonu o se taavale solofanua i Veremona, i matusasae o le Iunaite Setete. Na soifua mai le Perofeta o Iosefa Samita i le 100 tausaga na muamua atu i se faatoaga pe tusa ma le tolu maila i le itu i sasae, i le nuu laitiiti o Sarona. O le taimi lea ua o atu ai Susa ma le 50 o le Au Paia i le faatoaga e faapaia se maafaamanatu mo ia.17

Na taitaia le vaega e Peresitene Iosefa F. Samita. Faatasi ai ma le faamasinoga o Smoot o loo agai pea i luma, sa i ai o ia i lalo o le suesuega tuusao faifai pea a taitai o le malo ma le au faasalalau a nusipepa. I le amataga o lena tausaga, sa lolomi ai e le Tribune o Sate Leki lana molimau i le faamasinoga o Smoot faatasi ai ma tusiga ua masalogia ai lona valaauga faaperofeta ma le amio sao patino.

“Ua faafitia faalauaitele e Iosefa F. Samita e faapea, na te mauaina faaaliga, pe maua foi faaaliga, mai le Atua e taiala ai le ekalesia Mamona,” faitau i le tusi i le faatonu. “O le a le mamao e tatau ai i tagata Mamona ona mulimuli i lena ituaiga o taitai?”18 Na tuua e le tusiga nisi o le Au Paia ua le mautonu ma tumu i fesili.

I le avea ai ma se uso o Iosefa Samita, sa i ai ia Iosefa F. Samita ni mafuaaga patino e sau ai i Veremona. Ae o le faapaiaga o le a tuuina atu foi ia te ia se isi avanoa e talanoa faalauaitele ai e uiga i le Ekalesia ma molimau atu i le galuega paia o le Toefuataiga.19

O le taimi lava na i ai Susa ma le pati i le la taavale toso, sa la o atu loa mo le sauniga o le faapaiaga. Sa i ai le faatoaga i le pito i luga o se mauga lata ane, ma o auala maotua o le atunuu sa palapala i le aisa o le kiona. Sa tosoina e tagata faigaluega i le lotoifale le maafaamanatu e 100-tone i autafa o le auala lava lea e tasi. I le taimi muamua, sa na ona latou fuafua lava e toso le uta i manu. Ae ina ua le mafai e se vaega o solofanua malolosi e luasefulu ona toso le maa, sa faaalu e tagata faigaluega le toeitiiti lua masina faigata e toso mai ai le maafaamanatu i luga o le mauga faatasi ma se vaega o le masini e toso ai solofanua ma uili.20

Ina ua latalata i le faatoaga, na faateia le vaega a o latou agai atu i le pioga mulimuli i le auala. I luma atu o i latou sa i ai se maafaamanatu maamora e 38½ futu le umi agai i le lagi—o se futu mo tausaga taitasi o le soifuaga o Iosefa Samita. I lalo o le maafaamanatu sa i ai se nofoa tele ma se vaega o loo i ai se molimau i le misiona paia a le perofeta. O upu a Iakopo 1:5, o le mau na musuia ai o ia e saili faaaliga mai le Atua, na faamatagofieina le pito i luga o le nofoa.21

O Junius Wells, o le na mamanuina le maafaamanatu, na feiloai i le pati i se fale na fausia i luga o le faavae o le nofoaga lea na fanau ai Iosefa Samita. Ina ua ulufale atu i le fale, sa faamemelo Susa i le maa mafolafola, lea na faasaoina e le au faufale mai le uluai fale. O le toatele o le Au Paia o e sa iloatino le perofeta ua maliliu nei. Ae o lenei maa o se molimau tumau o lona olaga. Sa mafai ona ia vaai faalemafaufau ia te ia o taalo i autafa o se tamaitiiti laitiiti.22

