Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 5: O Se Tapenaga e Tatau Ai


“O Se Tapenaga e Tatau Ai,” mataupu 5 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Ma Le Toa, Tamaalii, ma Tutoatasi, 1893--1955 (2021)

Mataupu 5: “O Se Tapenaga e Tatau Ai”

Mataupu 5

O Se Tapenaga e Tatau Ai

Ata
Tapeneko i St. George

A o faaseesee atu lona vaa i le uafu o Livapulu, i Egelani, sa vaaia e Inez Knight e luasefulu-tasi-tausaga lona tuagane matua o Viliamu i luga o le uafu, o loo faatalitali i se potopotoga o uso-a-faifeautalai. O le aso 22 o Aperila, 1898. O Inez ma lana soa, o Jennie Brimhall, ua o mai i le Misiona i Peletania o uluai tamaitai nofofua ua vaetofia o ni “faifeautalai tamaitai” mo le Ekalesia. Faapei o Vili ma isi faifeau alii, o le a la folafola atu i fonotaga i magaala ma o atu mai lea faitotoa i lea faitotoa, ma faasalalau atu le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.1

O le faaiuga e valaau tamaitai o ni faifeautalai o se tasi vaega o le taunuuga o le talaiga a Elisapeta i le tausaga na muamua. I le mavae ai o le vaaia o le aafiaga o potopotoga ona o Elisapeta, na tusi atu ai le taitai misiona o Joseph McMuririn ia Peresitene Uitilafi. Afai e toatele ni tamaitai atamamai ma le popoto e tofia mai i misiona i Egelani,” na ia fai mai ai, “o le a matuai sili ona taunuuga.”2

Na ioeina e le Au Peresitene Sili. O Luisa Pratt, Susa Gates, ma isi tamaitai ua faaipoipo sa manuia a latou misiona faatasi ai ma a latou tane, e ui ina e lei i ai ni valaauga aloaia faamisiona. E le gata i lea, ae o taitai i le Aualofa ma le YLMIA, sa avea o ni amepasa lelei mo le Ekalesia i nofoaga e pei o le Faaaliga i le Lalolagi o le 1893. Sa toatele foi tamaitai talavou e lei faaipoipo sa maua le poto masani faafaiaoga ma taitai i sauniga po o fonotaga i le YLMIA, na sauniunia ai i latou e folafola atu le afioga a le Atua.3

I le maea ai ona toefaatasi ma Vili, sa latou savavali atu ma Inez ma Jennie i le ofisa autu o le misiona, o se fale fogafale fa sa nonofo ai le Au Paia talu mai le 1850. O iina sa latou feiloai ai ma Peresitene McMurrin. “Ou te manao ia taitasi outou ma malamalama ua valaauina outou iinei e le Alii,” na ia saunoa ai. A o saunoa o ia, sa lagona e Inez mo le uluai taimi le tiutetauave tele ua lafo atu i ona tauau.4

O le aso na sosoo ai, sa latou o ai ma Jennie ma Peresitene McMurrin ma isi faifeautalai i Oldham, o se taulaga o falegaosimea i sasae o Livapulu. I le afiafi, sa latou faia ai se li’o i le tulimanu o se magaala pisi, fai ai se tatalo, ma usu viiga seia oo ina ua faataamilo ia i latou se li’o tele o tagata. Sa faasilasila atu e Peresitene McMurrin o le a faia se sauniga faapitoa i le aso e sosoo ai, ma sa ia valaaulia tagata uma e o mai ma faalogologo i le talaiga mai “tamaitai Mamona moni soifua.”

