Talafaasolopito o le Ekalesia
22 Taui e Faavavau


Mataupu 22

Taui e Faavavau

Ata
O le aiga o Tanielu o loo savavali atu i lo latou fale, a’o uu lima

I le taeao o le aso 17 o Me, 1933, na feala a’e ai John ma Leah Widtsoe i le la uluai vaaiga i le Nuu Paia. Mai le la faamalama o le nofoaafi, sa la vaaia ai se laufanua papa valevalenoa gaoa e i ai ni nai vaega laufanua ua suotosinaina ma togalaau na totoina. O John, o lē sa faaaluina tausaga e suesue ai le saienisi o faatoaga i toafa, sa fiafia i laufanua. “Matuai manaia lava,” sa ia tusia ai i lana api talaaga.

Ina ua toe foi atu i Lonetona i le tautoulu o le 1931, sa toe faaauau e le au Widtsoes o la tiutetauave i le Misiona a Europa. Ua la agai atu nei i Haifa, o se aai i le talafatai i sasae o le Sami Metiteriane, e vaetofia se alii e igoa ia Badwagan Piranian ma lona faletua, o Bertha, e taitaia le Misiona a Palesitina-Suria a le Ekalesia.1 O le misiona, lea e le o toe mamao ona vaavaaia lea o paranesi e fa i le eria, o se tasi o paranesi aupito itiiti i le Ekalesia. O Badwagan o se tagata Aremania, e pei o le toatele o le Au Paia i Sasae Tutotonu, ae o Bertha o le Suitiselani. Na auai uma i la’ua i le Ekalesia i le sefulu tausaga ua mavae.2

I le taimi muamua, sa le’i fuafua Leah e alu i Palesitina faatasi ma John. O le pa’u o le tamaoaiga na salalau atu i le salafa o le kelope, o nuu pagatia ia sa tau toe faaleleia mai le taua a le lalolagi. Sa itiiti mea tautupe a le au Widtsoe, ma o se malaga e laasia ai le konetineta o le a le taugofie. Ae sa tauanau pea e John ia Leah e la te o faatasi.

“Ua ma faia faatasi mea uma i le olaga, ma o lenei malaga e leai se tuusaunoaga,” sa ia fai mai ai. “O le a ma o ese mai le ‘to tautupe’ i se ala e mafai.”3

Ina ua taunuu i Haifa, sa feiloai le au Widtsoe ma le au Piranian ma le la tama teine e sefuluono tausaga le matua, o Ausdrig. Sa faagaeetia John i le peresitene fou. O se failauga lelei o Aremania ma Siamani, sa i ai foi se malamalama o Badwagan e uiga i le gagana Take, Rusia, ma le Igilisi. “O Uso Piranian,” na lipoti atu ai John, “o se alii atamai, galue malosi, ma faamaoni.”4

Sa faapena foi ona faagaeetia Leah ia Bertha. Sa ia te ia se molimau mausali o le talalelei ma sa naunau e aoao pe faapefea ona fesoasoani i tamaitai i le misiona ia auai atoatoa atili i a latou Aualofa ma YLMIA. Sa talitonu Leah o nei faalapotopotoga sa taua mo le fausiaina o le Ekalesia i le eria. “Afai e mafai ona faamalolosia nei tamaitai ia toaaga ma fiafia e ala i polokalama a le Aualofa po o le Ofagapi ma Tenei Ao Aputi Saito,” sa ia mafaufau ai, “o le a avea i latou ma ni tagata talai sili atu ona naunautai ma atamamai mo le upumoni.”

O nisi taimi sa lagona ai e Leah e tatau ona ia aveesea mauga ia faatauanau ai faletua o peresitene o misiona e faataga tamaitai i le lotoifale e faatautaia a latou lava faalapotopotoga. Ae a o galulue faatasi Bertha ma Leah, sa susulu mai le manao o Bertha e fai le mea sa‘o ma avea ma se taitai lelei. E oo ane i le taimi ua saunia ai John ma Leah e tuua Haifa, na iloa e Leah o le a faia e Bertha se galuega sili ona lelei.5

Mai Haifa, na malaga ai Leah ma John i Tel Aviv ma malaga atu ai i Ierusalema. Sa latou fuafua e fai se maimoaga savali i le Pa i Sisifo, le vaega mulimuli na totoe o le malumalu anamua i Ierusalema. Ina ua taunuu i le fale e api ai, sa maua ai e John se faaputuga meli ma amata ona faitau lemu ni uaealesi se lua. O anotusi o ia tusi sa matuai faanoanoa lava, ae sa lelei pea le agaga o Leah, o lea sa ia faataatia ese ai le meli ma la tuua ai le faletalimalo.

O le malaga maimoa na la’ua uia ai ni magaala tuai, piopio ma ala atu i pasā felanulanuai sa tumu i tagata. I le Pa i Sisifo, sa la’ua matauina ai fafine ma alii Iutaia o tatalo ma faanoanoa i le faatafunaga o le malumalu i seneturi na muamua atu. A o tilotilo i ai Leah, sa ia matauina ai nisi o tagata asiasi o tuu atu tatalo na tusia i luga o fasipepa i le va o maa i le puipui.

I lena afiafi, sa la matamata ai i le goto ifo o le la mai le Mauga o Olive, e le mamao mai le faatoaga lea na puapuagatia ai le Faaola mo agasala a tagata uma. Sa alu pea le mafaufau o John i le uaealesi ma sa le’i fiafia ai lava, ae sa matuai fiafia Leah i le i ai i le aai paia.