Na amata le sauniga i le ta o le sefulu tasi. A o ia faapaiaina le maafaamanatu, sa tuuina atu e Peresitene Samita le faafetai mo le Toefuataiga o le talalelei ma fai atu se faamanuiaga i tagata o Veremona o e sa lagolagoina le fauga o le maafaamanatu. Sa ia faatulagaina le nofoaga o se nofoaga e mafai ai e tagata ona mafaufau loloto, aoao atili e uiga i le misiona faaperofeta a Iosefa Samita, ma olioli i le Toefuataiga. Sa ia faatusaina le faavae o le maafaamanatu i le faavae o perofeta ma Aposetolo a le Ekalesia, faatasi ai ma Iesu Keriso o le maatulimanu autu. Sa ia faatusaina foi lona faavae i le papa o faaaliga lea na fausia ai le Ekalesia.23

I aso na sosoo ai, na faia ai e Susa, o Iosefa F. Samita, ma isi Au Paia se malaga puupuu i nofoaga o le Ekalesia i le itu i sasae o le Iunaite Setete. I lalo o le taitaiga a Peresitene Samita, sa amata ai e le Ekalesia ona faatau ni nofoaga e paia i lona talafaasolopito, e aofia ai le falepuipui o Karefasi, lea na fasiotia ai lona tama ma le uso o lona tama. O isi nofoaga faasolopito o le Ekalesia i setete i le itu i sasae sa le i ai i lima o le Ekalesia, e ui lava e masani ona tuuina atu i ai le faatagaga e i latou e ogaina i le Au Paia e asiasi atu ai ia i latou.24

I Manaseta, Niu Ioka, sa savavali atu ai ma le migao le vaega i le vaomatua lea sa vaai ai Iosefa Samita i lana uluai faaaliga o le Tama ma le Alo. I le taimi o le soifuaga o le perofeta, sa molimau atu ai o ia ma isi Au Paia i nisi taimi e uiga i lana faaaliga vaaia. Ae i le tele o tausaga ina ua mavae le maliu o Iosefa, sa faamamafa mai ai e Orson Pratt ma uso o le Ekalesia lona matafaioi tutotonu i le Toefuataiga o le talalelei. O se tala o lenei mea na aliaʻe mai o se mau i le Penina Tau Tele, ma e masani faifeautalai ona faasino i ai i a latou talanoaga ma tagata i fafo atu o le Ekalesia.25

Sa i ai se lagona loloto o le maofa i luga o Susa ma ana soa a o latou mafaufau loloto i le mea paia na tupu. “O iina na tootuli ai le tamaitiiti i le faatuatua aiai,” o le mafaufau lea o Susa. “O iinei, i le iuga, na pasae mai ai punavai o le lalolagi, ma o le mea moni, o le vaega o le olaga, na tafiesea i luga o le utupoto o faaaliga tuusao.”26

Mulimuli ane, a o latou toe agai atu i Iuta, sa taitaia ai e Peresitene Samita se sauniga molimau laitiiti i luga o le nofoaafi. “‘E le o au, po o soo se tagata, e oo lava i le Perofeta o Iosefa Samita, o le o loo tu i le ulu o lenei galuega, e taitaia ma taitaia,” na ia tau atu ai ia te i latou. “O le Atua, e ala mai i lona Alo, o Iesu Keriso.”

Sa faaosofia e le savali ia Susa, ma sa maofa o ia i le alofa o le Faaola mo fanau a le Atua. “O Alii o alii, ma o le mea lea e vaivai ai!” na ia matauina ai. Ae o Iesu Keriso o le Alii o le lalolagi uma.27


A o faamanatuina e le Au Paia le faapaiaga o le maafaamanatu a Iosefa Samita, sa i ai lava Anna Widtsoe ma Petroline Gaarden i Nouei, e talai atu le talalelei. E silia ma le lua tausaga ua mavae talu ona tuua e le auso ia Iuta. Sa lei faamoemoeina lo laua valaauga o le misiona, ae sa talisapaiaina. Sa la naunau uma e toe foi atu i lo la atunuu e faasoa atu lo la faatuatua i le talalelei toefuataiina i aiga ma uo.28