A o ia ta’u atu lenei mea, sa tolotolo a’e se lagona ma’i ia Inez. Sa popole o ia e uiga i le tautala atu i se potopotoga toatele. Ae tusa lava, a o ia tu faatasi ai ma faifeautalai sa fai o latou pulou silika ma suti uli, sa leai se taimi na sili atu ai lona mimita i le avea ai o se Au Paia o Aso e Gata Ai.5

O le afiafi na sosoo ai, sa gatete Inez a o ia faatalitali mo lona taimi e tautala atu ai. O le faalogo ai i pepelo matautia e uiga i tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai ia Viliamu Jarman ma isi au faitio i le Ekalesia, sa fiailoa e tagata e uiga ia te ia ma isi tamaitai e lauga i le fonotaga. Sa muamua lauga Sara Noall ma Karolaina Samita, le faletua ma le tuafafine faaletulafono o se tasi o faifeautalai, i le potopotoga. Ona lauga ai lea o Inez, e ui i lona atuatuvale, ma sa faateia ia lava i le lelei o lana taumafaiga.

E lei leva ae tofia Inez ma Jennie e galulue i Cheltenham. Sa la o atu mai lea faitotoa i lea faitotoa ma sa molimau soo atu i fonotaga i magaala. Sa la taliaina foi valaaulia e feiloai ma tagata i o latou fale. Sa masani ona fai lelei i la’ua e le au faalogologo, e ui o nisi taimi e i ai se tagata e aamu ia i la’ua pe tuuaia i la’ua i le talapepelo.6

Na tele se fesoasoani i taumafaiga e faasa’o faamatalaga sese na maua, ina ua femalagaai James E. Talmage, o se sikola o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa fanau i Egelani, i le Malo Soofaatasi e tuuina atu tautalaga faalauaitele e uiga ia Iuta, Amerika Sisifo, ma le Au Paia. Sa faia tautalaga i faleapitaga lauiloa ma sa tosina mai ai le fiaselau o tagata. A o saunoa o ia, sa faaaoga e James se masini faitifaga tafatolu e faaoso ai ata e faailoa ai le maualuga ma le lelei o Iuta, i luga o se lau lapo’a, e avatu ai i aofia se ata iloga o tagata ma nofoaga o le setete. Ina ua uma le tolaulauga e tasi, sa tulai ese se tamaloa ma fai mai, “Ua matuai ese tele lena mai tautalaga a Jarman.7

O le taimi lea sa faamoemoe Inez ma Jennie, e vaai i nisi tamaitai se toatele o faamisiona. “Ua ma lagonaina ua faamanuiaina i ma’ua e le Alii i a ma taumafaiga e aveesea le faasausili ma faasalalau le upumoni,” sa la lipoti atu ai i taitai misiona. “Ma te talitonu e toatele tamaitai talavou agavaa i Siona o le a faataga e sapi i le avanoa lava e tasi ua mā’ua maua nei, aua ua ma lagona e tele mea e mafai ona latou faia.”8


Pe tusa o le taimi lea na tuua ai e Inez Knight ma Jennie Brimhall mo Egelani, ae sa taunuu ai Hirini Whaanga i Ueleigitonu, Niu Sila, o se faifeautalai faamisiona. Na tuuina atu e le Au Peresitene Sili le valaauga i le amataga o le 1898, ma sa tali vave atu i ai Hirini. “O le a ou faia tapenapenaga uma e tatau ai,” sa ia ta’u atu ai i le au peresitene, “ma o le a ou taumafai e faalautele lo’u valaauga o se toeaina i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”9

O le valaauga o Hirini i le misiona, e pei foi o faifeautalai tamaitai nofofua, na faailoga ai se mea taua na tupu i le talafaasolopito o le Ekalesia. E ui o “faifeautalai i le fale” o Maori o nisi taimi sa fesoasoani ai i faifeautalai alii i Niu Sila, ae o Hirini o le uluai Maori lea ua valaauina i le galuega talai. Na oo mai le valaauga ina ua fautuaina e Benjamin Goddard ma Ezra Stevenson o ni faifeautalai sa i ai muamua i Niu Sila, ia auina atu e Peresitene Uitilafi ia Hirini i se misiona. I le avea ai o se tasi o Maori faaaloalogia ma sili ona alofagia i le Ekalesia, sa mafai e Hirini ona faia se galuega tele i ona tagata, e aofia ai ma le faapotopotoina o o latou gafa ma molimau atu i le galuega paia sa faatinoina e ia ma lona toalua o Mele, i le Malumalu o Sate Leki.10 O lipoti na soona faatele e uiga i faigata na feagai ma lo latou aiga i Kanab, na afua ai le gugulu i nisi o Au Paia Maori, sa mafai ai foi ona ia tuuina atu se tala moni e uiga i ona aafiaga i Iuta.11