Mulimuli ane, ina ua toe foi atu i lo la potu, sa iu ina ta’u atu ai loa e John ia Leah le mea sa fai ma faalavelave ia te ia. O uaealesi sa ia mauaina sa mai ia Peresitene Heber J. Grant, sa tusi mai e ta’u atu ia i la’ua na maliu le tina o Leah i le aso 27 o Me, o le aso na la tuua ai Haifa. Sa faatuai e John le ta’uina ia Leah aua sa fiafia tele o ia ina ua la taunuu i Ierusalema, ma sa le mafai ona ia onosaia le faanutimomoia o lona fiafia.6

Sa faateia Leah i le tala. Sa ia iloaina sa le o malosi Susa, ae sa leai ma sona mafaufau sa matuia tugā le gasegase. Sa faafuasei ona liua lona mafaufau i le pogisa ma lagona tete’e. Aisea na tatau ai ona mamao ese o ia ina ua maliu lona tina? Sa tulimatai atu o ia i le toe faatasia ma ia ma ta’u atu ia te ia e uiga i ona aafiaga i le misiona. O lenei ua suia mea uma. Ua mou atu lona olioli.7

I le tumu ai i le faanoanoa, sa tauivi o ia i le po ma le aso na sosoo ai. Na pau lava le faamafanafanaga ia te ia o le mafaufau i lona tina, o lē sa tuuto atu le tele o taimi i galuega faalemalumalu, ma olioli ai i le toe faatasia ai ma e pele ia te ia ua maliliu. Sa ia manatuaina se solo fiafia na tusia e Susa i se taimi ua mavae atu:

Pe a ou faamavae i lenei apitaogalu faaletino

Ma ua le toe “eva” taamilo ai lenei lalolagi

Aua le faanoanoa, aua le tagi, aua le mapuea, aua le masūsū

Atonu na ou maua se galuega e sili atu.

I le aso 5 o Iuni, na auina atu ai e Leah se tusi ia Peresitene Grant, ma faafetai atu ia te ia mo le agalelei sa ia faaali atu ia Susa i taimi uma. “Sa tumu le olaga o tina i le tele o tausaga ma ausiaga ua faataunuuina,” sa ia tusi atu ai. “Ou te tatalo ina ia mafai e fanau a Tina, i matou taitoatasi, ona alolofa ma ola mo le upumoni e pei ona sa ia faia.”8


Mulimuli ane i lena tausaga, i Aferika i Saute, sa auai ma le faamaoni Viliamu Daniels i ona tiute o se peresitene o le Paranesi Alofa a Cape Town. E ui ina sa le mafai ona ia faatinoina sauniga o le perisitua, e mafai ona ia pulefaamalumalu i sauniga o afiafi o Aso Gafua, faatautaia pisinisi a le paranesi, fautuaina le Au Paia i lalo o lana tausiga, ma auai i konafesi faaleautaitai o misiona faatasi ma isi peresitene o paranesi i Aferika i Saute.

I se tasi aso, na matua ma‘i tigaina ai Viliamu. Sa ia mautinoa o le a vave ona mou atu le ma’i, o lea na te le’i vave fai atu ai i faifeautalai mo se faamanuiaga. Peitai, sa faasolo ina faaletonu lona soifua maloloina, ma sa faasolo ina popole ana fomai. Sa toeitiiti fitusefulu ona tausaga, ma ua vaivai lona fatu.

Na mavae le ono vaiaso ona faatoa faafesootai ai lea e Viliamu le fale o le misiona e talosaga ai se faamanuiaga. Sa le’i i ai Peresitene Dalton iina, o lea na sau ai se isi faifeautalai e auauna atu ia te ia. Ina ua mae’a le faamanuiaga, sa lagona e Viliamu se lagona lelei mo sina taimi, ae na iu lava ina toe foi mai le ma‘i. O le taimi lea na mafai ai e Peresitene Dalton ona sau ma tuuina atu ia te ia se faamanuiaga.

I le popole ai mo le soifua o Viliamu, na aumai ai e Peresitene Dalton lona faletua, o Geneve, ma le la fanau e faamafanafana i le la uo. Ina ua vaai atu Peresitene Dalton i le tulaga o Viliamu, sa tagi o ia. Sa tootutuli le aiga faataamilo i le moega, ma sa faia e Siaosi Dalton e lima tausaga se tatalo. Ona uuina lea e Peresitene Dalton o le ulu o Viliamu i le suauu ma tuuina atu ia te ia se faamanuiaga. Sa ia folafola atu ia Viliamu o le a mafai ona ia toe foi atu e tapuai faatasi ma le Au Paia i Cape Town.

I ni nai vaiaso mulimuli ane, na toe foi atu ai Peresitene Dalton i le aai ma iloa ai ua lava le malosi o Viliamu e malaga ai. Sa la o faatasi i le Aoga Sa a le Paranesi o Mowbray, lea na valaaulia ai e le Au Paia ia Viliamu e talanoa atu ia i latou. Faatasi ai ma sina fesoasoani, sa ia a‘ea le tulaga ma tuuina atu lana molimau e uiga i le mana faamalolo o le faatuatua. Ina ua mae’a le sauniga, sa ia lululima ma tagata uma sa i totonu o le potu, o tagata talavou ma tagata matutua. Ma e le’i umi ae mafai ona ia toe foi atoatoa atu i ona tiute i le Paranesi o Alofa.