O Anthon Skanchy, o se tasi o faifeautalai na aoaoina Ana i le talalelei i le 1880, sa avea ma Peresitene o le Misiona a Scandinavia ina ua taunuu atu le auso ia Iulai 1903. Sa ia tofia i la’ua e galulue i le eria o Trondheim, Nouei, lea sa nofo ai Ana ina ua auai i le Ekalesia. Mai iina, sa malaga ai le auso i se vaa i lo la nuu, o Titran, i luga o se motu tele mai le talafatai i sisifo o Nouei. Sa popole Ana ina ua ia taunuu i le motu. I le luasefulu tausaga na muamua atu, sa fulitua ai tagata Titran ia te ia ona o lona auai i le Ekalesia. Mata o le a latou taliaina o ia ma lana tapuaiga i le taimi nei?29

Na vave ona salalau atu le tala e faapea, ua toe foi mai le auso o ni faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le taimi muamua, e leai se tasi—uo po o se aiga—o le a tuuina atu ia i laua se mea e nonofo ai. Sa finau pea Ana ma Petroline, ma na iu lava ina tatala e nisi o tagata o latou faitotoa.30

I se tasi aso, na asiasi atu ai le auso i lo la’ua Uncle o Iona Haavig ma lona aiga. Sa foliga puipuia tagata uma, saunia e finau atu i tamaitai e uiga i o la talitonuga. Sa aloese mai Ana ma Petroline i le autu o le lotu, ma o le po muamua na uma e aunoa ma ni feteenaiga. Ae o le taeao na sosoo ai, i le mavae ai o le malutaeao, na amata ai e lo la tausoga o Marie ona fesili atu i le auso fesili faigata e uiga i le talalelei, ma taumafai e faaoso se finauga.

“Marie,” o le tala lea a Ana, “sa ou naunau lava e aua nei ou talanoa atu ia te oe e uiga i le lotu, ae o le a e faalogo i mea e tatau ona ou fai atu ai.” Sa ia tuuina atu se molimau malosi, ma sa faalogo ia Marie ma le le leoa. Ae sa iloa e Ana o ana upu sa leai sona aafiaga. Sa tuua e ia ma Petroline le fale i se taimi mulimuli ane i lena aso, ma le loto nutimomoia i le mea na tupu.31

E lei leva ae toe foi atu le auso i Trondheim, ae sa la toe foi atu i Titran i le tele o taimi mo le isi lua tausaga na sosoo ai. Sa faateleina le talileleia o tagata a o faagasolo le taimi, ma sa iu ina valaaulia Ana ma Petroline i totonu o aiga uma i le taulaga. O la laua auaunaga i isi vaega o Nouei sa luitauina foi, ae sa faafetai le auso sa la maua ni aafiaga tau-auaunaga i le Ekalesia ae la te lei tuua mo le la misiona.

Sa la faafetai foi ona sa la tautatala i le faaNouei ae la te lei taunuu i Nouei. “E tele atu mea tatou te faia i taimi uma nai lo faifeautalai talavou e le mafai ona tautala i le gagana, pe a latou o mai pe latou o i le fale,” na faailoa atu ai e Ana ia Ioane i se tusi.32

Po o le a le fiafia na maua e Ana i e galuega faafaifeautalai, ae sa ia misia lava lona aiga i Iuta. Na tusitusi atu e le aunoa ia Ioane, Osborne, ma Leah. I le taumafanafana o le 1905, sa lipoti atu ai e Ioane e faapea, sa le toe faigaluega o ia i le Kolisi o Faatoaga ina ua tuli o ia e le pulega o le aoga ma isi tagata faamaoni e toalua o le Ekalesia mai le matagaluega. O le Iunivesite o Polika Iaga, o le igoa fou mo Brigham Young Academy i Provo, na vave lava ona latou faafaigaluegaina o ia e faafoeina le matagaluega o le kemisi. Talu mai lona faavaeina i le 1875, na tuputupu ae ai le aoga i le faatulagaga maualuga o le aoaoina o le Ekalesia, ma sa talia ma le agaga faafetai e Ioane le galuega.