O le iloa ai o faigata o mea tautupe a le aiga o Whaanga, sa folafola atu ai e sui auai o le Asosi a Maori i Siona latou te totogia le misiona a Hirini. Sa faia foi e le Uarota Lona Sefulutasi a le Aai o Sate Leki se konaseti manuia e sue ai tupe mo ia.12

O le tuua ai o lona aiga i Iuta, sa malaga Hirini i Niu Sila faatasi ma isi faifeautalai fou. Nei la ua fitusefulu tausaga le matua, e fiasefulu tausaga e matua ai i lo ana soa uma. O Ezra Stevenson, o le sa maliu talu ai nei lona faletua ma le la tama e toatasi, sa taitaia le vaega o le peresitene fou o le misiona. Faatoa avea o ia ma failautusi o le Asosi Maori i Siona ae maua lona valaauga, ma e lelei tele lana FaaMaori. E leai se tasi o isi faifeautalai fou Amerika e mafai ona tautala i le gagana.13

O le aso na sosoo ai ma le aso na taunuu ai i Niu Sila, sa auai ai Hirini ma ana soa i se konafesi pe tusa ma le limasefulu maila i sasa’e matu o le aai o Ueligitone. I le iloa ai o le a i ai iina ia Hirini, e toatele le Au Paia Maori na faia ni taumafaiga faaopoopo e auai ai. Sa latou faafeiloaia ma isi Au Paia Niu Sila ia faifeautalai i se faaili pu ma taitai atu ai i latou i le auala agai i le konafesi. O iina na faafeiloaia ai le malaga i se siva Maori o le faafeiloaiga e igoa o le haka.

Sa tele loimata maligi i le taimi na totoe o le aoauli. Sa olioli le Au Paia i se taumafataga, ma sa faatalofa tau’āiga o Hinri ma ia ma oomi atu o latou muaulu ma isu i lona muaulu ma lona isu i se faafeiloaiga faaagaifanua a Maori. Ona tata’i atu lea e le peresitene o le misiona ia le Au Paia Maori i se poletito lata ane, lea sa latou faapotopoto ai ia Hirini, ma tuuina atu ai lauga e toe talileleia ai o ia i le Motu i Matu. Latou te lei malolo seia te’a le lua i le vaveao.14

O le aso na sosoo ai, sa talai atu ai Hirini i le Au Paia e uiga ia Iosefa Samita, le pule o le perisitua, ma le galuega a le Asosi Maori i Siona. Sa ia talosagaina foi le Au Paia e faaputuputu o latou gafa ma fai galuega o le malumalu mo o latou tagata ua maliliu.15

I le maea ai o le konafesi, sa toe foi le Au Paia i o latou fale, ma sa amata e Hinri ma Ezra la la’ua malaga taamilo i le misiona.16


I le tautotogo o le 1898, sa tulai mai fete’ena’iga i le va o le Iunaite Setete ma Sepania ina ua pa le vaatau Amerika i le talafatai o Havana, Cuba. Sa tuuaia e nusipepa ia Sepania mo le faalavelave ma le faasalalauina o tala faamomoiloto e uiga i le tauivi o tagata Cuba mo se tutoatasi mai tulafono a Sepania. I le salafa o le Iunaite Setete, sa valaau atu ai tagatanuu ua matua feitai i le Konekeresi e faalava ane mo Cuba.17