Sa olioli Viliamu i faifeautalai ma le faamanuiaga faamalolo sa ia mauaina mai ia i latou. “Ua sili atu lo‘u lagonaina o le faamanuiaina o a’u nai lo le tupu i ana oa uma,” sa ia ta‘u atu ai i se tasi taimi i le paranesi. “Ou te faafetai i le Alii mo le avanoa na maua ai na tagata lelei i lo‘u aiga, ma mo le faatuatua ua ou maua i toeaina mo le faauuina o a’u.”9

Ina ua faasolo manuia lona soifua maloloina, sa tusia e Viliamu lana molimau mo le nusipepa a le misiona, o le Cumorah’s Southern Messenger. A o ia tomanatu i ona aafiaga i le Ekalesia, sa ia faamatalaina lona liua, lana asiasiga i le Aai o Sate Leki lea na suia ai lona olaga, ma lona aafiaga talu ai nei i le mana o le perisitua.

“O la‘u molimau ou te iloa o Iosefa Samita o lē ua avea ma se perofeta a le Atua i aso e gata ai,” na ia molimau atu ai, “ma o le talalelei toefuataiina e leai se mea o i ai ae ua na o aoaoga a Keriso lava Ia.”

“Ou te iloa o loo soifua le Atua ma e faafofoga ma tali mai i tatalo,” na ia tusia ai. “O Iesu o le Togiola toetu ma e moni lava o le Alo o lo tatou Tama moni ma soifua i le Lagi.”10


E le’i leva ona maliu lona tina faaletulafono, ae maua e John Widtsoe se tusi mai ia Peresitene Grant. “I le talanoa ai e uiga i lou toe foi mai, ou te moomoo e te tusi mai ia te a‘u ma le faamaoni atoatoa,” na faitauina ai. “Aua le faatali e ta’u mai ia te a’u pe e te manao e sau i le fale e faatasi ma e pele ia te oe. Ua e faatinoina se misiona tulaga muamua maualuga.

Sa le iloa e John pe faapefea ona ia tali atu. I le tasi itu, o i la‘ua ma Leah ua uma ona auauna atu mo le ono tausaga—e faaluaina le umi nai lo o isi peresitene o Misiona a Europa lata mai nei. Sa iloa foi e John na misia ma manaomia i la’ua e o la aiga i Iuta, aemaise lava i le taimi nei ua leai Susa.11

I le isi itu, sa la lagonaina ma Leah e pei a o loo la i le fale e pei ona i ai i Europa ma sa fiafia i le galuega faafaifeautalai. O le a mautinoa lava le misia e Leah o le galuega. Ua iloga lona tulaga i le Ekalesia i Europa, e mafai ona vaaia i soo se mea. Sa ia faamalolosia faalapotopotoga a tamaitai i le lotoifale, uunaia se tausiga sili atu ona faamaoni o le Upu o le Poto, ma faia lesona a le Aualofa ia talafeagai ma fetaui mo se aofia i Europa. Faatoa mae’a lana lomiga i Europa o le tusitaulima a Teine o le Ofagapi, lea sa matuai faafaigofieina ma fetuunai ai le polokalama o le MIA e taulima ai manaoga o tamaitai talavou i le konetineta atoa.12

Sa feagai foi le misiona ma ni luitau fou. A o salalau atu le tulaga pa’u o le tamaoaiga i le lalolagi atoa, sa pau maualalo tupe maua o le sefuluai i Europa, ma o nisi paranesi na aveesea a latou fale fono, ua le mafai ona totogia le lisi. O le Pau i le Tamaoaiga na matua faaitiitia ai le aofai o faifeautalai o e e mafai ona gafatia ona galulue, ma e toatele aiga na manaomia o latou atalii i le fale e fesoasoani i le tausiaina o aiga. I le 1932, e na o le 399 alii na mafai ona taliaina valaauga faamisiona, faatusatusa i le toatele e 1,300 faifeautalai i le tausaga i le vaitau o le 1920. I le faaitiitia ai o le malosiaga o faifeautalai, mata o le a sili atu mo le Ekalesia pe afai o John ma Leah, o e na i ai le tele o aafiaga aoga i Europa, e faaauau pea ona taitaia le Misiona a Europa?

Sa ta’u atu e John ia Peresitene Grant ua faamalieina i la’ua ma Leah e tuu atu le mataupu i aao o le perofeta. “Ou te maua lava i taimi uma le ala a le Alii ua sili atu nai lo a’u,” na ia tusi atu ai.13

I le aso 18 o Iulai, na maua ai e John se uaealesi e ta‘u mai ai sa valaauina le aposetolo o Iosefa F. Merrill e suitulaga ia te ia o le peresitene o le Misiona a Europa. E ui o le a faigata ona aluese, ae sa lagona e John ma Leah le fiafia e uiga i le faaiuga. E oo atu ia Setema, ua pisi lava i la’ua e sauniuni mo lo la malaga ese atu, faatasi ai ma Leah i le puleaina o pisinisi i le fale o le misiona i Lonetona a o malaga atu John i le konetineta o Europa e suesue tulaga o loo i ai mo le taimi mulimuli.14

O le nofoaga mulimuli na tu ai John o se asiasiga lea i le ofisa o le misiona i Perelini, Siamani. Sa tofia Adolf Hitler e avea ma taitai o Siamani i le amataga o lena tausaga, ma sa pulea malosi e lana Vaega Nazi le atunuu. O le popole ai o le Au Peresitene Sili e uiga i nei mea na tutupu, ma talosagaina ai John e lipoti atu i le tulaga o loo i ai le atunuu ma pe o saogalemu faifeautalai i Siamani.