O le taimi lea, na faauu ai Osborne mai Harvard ma sa ia taliaina se tofiga o le taitai i le matagaluega o le gagana Peretania i le Iunivesite o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Aai o Sate Leki.33

“Sa lelei le Atua ia i matou,” na tau atu ai e Ana ia Ioane i se tusi. “Ou te talitonu ua mafai ona tatou maua le fesoasoani a le Alii e faia se mea lelei. Ua tatou vaaia le tele o fua o a tatou galuega iinei, ma ou te faamoemoe ma tatalo i le Atua ina ia mafai foi ona lagolagoina i maua e ia i le tausaga fou e pei ona i ai i le tausaga ua mavae.”34

Ia Ianuari 1906, na tofia ai e taitai o le misiona ia Anna ma Petroline e nonofo ai i Trondheim e faamaea ai la laua misiona i tagata o le aiga ma fai ai suesuega o gafa. Sa lei fiafia lava o la aiga i le talalelei. Ae ua le o toe lagona e tamaitai le inoino ma le masalosalo mai ia i latou. Sa faamafanafanaina i la’ua i lenei suiga. Sa la faia la la vaega e auauna atu i le Alii i Nouei.35


O lena taumafanafana, na iloa ai e le Au Paia i Europa e faapea o le a faia se malaga puupuu a Peresitene Iosefa F. Samita i le latou konetineta. O le talafou sa faagaeetia ai Jan Roothoff e sefulutasi tausaga le matua, aemaise lava ina ua ia faalogo o le uluai nofoaga o le a asia e le perofeta o Netherlands, o le mea sa nofo ai Jan. Sa fiafia tele le tamaitiiti e talanoa e uiga i se isi lava mea.

I ni nai tausaga na muamua atu, sa taia ai Jan i se faama’i lea na aafia ai ona mata ma sa mafua ai ona ia tiga gofie ona mata i le malamalama. O lona tina, o Hendriksje, o se tina nofofua, sa ia taofia o ia mai le aoga ma taumafai e fai o ia ma le toafimalie e mafai ai e ala i le tautau o ie pupuni ina ia mafai ai ona ia taalo i le pogisa. Ae na iu lava ina tauaso o ia, ma sa ta’u atu e fomai i lona tina o le a le toe lelei lana vaai.

Sa fai fusi i luga o mata o Jan e puipuia ai i mai le malamalama. Ae sa ia iloa afai e mafai e soo se tasi ona faamalolo ona mata, o se perofeta a le Atua. “Tina, o ia o le faifeautalai sili ona malosi,” o lana tala lea. “Pau le mea e tatau ona ia faia o le vaai i o’u mata ma o le a ou manuia.”36

Sa talitonu le tina o Jan e mafai e le Alii ona faamalolo o ia, ae sa musu o ia e faamalosiau ia te ia e saili le fesoasoani a Peresitene Samita. “E pisi tele le peresitene i le taimi nei,” na ia tali atu ai. “E faitau selau tagata o loo fia vaai ia te ia. Ua na o oe o se tamaitiiti, lou atalii e, ma e le tatau ona tatou faalavelave. “37

I le aso 9 o Aokuso, 1906, na auai ai Jan ma lona tina i se fonotaga faapitoa i Rotterdam, lea na saunoa ai Peresitene Samita i le tusa ai ma le fa selau Au Paia. A o faalogologo Jan ia te ia o saunoa atu, sa taumafai malosi o ia e vaai i le perofeta. A o lei aveesea lana vaai, sa vaai ai Jan i se ata o Peresitene Samita, ma sa ia manatuaina ona foliga agalelei. O lea la ua mafai foi ona ia faalogo i le agalelei i le siufofoga o le perofeta, e ui lava e tatau ona ia faatali mo se faifeautalai e faaliliu ia upu i le faa-Take a o lei malamalama i ai.38