I Iuta, sa vaelua ai taitai o le Ekalesia e uiga i le o e tau ma Sepania. E ese mai le tuuina atu o le Autau Mamona mo le Taua a Mekisiko-Amerika i le 1846--48, e lei fautuaina lava e le Ekalesia le Au Paia e o i le militeli i le taimi o taua fa’a’au’upegaina. Sa lagolago e George Q. Cannon le faaiuga e faasagatau ia Sepania, ae na tutulu faavauvau Iosefa F. Samita i le fiva tau ua sosolo i le atunuu. I le Woman’s Exponent, sa lolomi ai e Emmeline Wells ni fasifuaitau e lagolagoina ma tetee atu i le taua.18

E leai se taitai o le Ekalesia sa tele atu lona faaleoina o lona tetee i taua nai lo le aposetolo o Polika Iaga Laitiiti. “O le misiona a le talalelei o le filemu,” na ia tautino mai ai i se fonotaga i le Tapeneko o Sate Leki, “ ma e ao i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona taumafai malosi e fatufatu ma tausisia.” I lona faaigoaina o feeseeseaiga ua tulai mai “o se āva sa eliina e tamaloloa e lei musuia,” sa ia uunaia ai le Au Paia talavou e aua nei saini e o i autau faaauupegaina.19

So o se taimi e tulai mai ai feeseeseaiga malolosi i le Ekalesia, e masani ona liliu atu Uilifoti Uitilafi i ona fesoasoani, o George Q. Cannon ma Iosefa F. Samita ma fesili, “Ia, uso, o le a so oulua manatu i lenei mea? Ae i le maea ai ona aoao ile mea sa saunoa ai Polika Laitiiti, sa vave ona ia a’oa’ia o ia. E lei leva talu ai nei ona fonofono e le Ekalesia lana sootaga ma le Iunaite Setete, ma sa lei manao Peresitene Uitilafi i taitai iloga o le Ekalesia e alia’’e mai so latou le faamaoni i le atunuu.

“O na ituaiga o faamatalaga sa matuai faavalevalea, ma sa le tatau lava ona faia,” na ia saunoa ai. “Ua avea nei i tatou o se vaega o le atunuu, ma ua i ai la tatou matafaioi e fai ma lo tatou sao faatasi ma isi tagatanuu uma o le malo.20

Na sii le taua a le Iunaite Setete ia Sepania ia Aperila 25, 1898, ae ua tasi le aso talu le saunoaga a Polika Laitiiti, ma le Deseret Evening News na lolomi ai se tusi i le faatonu e faamautu ai le lotonuu o le Au Paia i le Iunaite Setete. “E le ni ō e fiafia i taua, pe mananao foi i le faamaligitoto, ae e maua’i ma mausali i le lagolagoina o lo tatou Atunuu i faamoemoega amiotonu uma,” na ia tautino atu ai. E lei leva, ae silia ma le onoselau tagata Iuta na tauto i autau a le I.S. E tau i le taua, lea sa na o ni nai masina ae maea.21

Tusa o le taimi foi lea, sa amata ai ona fai ifo le soifua maloloina o Uilifoti. Ma i le amataga o Iuni, sa taia ai George Q. Cannon ma pe ai sina vaega o le tino. I le valaaulia a uo ma le Ekalesia i Kalefonia, na malaga ai nei alii e toalua i San Francisco, ma le faamoemoe o le a fesoasoani si ona tau malu la te malolo ma toe malolosi ai. O iina sa latou feutagai ai ma fomai, asiasi i uo, ma feiloai ai ma le paranesi o le Au Paia i le lotoifale.22

I le aso 29 o Aokuso, sa tietie ai Uilifoti ma George i se taavale solofanua agai atu i se paka i autafa o le Vasa Pasefika. A o la matamata atu i galu a o fafati mai ma pipisi mai i le apitaogalu, sa talanoa Uilifoti e uiga i lona taimi a o faifeautalai i popofou o le Ekalesia. Sa ia toefaamatala le faasoaina o le talalelei faatasi ma lona tama ma lona tina fai, o e sa papatiso ae lei mamao fanau lana ulumatua.