Sa vaavaaia ma le toto’a e John le siisii a’e i luga o le malosi o Hitler ma lona aafiaga i Siamani. E toatele tagata Siamani o loo le fiafia i le mavae ai o lo latou toilalo i le taua i le sefululima tausaga na muamua atu, ma sa loloto lo latou teenaina o aiaiga faasala mamafa sa tuuina atu i o latou luga e i latou na manumalo. “O le lototoa faaupufai o tagata Siamani ua taatia manino mai,” na logoina atu ai e John le Au Peresitene Sili. “Ou te faamoemoe pe a lata i le taimi e masua ai i fafo le pupuna, o le a mafai ona faate’a ese le oona nai lo le salalau atu i le faatulagaga atoa faaagafesootai o le atunuu.”15

Ina ua taunuu i Perelini, sa taia John i le tele o le suiga i le tele o tausaga talu ona avea o ia ma se tagata aoga iina. Sa pei le ea o le taulaga ua tumu i tolauapiga faamiliteli, faatasi ai ma faatusa o Hitler ma le Pati a le Nazi i soo se mea, e aofia ai totonu o le ofisa o le misiona. “O le fu’a o le Nazi o loo tautau i luga o le puipui,” na faailoa atu ai e John i le Au Peresitene Sili, “ou te le faamoemoe o le taliaina o mea uma o loo faia e le malo o i ai nei i Siamani, ae o se faamaoniga o le mea moni tatou te lagolagoina le faigamalo faatulafonoina a le atunuu o loo tatou nonofo ai.”

A o talanoa John ma peresitene o misiona e lua i Siamani, sa ia lagonaina le faamautinoaga e le o i ai le Ekalesia i se tulaga lamatia vave i le atunuu. O le Gestapo—o leoleo faalilolilo o le Nazi—sa iloiloina faamaumauga o le ofisa o le misiona i Perelini, faapea foi ma tusi a nisi o paranesi, ae sa foliga mai sa faamalieina i latou ona sa le’i taumafai le Ekalesia e faavaivaia lo latou malo.16

Ae, sa fefe pea John i taitai atu e Hitler tagata Siamani i se isi taua. Ae ua uma ona sauniuni le Au Paia i le lotoifale e pulea paranesi ma leoleo tagata o le Ekalesia pe a tulai mai se faafitauli. Ma sa fautuaina e John ia peresitene o misiona e faia ni fuafuaga e aveese atu faifeautalai mai Siamani i totonu o le lua pe tolu itula, pe a manaomia. Sa ia manatu foi o se tulaga atamai mo le Au Peresitene Sili le faatapulaaina o le aofai o faifeautalai e o atu i Siamani i le lumanai.

Ina ua mavae aso e lua o fonotaga, sa tuua e John le ofisa o Perelini e toe malaga atu i Lonetona. Sa ia uia se auala masani i le Unter den Linden, o se auala i le fatu o Perelini na faaigoa i laau faalava o loo laina faaituala i ala savali. A o agai atu o ia i le nofoaga o nofoaafi, sa vaaia se vaega toatele o fitafita, o lalaa atu ma le faamalo i le aai e sui fitafita o loo leoleo i le taimi lea.

Sa siomia i latou uma, e le faitau afe o le au lagolago a Hitler o e na faatumulia ai le auala, i le leoleoa ma le naunautai.17


I le tautotogo o le 1934, sa nonofo ai Len ma Mary Hope, o le Au Paia Amerika Aferika o e na auai i le Ekalesia i Alapama, i tuapa o Cincinnati, Ohaio. Sa siitia atu e le ulugalii lo la aiga i le eria i le taumafanafana o le 1928 e sue se galuega fou, ma sa vave ona maua e Len se galuega tumau i se falegaosi oloa. Ua toalima nei le la fanau ma le isi o lo o faatalitali atu iai.18

O Cincinnati o se aai i matu e tuaoi ma se setete i saute, ma o le tele o eria o le aai sa matua feeseesea‘i lava e pei o soo se nofoaga i Saute. Ona o i latou o tagata uli, o lea sa le faatagaina ai le au Hope ona nonofo i ni tuaoi patino, nonofo i ni faletalimalo patino, pe aai i ni faleaiga patino. Sa atofa e faletifaga ni nofoa ese mo tagata uli. O nisi o a‘oga, kolisi, ma iunivesite i le aai a le faasāina tamaiti aoga Uli po o le faatapulaaina le tele o o latou avanoa faaleaoaoga. E tele ituaiga o aulotu sa i ai faalapotopotoga papae ma faalapotopotoga uli.19

Ina ua faatoa taunuu le au Hope i le taulaga, sa la auai i fonotaga a le Paranesi a Cincinnati. Talu ai ona sa leai se aiaiga faavae a le Ekalesia atoa i fevaevaeaiga o le faailoga tagata, o nisi taimi e fatuina ai e uarota ma paranesi a latou lava aiaiga faavae e faavae i tulaga i le lotoifale. I le taimi muamua, sa foliga mai e mafai e le Paranesi a Cincinnati ona faafeiloaia le aiga. Ae sa ta‘u atu e ni vaega o tagata o le ekalesia i le peresitene o le paranesi o Charles Anderson o le a latou le toe auai i fonotaga pe afai e faaauau pea ona o mai le au Hope.