Sa saunoa Peresitene Samita e uiga i le mana o faifeautalai. “O la latou pisinisi o le o mai ia te oe ma faaali atu ia te oe le malamalama sili atu,” na ia fai mai ai, “ina ia tatalaina ou mata, ina ia mafai ona tatala ou taliga, ina ia pai atu i o outou loto i le alofa mo le upumoni.”39

Ae sa le‘i faavaivai ai lona faatuatua. Ina ua maea le sauniga, sa taitai atu o ia e lona tina i se faitotoa lea sa faafeiloai ai e Peresitene Samita ma lona faletua o Edna i le Au Paia. “O le Peresitene lenei, alii Jan,” o le tala lea a Hendriksje. “O loo fia faatalofa ia te oe.”

Sa ia uuina lona lima, sa aveese e Peresitene Samita le fusi o Jan. Ona ia pai atu lea i le ulu o le tamaitiiti ma autilo i ona mata ua mu. “Ua faamanuia oe e le Alii, la’u tama,” na ia fai atu ai. “O le a ia avatu ia te oe manaoga o lou loto.”

Sa lei malamalama Jan ia Peresitene Samita i le Igilisi, ae ua amata ona maua e ona mata ni lagona lelei. Ina ua ia taunuu i le fale, sa le mafai ona ia teenaina lona olioli. Sa ia sasaeina ese mai lana fusi ma tilotilo atu i le malamalama. “Vaai, Tina!” sa ia fai atu ai. “Ua faamaloloina o’u mata. Ua mafai ona ou vaai!”

Sa faatopetope atu lona tina ia te ia ma faataitai lana vaaiga i soo se auala e mafai ona ia mafaufau i ai. O Jan e mafai moni lava ona vaai i le mea e gata ai le mafai ae lei oo mai le faamai.

“Mama,” o le tala lea a Jan, “o le igoa o le Peresitene o Iosefa F. Samita, a ea?”

“Ioe,” o le tala lea a lona tina. “O ia o se tei o le Perofeta o Iosefa.”

“O le a ou tatalo mo ia i taimi uma,” o le tala lea a Ian. “Ou te iloa o ia o se perofeta moni.”40


Ina ua tuua Rotterdam, sa malaga atu Iosefa F. Samita ma lana aumalaga i sasae i Siamani, lea sa nonofo ai le tolu afe o le Au Paia. O le misiona a Swiss-Siamani o le misiona aupito sili lea ona vave ona faatupulaia i le Ekalesia. Ae sa lei aloaiaina e tulafono faalelotu o le saolotoga o Siamani le Ekalesia pe puipuia ai mai sauaga, lea sa faateleinai ina ua mavae ona oo atu i Europa lipoti mataga o le faamasinoga o Smoot. O nisi o faifeau Siamani, na tiga i le toesea o o latou tagata mai a latou aulotu, sa galulue faatasi ma le au lomitusi e liliu mai manatu o tagata lautele e faasaga i le Au Paia. Sa ave e leoleo ia faifeautalai mai taulaga ma taofia ai tagata o le Ekalesia mai le potopoto faatasi, i le faataunuuina o le faamanatuga, po o le faaaogaina o le Tusi a Mamona po o isi tusitusiga paia o aso e gata ai.41

Ina ua uma ona malolo i Perelini e feiloai ma tagata o le Ekalesia i le lotoifale, o faifeautalai, ma se vaega toaitiiti o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Amerika sa suesue i musika i le aai, sa malaga atu Peresitene Samita ma lana vaega i Saute i Suitiselani. I se konafesi i Bern, sa fautuaina ai e le Perofeta le Au Paia e ua’i atu i o latou malo i le lotoifale ma faaaloalogia talitonuga faalelotu o isi. “Tatou te le mananao e faamalosia o tatou manatu i tagata ae ia faamatala atu le upumoni e pei ona tatou malamalama i ai,” na ia saunoa ai. “Tatou te tuu atu i le tagata e taliaina pe leai.” Sa ia aoao atu o le savali o le talalelei toefuataiina o le filemu ma le saolotoga.