Sa faatoa feiloai o ia ma George mo le taimi muamua i se tasi ma le afa tausaga mulimuli ane ai. Sa avea Uilifoti ma se aposetolo talavou i lana uluai misiona i Egelani. O George o se tamaitiiti e sefulu-ma-le-tolu tausaga ma sa fiafia tele o ia i tusi.

O lea, ua nonofo felata’i nei i le toetoe atoa le onosefulu tausaga mulimuli ane, ma sa la talatalanoa e uiga i le talalelei ma le fiafia ua la maua ai. “Se galuega ina a matagofie sa ta faia,” sa la ioeina, “a o la faia a la molimau i le galuega a le Atua.”23


E tolu aso mulimuli ane, i le aso 2 o Setema, na auina atu ai e George se feau faauaealesi mai San Francisco ia Iosefa F. Samita i le Aai o Sate Leki.

Ua maliu Peresitene Uitilafi. Na ia tuua i matou i le 6:40 i le taeao nei. Ta’u atu le tala i lona aiga. Na tofa filemu o ia i le po atoa ma maliu ai lava e aunoa ma se gaoioi.24

Sa i ai Lorenzo Snow i lona aiga i Iuta i matu ina ua ia faalogo i le maliu o le perofeta. Sa ia pueina loa lava le nofoaafi mo le Aai o Sate Leki, ma le popole e uiga i le lumanai. I le avea ai o ia ma aposetolo sinia, sa ia silafia e foliga mai o le a avea o ia ma peresitene e sosoo ai o le Ekalesia. O le mea moni, e ono tausaga na muamua atu i lena, sa talanoa atu ai Peresitene Uitilafi ia Lorenzo e uiga i le finagalo o le Alii mo ia e avea ma perofeta e sosoo ai.

“A oo i le taimi ou te alu ai, ou te manao ia te oe, Uso Snow, aua nei faatuai ona faatulaga le Au Peresitene Sili,” na ia fai atu ai. “Avea George Q. Cannon ma Iosefa F. Samita ma ou fesoasoani. E lelei ma popoto i la’ua, ma o ni tamaalii ua i ai le poto masani.25

Ae sa popole Lorenzo i le se’ei i le tofi, aemaise pe a mafaufau i le tulaga o mea tautupe a le Ekalesia. E ui i taumafaiga a Heber J. Grant ma isi, ae sa tele pea lava aitalafu a le Ekalesia, ma sa taumatemate nisi tagata faapea pe a itiiti o se miliona tala o loo nofoaitalafu ai. Sa fefe Lorenzo lava ia ona pe tusa le maualuga o le aitalafu ma le tolu miliona.26

I aso na sosoo ma le maliu o Peresitene Uitilafi, sa faatonutonu e Lorenzo ia pisinisi a le Ekalesia o le peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Ae na ia lagonaina le matua’i le agavaa lava. I le aso 9 o Setema, i le aso na sosoo ma le falelauasiga, sa fono ai Lorenzo ma le Toasefululua. A o lagonaina pea lava lona le talafeauga ma le valaauga, sa ia faatu ai se lafo o le a faamavae mai le avea ai ma peresitene o le korama. Peitai, sa palota ia aposetolo, e faaauau ona lagolagoina o ia e fai ma o latou taitai.27

I se tasi afiafi, pe tusa o le taimi lava lenei, sa saili atu ai Lorenzo i le finagalo o le Alii, i totonu o le Malumalu o Sate Leki. Sa ia lagona le faanoanoa ma le lotovaivai e uiga i ona tiutetauave fou. Ina ua maea ona sui i ona laei o le malumalu, sa ia aioi atu i le Alii e faamalamalama mai lona mafaufau. Sa tali mai le Alii i lana tatalo, ma faaali manino atu ai e faapea ua manaomia e Lorenzo ona mulimuli i le fautuaga a Peresitene Uitilafi, e toefaatulaga loa lava le Au Peresitene Sili. E tatau ona avea George Q. Cannon ma Iosefa F. Samita ma ona fesoasoani.