Sa fiafia Charles ia Len ma Mary, ma sa ia iloa o le a sese le fai atu ia i la’ua e aua nei o mai i le lotu. Sa siitia atu o ia i Cincinnati mai le Aai o Sate Leki, lea sa auai faatasi ai le faitau aofai toalaiti o le Au Paia Uli i le lotu faatasi ma o latou tuaoi papae. Ae sa ia iloaina foi o le faailoga lanu e loloto i le eria o Cincinnati, ma na te le’i manatu e mafai ona ia suia lagona o tagata.20

O tuaoi o le paranesi sa le‘i leva ona toe fetuunai, ma aumaia ai le toatele o le Au Paia i saute i totonu o le eria faatausimea a Charles. Ae sa le na o ni Au Paia i saute o e sa tetee i le o mai o le au Hope i le lotu. O nisi o tagata ua leva o le paranesi o e na masani ai Charles mo le tele o tausaga sa faaleoina atu foi le fefefe faapea o le tuufaatasia o le paranesi o le a maua ai e le au faitio i le lotoifale o le Ekalesia se mafuaaga fou e faatauemu ai i le Au Paia.21

Faatasi ai ma se loto mafatia, sa alu ai Charles i le fale o le au Hope ma ta’u atu ia i la’ua le tetee o tagata o le paranesi. “O le asiasiga aupito faigata lenei ua ou faia i soo se tasi i lo‘u olaga,” na ia ta’utino atu ai. Sa ia folafola atu e fesoasoani i le aiga ia tumau le fesootai atu i le Ekalesia. “O le a matou faia mea uma matou te mafaia,” o lana tala lea. “O le a matou faia se malaga faapitoa iinei i masina taitasi e aumai le faamanatuga ia te oulua ma faia se sauniga a le Ekalesia i lo lua fale.”

I le loto nutimomoia i le faaiuga a Charles, na le toe auai ai Len ma Mary i le lotu sei vagana ai konafesi faalesiteki ma isi gaoioiga faapitoa. I le Aso Sa muamua o masina taitasi, sa latou faia ai se sauniga molimau i lo la fale mo faifeautalai ma soo se isi lava tagata o le paranesi sa fia auai ma tapuai faatasi ma i latou. Sa fiafia foi le aiga i asiasiga le aloa’ia mai le Au Paia i le lotoifale.22 Sa nonofo le au Hope i se fale mafanafana e fa potu faatasi ai ma se faapaologa tele i luma ma se pa laau paepae. Sa tu i se pitonuu e toatele tagata Amerika Aferika e aumau ai e tusa ma le sefulu maila i matu o le falelotu o le paranesi, ma e mafai e se taavale mai Cincinnati ona aumaia tagata asiasi ia na’o le maila ai le umi o se savaliga.23

I a latou sauniga faalemasina o le Aso Sa, e taumamafa ai le au Hope i le faamanatuga ma tuuina atu a latou molimau, mai le matua e oo atu i le laitiiti. O nisi taimi e pepese ai teine talenia o le au Hope pe taina le piano. I le mae’a ai o fonotaga uma, e laulau ai e le au Hope se taumafataga manaia i meaai e pei o le pīpī tao, falaoa sana, salati pateta, ma isi ipu o meaai na kukaina i le fale.24

O nisi o le Au Paia o e sa asiasi atu i le au Hope sa aofia ai Charles ma ona fesoasoani, o Christian Bang ma Alavini Gilliam. O nisi taimi na faatasi atu ai Christine Anderson ma Rosa Bang i asiasiga faatasi ma a la tane. Sa o mai foi le failautusi o le paranesi o Vernon Cahall, o lona faletua, o Edith, ma tagata o le paranesi o Robert Meier ma Raymond Chapin, e masani lava e o atu faatasi ma o latou aiga.25 O tamaitai faifeautalai, o e sa a’oa’oina vasega Peraimeri i fale o nisi o tagata o le paranesi, sa faia foi vasega Peraimeri mo tamaiti o le au Hope. O Elisapeta, le afafine matua o Bang, e fesoasoani atu i nisi taimi. Mai lea taimi i lea taimi, e asiasi atu ai le au Hope ma faaatasi ma faifeautalai po o tagata o le paranesi i isi nofoaga, e pei o le Pa Manu a Cincinnati.26

I le aso 8 Aperila, 1934, na fanauina ai e Mary Hope se pepe tama. I aso ua mavae, sa faamautinoa ai e le aunoa e le au Hope e faamanuiaina a la’ua pepe, ma i lea foi taimi sa leai se eseesega. I le lua masina talu ona fanau mai Vernon, na o mai ai Charles Anderson ma le failautusi o le paranesi i le fale o le au Hope mo se isi sauniga faamanatuga. Mulimuli ane, sa tuuina atu ai e Charles i le tamaitiiti se faamanuiaga.27

A o ia tuuina atu lana molimau, sa masani ona toe faamatalaina e Len lona liua i le talalelei toefuataiina. Sa ia iloa ua matua faamanuiaina lava i la’ua ma Mary talu ona o mai i Cincinnati. I le tuua ai e le Pau o le Tamaoaiga le toatele o o latou tuaoi i le lē faigaluega ona o le leai o ni galuega, sa leai se aso na ia lē faigaluega ai. Sa le’i tele ni tupe na ia maua, ae sa ia totogiina i taimi uma se sefuluai atoa.