“O se tasi o ona aafiaga sili ona mamalu i luga o tagata,” na ia saunoa ai, “e faasaolotoina ai i latou mai noataga o a latou lava agasala, faamamaina i latou mai le agasala, e aumai ai i latou i le lotogatasi ma le lagi, e mafai ai ona latou i ai i totonu o uso ma tuafafine i lalo o le feagaiga o le talalelei42

Na faaiu e Peresitene Samita lana lauga i se valoaga o aso o i le lumanai: “o le a oo mai lava le taimi—atonu e le o i ai i ou aso po o i le isi tupulaga—pe a faapaiaina malumalu o le Atua i sauniga paia o le talalelei i atunuu eseese o le lalolagi.”

“Aua e tatau ona salalau atu lenei talalelei i le lalolagi atoa,” na ia tautino atu ai, “seia oo ina ufitia e le malamalama o le Atua le lalolagi e pei o le vai o le moana loloto.”43

  1. “George R. Francis” [Joseph M. Tanner] ia John A. Widtsoe, Apr. 28, 1904, John A. Widtsoe Papers, CHL; tagai foi Clarence Snow to John A. Widtsoe, Mati 29, 1904, John A. Widtsoe Papers, CHL; John A. Widtsoe ia Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 20, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL; Flake, faaupufai o le faasinomaga faalelotu o Amerika, 51; ma le uarota, Iosefa Marion Tanner, 39 – 41, 49 – 50.

  2. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 20, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  3. Widtsoe, In a Sunlit Land, 235; “Local Points,” Journal (Logan, UT), Feb. 11, 1902, [8]; “Anna Karine Pedersdatter,” and “Petroline Jorgine Pedersdatter Gaarden,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Anna Gaarden Widtsoe to Leah D. Widtsoe, Feb. 8, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  4. Osborne John Peter Widtsoe,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Oct. 10–11, 1903; Oct. 12, 1903; Oct. 21, 1903, Widtsoe Family Papers, CHL; Harvard University Catalogue, 1903–4, 121.

  5. Logan Fifth Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes and Records, Mar. 25, 1903; Sept. 2, 1903; Sept. 28, 1904; tagai foi, for example, Leah Dunford Widtsoe, “Lessons in Cookery,” Young Woman’s Journal, Jan. 1901, 12:33–36; Leah Dunford Widtsoe, “Furnishing the Home,” Young Woman’s Journal, Jan. 1902, 13:25–29; and Leah D. Widtsoe, “The Cook’s Corner,” and “Accidents and Sudden Illness,” Young Woman’s Journal, Jan. 1903, 14:32–36.

  6. Widtsoe, In a Sunlit Land, 42, 66–67; Saints, volume 2, chapter 44.

  7. John A. Widtsoe, “Geological Time,” Improvement Era, July 1904, 7:699–705; John A. Widtsoe, “The Law of Evolution,” Improvement Era, Apr. 1904, 7:401–9. Topics: Organic Evolution; Church Periodicals

  8. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Nov. 24, 1903, Widtsoe Family Papers, CHL; Joseph F. Smith to John A. Widtsoe, Sept. 24, 1903, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  9. Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 10 and 26, 1904; Apr. 10, 1906; Reed Smoot to Joseph F. Smith, Mar. 23, 1904, Reed Smoot Papers, BYU; Flake, Politics of American Religious Identity, 91–92; Miller, Apostle of Principle, 411–14, 431, 442–43, 463, 502; Tanner, A Mormon Mother, 173, 268, 314; Hardy, Solemn Covenant, 206–7. Autu: Faaipoipoga Faaautaunonofo e tusa ma le Manifeso; Matatia F. Cowley

  10. Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 31, 1904; Apr. 6, 1904; May 3, 1904; July 9, 16, and 21, 1904; tagai foi 3 Nephi 11:28.