Sa le’i faamatalaina e Lorenzo i ona uso a aposetolo lana faaaliga. Nai lo lena, sa ia faatalitali, ma le faamoemoe o le a latou mauaina lea lava molimau faaleagaga e uiga i le mea e fai.28

Sa toe fono le korama i le aso 13 o Setema e talanoaina mea tautupe a le Ekalesia. I le mavae atu ai o PeresiteneUitilafi, ua le toe i ai nei se tausi-mavaega a le Ekalesia e taulimaina ana pisinisi i la le tino. Sa silafia e aposetolo o lenei tiutetauave o le a pa’u i luga o le isi peresitene o le Ekalesia. Peitai sa masani ona faatalitali le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le silia ma se tausaga a o lei faatulagaina se Au Peresitene fou. Ae mo le taimi nei, sa manaomia ona latou faatagaina se tasi e tauaveina pisinisi a le Ekalesia seia oo ina lagolagoina e le Au Paia se peresitene fou.

A o talanoaina e aposetolo ia ni vaifofo o faafitauli, sa na ona fautuaina lava e Heber J. Grant ma Francis Lyman le faatulagaina muamua o se Au Peresitene Sili . “Afai e tatau ona faaali atu e le Alii ia te oe, Peresitene Snow, o le mea tatau lea e fai i le taimi nei,” na fai atu ai Francis, “Ua ou saunia e le gata e palota mo se tausi-mavaega ae mo le peresitene foi o le Ekalesia.”

Sa vave ona talia e isi aposetolo le manatu. Sa faatu atu e Iosefa F. Samita se lafo ia latou filifilia Lorenzo e avea ma peresitene fou, ma sa lagolagoina e tagata uma le lafo.

“”O lo’u tiute le faia o le mea aupito sili ou te mafaia, ma faalagolago i le Alii,” na saunoa ai Lorenzo. Ona ia faamatala atu lea i aposetolo o le faaaliga sa ia maua i le malumalu “Ou te le’i ta’ua lava lenei mataupu i se tagata, se alii po o se tamaitai,” na ia saunoa ai. “Sa ou fia manao e vaai pe sa ia te outou foi lea lava agaga lea na faaali mai e le Alii ia te a’u.”

A o lea la na maua e aposetolo le molimau, ua saunia ia Lorenzo e talia le valaau a le Alii e galue ai e avea ma Peresitene e sosoo ai o le Ekalesia.29


E tasi le masina mulimuli ane, i le konafesi aoao o Oketopa ile 1898, sa lagolago ai e le Au Paia ia Lorenzo Snow, George Q. Cannon, ma Iosefa F. Samita e avea ma Au Peresitene Sili fou.30

Na faia e Peresitene Snow le faaleleia o le tulaga tautupe o le Ekalesia ma ana faamuamua i le avea ai ma peresitene. Sa ia faatinoina se fuafuaga na faamaonia e Uilifoti Uitilafi a o lei maliu e faatau atu ia noataga faamau mo taimi uumi, ma maualalo le tului e totogi ai mea o moomia vave a le Ekaleia. A ia faatulagaina se komiti suetusi e iloiloina tupe a le Ekalesia ma faatuina se polokalama fou faatausitusi. Sa ia saili foi e amata se alatupe maua fou i le avea lea o le Ekalesia ma pule atoatoa o le Deseret News, lea sa pulea tumaoti.31

O nei taumafaiga sa i ai ai se suiga lelei o le fusifaavae tautupe o le Ekalesia ae e leai se mea na lava. I le konafesi aoao ia Aperila 1899, sa laugaina ai e Peresitene Snow ma isi taitai o le Ekalesia le sefuluai, o se tulafono sa lei tausia ma le maelega e le Au Paia talu ona faoa e le malo le anoanoai o aseta a le Ekalesia i le silia ma le sefulu tausaga talu ai. Na fautuaina foi e le perofeta le Au Paia e aua nei nofoaitalafu i latou lava.