Sa ia faaalia foi lona faatuatua i le lumanai. “Ou te iloa e le mafai ona ou maua le perisitua,” sa ia faapea mai ai i se tasi taimi, “ae ou te lagonaina i le faamasinogatonu a le Atua o le a i ai se aso o le a tuuina mai ai lenei [perisitua] ia te a’u, ma o le a faatagaina a’u ou te alu atu i lo‘u taui e faavavau faatasi ma e faamaoni o loo umiaina.”

Sa naunau o i laua ma Mary e faatalitali mo lena aso. Sa silafia e le Alii o la loto.28


O le taimi lea, i Tilsit, Siamani, sa le mafai e Helga Meiszus e sefulufa tausaga le matua ona natia lona iloa o le tele o suiga i lona taulaga talu ona pulea e le au Nazi. Sa masani ona fefe o ia e savali i le fale mai le lotu i le po ona o le toatele o tagata sa feoai solo i le auala. Sa leaga le tamaoaiga, ma e toatele tagata na leai ni galuega ma sa leai se mea e fai. Atonu e le o i latou o ni tagata leaga, ae sa fefe lava Helga i taimi uma ina ne’i o latou taumafai e faamanu’alia o ia.

Ona oo mai lea o Hitler ma ua faaleleia le tamaoaiga. Sa le toe utiuti ni galuega, ma sa lagona le saogalemu i auala. O le mea na sili atu, na amata ona lagona e tagata le mitamita i le toe avea ai ma tagata Siamani. O Hitler o se failauga malosi, ma o ana upu faananau na musuia ai le toatele i le manatu faapea e mafai e Siamani ona toe tulai mai o se malo malosi o le a tumau mo le afe o tausaga. Ina ua ia faasalalau atu pepelo, talanoa e uiga i taupulepulega, ma tuuaia tagata Iutaia mo faafitauli o Siamani, e toatele tagata na talitonu ia te ia.

E pei foi o isi i lo latou atunuu, o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Siamani sa umia ni manatu eseese e uiga ia Hitler. Sa lagolagoina o ia e nisi, a o isi sa faaeteete i lona tulai a’e i le pule ma lona inoino i tagata Iutaia. O le aiga o Helga sa le o ni tagata e matele i ni faiga faaupufai ma e le’i tetee faaaliali i le Pati a le Nazi. Ae sa manatu ona matua o Hitler o se taitai sese mo Siamani. O lona tama, aemaise lava, sa le fiafia i le faamalosia e faaaoga le “Heil Hitler” o se faafeiloaiga. Sa ia tumau pea i le faaaogaina o le mea na masani ai o le “taeao manaia” a le o lena o le “manuia le aso”—e tusa lava pe na le talia e isi.

Peitai, sa fefe Helga i le le faapea atu “Heil Hitler” pe le siia lona lima i fa’alo faaNazi. Ae faapefea pe afai e vaai atu se tasi ua musu o ia e fai? E ono oo ai o ia i se faafitauli. Sa fefe tele o ia i le matilatila ese, o le mea moni, o nisi o taimi sa ia taumafai ai e aua nei mafaufau ai lava e uiga ia Hitler, popole ina nei mafai ona faitauina i se tulaga e le au Nazi lona mafaufau ma faasalaina ai o ia.

Ae, sa fiafia lava o ia i faaaliga e faia e le Pati a le Nazi. Sa i ai siva a le au Nazi ma fitafita i toniga e savavali faafitafita i le auala. Sa mananao le au Nazi e faatupuina manatu faalelotonuu ma le tuuto atu i le autalavou o le atunuu, o lea sa masani ona latou faaaogaina ai faafiafiaga, musika faagaeetia, ma isi ituaiga o faalauiloa e faatosina ai i latou.29

Pe tusa o le taimi lea, na avea ai Helga ma se Teine o le Ofagapi lea na faatoa faaigoaina talu ai nei e le Ekalesia o le Faalapotopotoga o le Mutuale a Tamaitai Talavou. I lalo o le taitaiga a se taitai matua, sa faatutu ai e tagata o lana vasega ni sini ma agavaa ai mo ni faamaufaailoga felanulanuai e tuu i la latou lomiga o le gagana Siamani o le tusitaulima a Teine o le Ofagapi. Sa faapelepele Helga i lana tusi lesona, ma avea ai ma ana lava tusi e umia e ala i le valiina o ona ata lanu uliuli ma le paepae ma faaaoga se peni po o se penitala e faailoga ai ana sini ua mae’a i se X.