  11. Francis Marion Lyman, Journal, Aug. 18 and Sept. 29, 1904; Clawson, Journal, Sept. 29 and Oct. 4, 1904; John Henry Smith, Diary, Sept. 21 and 29, 1904; Miller, Apostle of Principle, 432–33; Alexander, Mormonism in Transition, 67–68; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays. Autu: Sealing [Faamauga]

  12. Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 29, 1904, and Jan. 4–5, 1905; Lund, Journal, Dec. 30, 1904; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274–76; Miller, Apostle of Principle, 454–57, 503–4. Sa faatinoina e Ioane Enele Samita se misiona faapena e saunoa ai ma Matthias Cowley i Mekisiko. Sa musu Matthias e molimau atu. John Henry Smith, Diary, Jan. 8, 1905; Cowley, Journal, Jan. 7 and 20, 1905; Cowley, Autobiography, Jan. 20, 1905.

  13. Francis Marion Lyman, Journal, Jan. 12, 1905; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274; Account of Meetings, Oct. 1905, Francis M. Lyman Papers, CHL; Flake, Politics of American Religious Identity, 102–5.

  14. Francis M. Lyman to George Teasdale, July 8, 1904, in Francis Marion Lyman, Journal, July 9, 1904; Reed Smoot to Joseph F. Smith, Dec. 8, 1905; Reed Smoot to George Gibbs, Telegram, Dec. 8, 1905, Reed Smoot Papers, BYU; Jorgensen and Hardy, “The Taylor-Cowley Affair,” 4–36.

  15. John W. Taylor to Council of the Twelve Apostles, Oct. 28, 1905; Matthias F. Cowley to Council of the Twelve Apostles, Oct. 29, 1905, Reed Smoot Papers, BYU; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274–76.

  16. Mouritsen, “George Franklin Richards,” 275–76; Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 28, 1905; Miller, Apostle of Principle, 464–67. Autu: Matthias F. Cowley; Korama a le Toasefululua

  17. “The Centennial Memorial Company,” in [Smith], Proceedings at the Dedication, 7; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:313–14; Mar. 1906, 9:388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51; “Ceremonies at the Unveiling,” Deseret Evening News, Dec. 23, 1905, 2; Erekson, “American Prophet, New England Town,” 314–15. Autu: nofoaga faasolopito; Iosefa Samita le itiiti.

  18. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:313–14; Mar. 1906, 9:388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51; Flake, Politics of American Religious Identity, 95–98, 109–11; “Why Sustain Him?,” Salt Lake Tribune, Mar. 9, 1905, 4; “People Talk about Joseph F.’s Shame,” Salt Lake Tribune, Mar. 21, 1905, 1; “Joseph F. Does Not Understand,” Salt Lake Tribune, Mar. 22, 1905, 4; “The Church Disavows Itself,” Salt Lake Tribune, Mar. 30, 1905, 4.

  19. Flake, Politics of American Religious Identity, 94–102.

  20. “Introduction,” “The Centennial Memorial Company,” and “Dedication Exercises,” in [Smith], Proceedings at the Dedication, [1], [5], 7, 9–17; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51.

  21. “The Centennial Memorial Company,” and “Description of the Monument,” in [Smith], Proceedings at the Dedication, 7, 26–27; Wells, “Report on Joseph Smith’s Birthplace,” 23–25; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:52.

  22. “Dedication Exercises,” in [Smith], Proceedings at the Dedication, 9–17; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:310; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:55; tagai foi Joseph Smith Centennial Photograph Album, CHL.