“Fai outou pulou tuai seia iu ina mafai ona outou faatauina se pulou fou,” sa ia saunoa atu ai. “Atonu e mafai e lou tuaoi ona faatau se piano mo lona aiga, ae faatali seia oo ina e mafai ona e totogia se piano ae e te lei aumaia.32

Sa ia aoaoina foi taitai i le lotoifale e faaaoga ma le poto tupe a le Ekalesia. “Atonu o i ai ni tulaga e tauamiotonuina ai lo tatou aitalafu, ae e matuai laiti lava,” na ia saunoa ai. “I le avea ai o se tulafono, e sese.”33

I se tasi taeao i le amataga o Me, sa nofonofo ai Peresitene Snow i le moega ae alu atu i totonu lona atalii o LeRoi. Faatoa foi mai LeRoi mai se misiona i Siamani ma sa galue o ia o se failautusi patino a lona tama. Sa faafeiloaia o ia e le perofeta ma faasilasila atu, “Ou te alu i St. George.”34

Sa faateia LeRoi. O St. George e i le tulimanu i sautesisifo o le setete, e toluselau maila le mamao. O le alu iina, e tatau ona pue le nofoaafi i saute i le mamao e gata ai, ona malaga lea i le vaega o totoe i le taavale solofanua. O le a o se malaga umi, ma faigata mo se tagata ua valusefulu-ma-le-lima tausaga.35

Sa latou malaga i se taimi mulimuli ane i lena masina, ma ni uo ma taitai o le Ekalesia. Ina ua latou taunuu i St. George, sa pefupefua uma ma vaivai ona o le malaga, ma sa latou o i le maota o le peresitene o le siteki o Daniel McArthur, lea sa latou mapu ai mo le po. I le fiailoa, sa fesili le peresitene o le siteki pe aisea ua latou malaga mai ai.

“Ia,” na saunoa ai Peresitene Snow, “Ou te le iloa le mea ua matou o mai ai i St. George, ae sa na o le Agaga na ta’u mai ia i matou e o mai.”36


O le aso na sosoo ai, 17 Me, na feiloai ai le Au Paia i le Tapeneko o St. George, o se falelapa lanumumu sa fausia i ni nai poloka i matusisifo o le malumalu. Sa le mafai ona moe o ia i le po ua mavae, ae sa foliga malosi o ia ma mataalia a o faatalitali mo le amataina o le fono. O ia le failauga muamua, ma ina ua tu o ia e saunoa atu i le Au Paia, sa manino lona leo.37

“Matou te tau le iloa faamatala atu le mafuaaga na matou o mai ai,” na ia saunoa ai, “ae ou te talitonu e i ai se mea o le a ta’u mai e le Alii ia i tatou.” Ua sefulutolu tausaga e lei toe oo o ia i St. George, ma sa ia saunoa i lona fiafia tele e vaai i le Au Paia i le taulaga i lo latou tuu faamuamua o le malo o le Atua nai lo le tulimata’ia o le tamaoaiga. Sa ia uunaia i latou e faalogologo i le siufofoga o le Agaga ma ua’i atu i Ana upu.