Na makaina e Helga le tele o sini a o ia galue ai i le tusitaulima. Sa ia faaigoaina mea na ausia e tagata musika maoae e toalima, sa vave moe ma alapo, tuuina atu lana molimau i ni sauniga anapogi ma molimau se tolu, ma faailoa mai auala sili ona taua na ese ai aoaoga a le Ekalesia mai isi talitonuga faaKerisiano. Sa ia filifilia foi se igoa o le Ofagapi ma se faatusa mo ia lava. O le igoa sa ia filifilia o le Edelmut, faaSiamani mo le “tamalii.” O lana faatusa o le edelweiss, o se fugalaau laitiiti, e le taatele lea e ola maualuga i atumauga o le Alps.30

I se tasi aso, na sau ai Helga ma le fiafia i le fale. O sui mai le mafutaga autalavou o le Pati a le Nazi mo tamaitai talavou—o le Bund Deutscher Mädel, po o le Vaega o Teine Siamani—sa sailia ni o latou sui fou i le pitonuu, ma o le toatele o uo a Helga sa auai.

“Oi, Mutti,” na fai atu ai Helga i lona tina. “Ou te fia alu ma auai i le vaega.” Sa ofoina atu e le vaega ituaiga uma o lesona ma gaoioiga ma lolomi a latou lava mekasini. Sa i ai foi ni talanoaga e uiga i ni malaga faase‘e i le kiona, na faatupeina e le malo. Sa ofuina e teineiti ni palausi papae, ma ni lausakete paauli mananaia.

“Helgalein, o oe o se Teine Ofagapi,” o le tala lea a lona tina. “E le manaomia ona e auai i lena vaega.”

Na iloa e Helga e sa‘o lona tina. O le le auai i le Vaega a Teineiti Siamani o le a toe vavae ese ai foi o ia mai ana uo. Ae o le polokalama o le Ofagapi sa fesoasoani ia te ia e ausia ai sini amiotonu ma avea ai ma se tagata sili atu o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E le mafai e Hitler po o lana vaega ona faia lena mea.31

  1. Widtsoe, Diary, May 23–June 4, 1931, and May 17, 1933; Widtsoe, In a Sunlit Land, 207–8; Leah Dunford Widtsoe to Merle Colton Bennion, Apr. 14, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL; Palestine-Syrian Mission, Minutes, May 21, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL; “President Widtsoe Visits Palestine,” Deseret News, June 24, 1933, Church section, 2.

  2. Mission Annual Report, 1933, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 204–5, 208; Bertha Walser Piranian and Badwagan Piranian entries, Zürich Conference, Swiss-German Mission, nos. 274, 514, in Switzerland (Country), part 7, segment 2, Record of Members Collection, CHL.

  3. Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Moser, Global Great Depression, chapter 5. Autu: John ma Leah Widtsoe

  4. Widtsoe, Diary, May 17, 1933; Ausdrig Piranian entry, Zürich Conference, Swiss-German Mission, no. 450, in Switzerland (Country), part 7, segment 2, Record of Members Collection, CHL; John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  5. Leah Dunford Widtsoe to First Presidency, Sept. 1, 1933; Sept. 16, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Palestine-Syrian Mission, Minutes, May 21, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL. Ua faasa‘oina upusii mo le manino; “A.” i le uluai tusiga ua suia i le “Aualofa.”

  6. Widtsoe, Diary, May 26–30, 1933; Widtsoe, In a Sunlit Land, 212; Parrish, John A. Widtsoe, 503; Widtsoe, Journal, May 30, 1933; John A. Widtsoe, “The Promised Land,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 6, 1933, 95:441; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  7. Leah Dunford Widtsoe to Susan McCrindle, Sept. 23, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, Journal, May 30, 1933; “Karl M. Widtsoe Dies of Pneumonia,” Deseret News, May 30, 1927, section 2, 1.

  8. Widtsoe, Journal, May 30–31, 1933; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933; Leah Dunford Widtsoe to Heber J. Grant, June 5, 1933, First Presidency Mission Files, CHL. Autu: Susa Young Gates

  9. William P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, Feb. 20, 1935, 9:29; Love Branch, Miscellaneous Minutes, Aug. 21, 1933. O upusii ua faasa‘oina mo le faigofie ona faitauina; “O a’u” na faaopoopo i le amataga o fuaiupu uma e lua. Autu: Faamalologa

  10. William P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, Feb. 20, 1935, 9:28–29; Okkers, “I Would Love to Touch the Door of the Temple,” 177–78.

  11. Heber J. Grant to John A. Widtsoe, May 17, 1933; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Parrish, John A. Widtsoe, 474; Heber J. Grant to John A. Widtsoe and Leah Dunford Widtsoe, June 27, 1933, Letterpress Copybook, volume 70, 801, Heber J. Grant Collection, CHL.

  12. John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933; Leah Dunford Widtsoe to First Presidency, Sept. 16, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; see also Handbook for the Bee-Hive Girls of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association (London: British Mission, 1933).

  13. German-Austrian Mission, Swedish Mission, Netherlands Mission, Report of the Mission President, 1932, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Cowan, Church in the Twentieth Century, 162–63; Parrish, John A. Widtsoe, 498; John A. Widtsoe to Heber J. Grant, June 9, 1933, First Presidency Mission Files, CHL.

  14. Widtsoe, Diary, July 18, 1933; Parrish, John A. Widtsoe, 508–9; Heber J. Grant to John A. Widtsoe, Telegram, July 18, 1933; John A. Widtsoe to First Presidency, July 20, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Leah Dunford Widtsoe to “Dear Jack,” Sept. 8, 1933, Widtsoe Family Papers, CHL.