  23. [Smith], Proceedings at the Dedication, 30–31; Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 23, 1905; “Full Text of President Smith’s Prayer in Dedication of Memorial,” Deseret Evening News, Dec. 30, 1905, 5; tagai foi Ephesians 2:20; and Matthew 16:18.

  24. Lund, Journal, Dec. 26, 1905; Lund, “Joseph F. Smith and the Origins of the Church Historic Sites Program,” 342–55. Autu: nofoaga faasolopito

  25. Harper, First Vision, 71–73, 93–99, 131–34; Allen, “Emergence of a Fundamental,” 44–58; tagai foi, for example, Pratt, An Interesting Account, 4–5, in JSP, H1:523; and Hyde, Ein Ruf aus der Wüste, 14–16.

  26. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mar. 1906, 9:381–83, 388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:56–61. Quotation edited for readability; “Here had the boy kneeled” in original changed to “Here the boy kneeled.” Autu: Sacred Grove and Smith Family Farm

  27. Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 30, 1905; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mar. 1906, 9:383, 388.

  28. Widtsoe, In the Gospel Net, 101–2. Autu: Norway [Nouei]

  29. Widtsoe, In the Gospel Net, 104–5, 113–14; Anthon Skanchy to First Presidency, Feb. 4, 1904, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Saints, volume 2, chapters 32–33.

  30. Widtsoe, In the Gospel Net, 113–14.

  31. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Nov. 2, 1903, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  32. Widtsoe, In the Gospel Net, 115; Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 19, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  33. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, June 6, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Aug. 18, 1905, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 83–87; Woodworth, “Financial Crisis at Brigham Young Academy,” 73, 105–6; “Widtsoe, Osborne John Peder,” in Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 2:403–4. Autu: Church Academies [Aoga a le Ekalesia]

  34. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Dec. 9, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  35. Widtsoe, In the Gospel Net, 105, 115.

  36. LeGrand Richards, “President Joseph F. Smith in Europe,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 23, 1906, 68:532–33; Roothoff, Life History, 4.

  37. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81.

  38. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81; LeGrand Richards, “President Joseph F. Smith in Europe,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 23, 1906, 68:533.

  39. LeGrand Richards, “Discourse by President Joseph F. Smith,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 30, 1906, 68:546.

  40. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81; Roothoff, Life History, 4. Autu: faamalologa; Netherlands

  41. “Saints Gather at Conference,” Deseret Evening News, Oct. 5, 1906, 1–2; Mitchell, “Mormons in Wilhelmine Germany,” 152; Scharffs, Mormonism in Germany, 51–53; Swiss-German Mission, Office Journal, Apr. 22, 1900, 4–5; Aug. 1, 1900, 4–5; Apr. 9, 1909, 92–94; Hugh J. Cannon to George Reynolds, Aug. 11, 1904; Sept. 13, 1904, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Thomas McKay to Reed Smoot, Mar. 17, 1909, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL. Autu: Germany [Siamani]

  42. Saints Gather at Conference,” Deseret Evening News, Oct. 5, 1906, 1–2; Ballif, Journal, Aug. 16–17, 1906; Ashby D. Boyle, “Prest. Smith in Switzerland,” Deseret Evening News, Sept. 29, 1906, 30; “The Gospel of Doing,” Der Stern, Oct. 15, 1906, 38:305–8.

  43. The Gospel of Doing,” Der Stern, Nov. 1, 1906, 38:331–32; tagai foi Isaia 11:9. Ua faasao le upusii mo le mafai ona faitauina; “pe a faatuina malumalu o le Atua o loo tuuto atu i sauniga paia o le talalelei, ae le o le tapuai i tupua o le a” suia i le amataga “i le taimi o le a faatuina ai malumalu o le Atua o le a faapaiaina i sauniga paia o le talalelei.” Autu: fausiaina o malumalu; Suitiselani