‘Ina ia o i le lagi e tatau ona tatou mua’i aoao e usitai i tulafono o le lagi,” sa ia ta’u atu ai ia te i latou, “ma o le a tatou latalata atu i le malo o le Atua pei lava o le vave ona tatou aoao e usitai i Ana tulafono.”38

I le taimi o le lauga, sa taofi faafuasei e Peresitene Snow, ma sa matuai taaligoligoa le potu. Sa malamalama ona fofoga, ma sa susulu ona foliga. Ina ua tatala lona fofoga, sa atili ai le malosi o lona leo. Sa foliga ua faatumulia le potu i le musumusuga a le Atua.9

Ona ia saunoa atu lea e uiga i le sefuluai. O le toatele o le Au Paia i St. George o ni tagata e totogi atoa le sefuluai, ma sa faafetai atu le perofeta i lo latou faamaoni. Sa ia matauina foi o e matitiva o tagata totogi sefuluai e sili ona limafoai. Ae na tutulu o ia ona e toatele isi Au Paia sa mumusu e totogi se sefuluai atoa, e ui ina ua muta le malaia tautupe talu ai ma ua lelei le tamaoaiga. Sa manao o ia ia tausia atoatoa e le Au Paia uma le mataupu faavae. “O se tapenaga e tatau ai lenei mo Siona,” na ia saunoa atu ai.40

O le aoauli na sosoo ai, sa toe saunoa atu ai Peresitene Snow i le tapeneko. “Ua oo mai nei le taimi,” na ia faasilasila atu ai i le potopotoga, “mo Au Paia o Aso e Gata Ai uma, o e fuafua ia saunia mo le lumanai ma tu mau ma le malosi ona vae i luga a’e o se faavae talafeagai, e alu ma faia le finagalo o le Alii ma totogi atoa lana sefuluai. O le afioga lena a le Alii ia te outou, ma o le a avea lea ma afioga a le Alii i nuu uma i le salafa o le laueleele o Siona.”41


I lana malaga toe taliu i le Aai o Sate Leki, sa tu ai Peresitene Snow i nuu ma taulaga i le gasologa o le ala e molimau atu ai i le finagalo o le Alii ua faaalia. “Ua uma ona a’otauina i tatou i le tulafono o le sefuluai mo le onosefulu-tasi tausaga ae le’i aoao lava e tausia,” sa ia ta’u atu ai i le Au Paia i se tasi taulaga. “Ua tatou i ai i se tulaga faamata’u, ma ona o lena mea ua nofopologa ai le Ekalesia. Na pau le toomaga o le tausia lea e le Au Paia o lenei tulafono.” Na ia lu’iina i latou ia usitai atoatoa i le tulafono ma sa folafola atu o le a faamanuiaina i latou e le Alii mo a latou taumafaiga. Sa ia tautino atu foi e faapea o le totogiina o sefuluai, o le a avea o se tulaga manaomia mausali mo le auai atu i le malumalu.42

Ina ua taunuu o ia i le Aai o Sate Leki, sa faaauau pea ona ia uunaia le Au Paia e totogi ia sefuluai, ma folafola atu o le a faamagalo e le Alii le le usitai ua tuanai i le tulafono, ma faapaiaina o latou laueleele ma puipuia i latou mai le faatamaiaina. I le aso 2 o Iulai, sa ia saunoa ai e uiga i le tulafono i se fonotaga ma le au pulega aoao, taitai aoao o le Ekalesia, au peresitene o siteki, ma epikopo i le Malumalu o Sate Leki.43

“Ua faamagalo i tatou e le Alii mo lo tatou faatamala i le totogiina o sefuluai i le taimi ua tuanai, ae o le a Ia le toe faamagaloina i tatou,” na ia tautino atu ai. “Afai tatou te le usitai i lenei tulafono, o le a faataapeapeina i tatou e faapei o le Au Paia i le Itumalo o Jackson.”

A o lei tapunia lea sauniga, sa valaaulia e le perofeta tagata uma e tutulai, sii o latou lima taumatau, ma folafola atu e talia ma tausi le tulafono o le sefuluai o le afioga a le Atua. “Matou te mananao ia te outou ia maelega i le usitaia o le tulafono,” na ia ta’u atu ai i le Au Paia, “ma ia mautinoa ua oo atu le upu i vaega uma o le Ekalesia.”44