  15. Wilson, Hitler, 77–88; Evans, Coming of the Third Reich, 298–349; Noakes and Pridham, Nazism, 123–26; First Presidency to John A. Widtsoe, July 20, 1933, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 89; John A. Widtsoe to First Presidency, Aug. 8, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 32. Autu: Siamani; Taua Lona Lua a le Lalolagi

  16. John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933; Sept. 28, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 57–59; see also McDonough, Gestapo, chapter 3. Autu: O Le Le Faaituau i Faiga Faaupufai

  17. John A. Widtsoe to First Presidency, July 11, 1933; Sept. 28, 1933, First Presidency Mission Files, CHL; Widtsoe, Diary, Sept. 20–22, 1933.

  18. Hope family entries, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, nos. 441–45, 691, in Ohio (State), part 2, Record of Members Collection, CHL; Hanks, Oral History Interview, 6, 12; 1930 U.S. Census, Woodlawn, Sycamore Township, Hamilton County, Ohio, 1B; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 59; Obituary for Len Hope, Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 15, 1952, 4B; Vernon Hope entry, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, Births and Blessings, 1934, no. 258, in Ohio (State), part 4, Record of Members Collection, CHL.

  19. Stradling, Cincinnati, 110–11; Taylor, “City Building, Public Policy,” 163–64; Bunch-Lyons, Contested Terrain, 77–81, 96, 114; Fairbanks, “Cincinnati Blacks,” 193–94; “Go to Church Tomorrow,” Cincinnati Enquirer, Mar. 15, 1930, 10.

  20. Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [10]; Anderson, Twenty-Three Years in Cincinnati, 2, 17; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935; Hanks, Oral History Interview, 2–3, 13; Henry Layton to Richard Layton and Annie Horn Layton, Mar. 3, 1931, Henry Layton Correspondence, CHL; see also “Leggroan, Edward,” “Leggroan, Alice Weaver Boozer,” and “Ritchie, Nelson Holder,” Biographical Entries, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu.

  21. Hanks, Oral History Interview, 3, 14, 18; see also Herman Huenefeld, Rogers Love, Rosalea Moore, Ethel Wyatt, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 61, 84, 96, 139. Autu: Faatapulaaga Faaleituaiga Tagata

  22. Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [10]; Hanks, Oral History Interview, 2, 6; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935, and Dec. 25, 1936; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2, 1931; Oct. 5, 1931. O le upusii muamua ua faasa‘oina mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punaoa o loo i ai le “Na ia ta’u atu ia i latou o le asiasiga aupito faigata lenei ua ia faia i soo se tasi i lona olaga.”

  23. Essie Holt, “Hope’s Home,” Photograph, Essie H. Wheadon Mission Papers, CHL; Taylor, “City Building, Public Policy,” 175; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Gibson, Mission Journal, Aug. 6, 1930.

  24. Hanks, Oral History Interview, 6, 11; Gowers, Mission Journal, Nov. 15, 1934; Gibson, Mission Journal, July 7, 1930; Lyman, As I Saw It, 73–74; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935; Jan. 5, 1936; Feb. 7, 1937; Croshaw, Mission Journal, Apr. 30 and June 23, 1932; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2, 1931; Oct. 5, 1931.

  25. South Ohio District, General Minutes, Oct. 29, 1932; Cincinnati Branch, Minutes, Apr. 16, 1933; June 3 and 17, 1934; Duffin, Mission Journal, Dec. 1, 1935, and Oct. 31, 1936; Butler, Interview, 1.

  26. Litster, Mission Journal, Sept. 11 and 20, 1932; Oct. 5 and 11–12, 1932; Gibson, Mission Journal, Mar. 22 and 26, 1932; Apr. 26 and 30, 1932; May 3–4, 1932; Holt, Mission Journal, July 27, 1931; Sept. 2 and 7, 1931; Oct. 5, 1931; Bang, Diary, Jan. 18, 1936.

  27. Vernon Hope entry, Cincinnati Branch, South Ohio District, Northern States Mission, Births and Blessings, 1934, no. 258, in Ohio (State), part 4, Record of Members Collection, CHL; Hope family entries, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 50–52, 197, 214; Cincinnati Branch, Minutes, June 3, 1934.

  28. Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 58–59; Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [12]; Lyman, As I Saw It, 74; Hanks, Oral History Interview, 15–16. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punaoa o loo i ai le “Na fai mai Bro. Hope, na ia iloa e le mafai ona ia maua le perisitua, ae sa ia lagonaina i le faamasinogatonu a le Atua o le a i ai se aso o le a tuuina atu ai lea mea ia te ia, ma o le a faatagaina o ia e alu atu i lona taui e faavavau faatasi ma e faamaoni o loo umiaina.” Autu: Faatapulaaga o le Perisitua ma le Malumalu

  29. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 49–52; Johnson and Reuband, What We Knew, 137, 230, 337–44; Koonz, Nazi Conscience, 20–25, 75, 100–104, 215, 253–54; Mühlberger, Hitler’s Followers, 202–9; Tobler, “Jews, the Mormons, and the Holocaust,” 80–81.

  30. Handbuch für die Bienenkorbmädchen, 2–16, 28–29, 36, 45; “Comments on Church News of the Week,” Deseret News, June 2, 1934, Church section, 8; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 50–52. Autu: Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou

  31. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 50; Reese, Growing Up Female in Nazi Germany, 30–40; Kater, Hitler Youth, 70–112; Lepage, Hitler Youth, 73, 78.