Talafaasolopito o le Ekalesia
39 O Se Vaitau Fou


“O Se Vaitau Fou,” Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Ma Le Toa, Tamaalii, ma Tutoatasi, 1893–1955 (2022)

Mataupu 39: “O Se Vaitau Fou”

Mataupu 39

O Se Vaitau Fou

Ata
Malumalu o Suisi

I le Aso Lua, 6 Setema, 1955, sa malaga atu ai Helga Meyer i se nofoaafi mo Perelini i Sisifo. Sa latou iloaina talu ai nei ma isi tagata o le Paranesi a Neubrandenburg ua o mai le Aufaipese a le Tapeneko i le aai e tuuina atu se konaseti. Sa taamilo le aufaipese i Europa talu mai le ogatotonu o Aokuso, e faafiafia i aai mai Glasgow i Copenhagen e muamua atu o le faapaiaga o le Malumalu o Suitiselani. O le taumafaiga aupito taua lea a le aufaipese talu mai lana faafiafiaga i le Faaaliga a le Lalolagi i Chicago i le onosefulu tausaga talu ai. Mo le toatele o e sa auai i konaseti, o le faalogoina o pepese le aufaipese o se aafiaga lea i le olaga atoa.1

Ua leva ona foliga mai e le talafeagai le aumaia o le silia ma le 350 tagata o le aufaipese i le vasa, ae sa talitonu Peresitene Tavita O. MaKei ua oo i le taimi mo le aufaipese e taumafai ai i fafo atu o Amerika i Matu. “E le toe i ai se malosiaga malosi mo le galuega faafaifeautalai nai lo le Aufaipese a le Tapeneko,” na ia saunoa ai ina ua faasilasila atu ia fuafuaga.2

O le malaga atoa o le fua lea o le tele o galuega, sauniuniga, ma tatalo, ae o le faatasi ai o le aufaipese i Perelini i Sisifo sa faapitoa le ofoofogia. O feutagaiga maualuluga i le va o le Iunaite Setete ma le Soviet Union na faia e faataga ai se vaega toatele o tagata Amerika e malaga atu i le Ripapelika Temokarasi o Siamani i le vaega i sisifo o le aai.3

O le taimi lava na faalogo ai Helga ma isi Au Paia i Siamani Sasae e uiga i le asiasiga a le aufaipese oloo loma, sa latou saili ma maua se faatagaga e malaga ai i Perelini i Sisifo. E ui o le a faafiafia le aufaipese mo se aofia totogi i le afiafi, ae o le a tuuina atu ai foi se “konaseti mo faataitaiga” i le ao mo tagata sulufai o le GDR ma Siamani Sasae o e ua nonofo nei i Siamani i Sisifo. Sa lei tele ni tupe a le au Meyers, ae o le pisinisi fagota a Kurt ma le galuega a Helga o se faiaoga o le vasega faataitai na lava ai se tupe maua mo ia e malaga ai na o ia i Perelini i Sisifo ma faatau ai se pepa mo le konaseti o le afiafi.4

Ina ua taunuu atu le nofoaafi a Helga i Perelini i Sisifo, sa ia tuua le nofoaga ma agai atu i le malae taalo ateatea o Schöneberg mo le konaseti e le totogia o le aoauli. Sa toetoe lava a tumu le faletele i tagata, ae sa mafai ona ia maua se nofoa i talaane o le tulaga.

Sa faaaluina e Helga, Kurt, ma le la fanau le tele o afiafi o faapupuu faataamilo i le leitio, ma faalogologo i faasalalauga a le Aufaipese a le Tapeneko. Talu ai ona o le polokalama na sau mai le Iunaite Setete, sa tuu ai i lalo e le aiga le leo ina ia leai se tasi i luga o le auala e faalogo i musika ma lipoti atu i latou. Ae o le asō e mafai ona ia faalogo e aunoa ma le fefe, ma tuu atu i upu ma musika e logoa uma mai i ona autafa.5

Na amataina le aufaipese i musika na saunia e fatupese Siamani o Bach, Handel, ma Beethoven. Ona suia lea o le konaseti i viiga faapelepele a le Au Paia o Aso e Gata Ai “Lo‘u Tama e” ma le “O Mai, O Mai, Outou o le Au Paia.” Sa lei malamalama Helga i upu faaPeretania o viiga, ae a o faatumulia e leo o tagata pepese le avanoa i leo fiafia, sa faagaeetiaina lona loto.

O ona tagata nei, na iloa e Helga, na o mai mai se mea mamao.6

I ni nai itula mulimuli ane, sa ia toe foi atu ai i le fale faafiafia mo le konaseti o le afiafi a le aufaipese. O le taimi lea sa nofoia ai e le Au Paia Siamani i Sisifo, tagata e tautua i Amerika, ma taitai o le malo le tele o nofoa i le potu tele na teuina. Sa pueina le konaseti ina ia mafai ai e le Leitio Saoloto a Europa, o se leitio e lagolagoina e Amerika i Siamani i Sisifo, ona faasalalau atu i tagata o loo nonofo i le GDR, Siekisolovakia, Polani, ma isi atunuu faakomunisi i Europa tutotonu ma sasae.7

Sa toe fiafia foi Helga a o faalogologo atu i le musika. Sa siomia o ia e le Agaga o le Alii, ma sa le mafai e ia ma i latou na siomia o ia ona taofiofia le maligi oloimata. Sa pei sa i ai le lagi i luga o le lalolagi.

Ina ua maea le konaseti, sa tuumuli le aufaipese i le potu tele ma amata ona agai i luga o a latou pasi. Sa mulimuli atu Helga ma se vaega o le Au Paia Siamani ia i latou i fafo ma usu le pese “Tu Ieova i lo Tatou Va.” Sa latou talotalo atu i solosolo i le ea seia oo ina le iloa atu le pasi mulimuli.8


I ni nai aso mulimuli ane, i le Aso Sa, 11 Setema, 1955, sa afe atu ai Peresitene MaKei i se paka taavale ua matua tumu i le itu i fafo o Bern, Suitiselani. Mo ni nai tausaga ua mavae, sa ia mulimuli ai i le alualu i luma i malumalu e lua o Europa mai le mea mamao. Talu ai nei, sa ia suaina ai le eleele mo le malumalu i Lonetona. Ma o le asō ua taunuu atu o ia e faapaia le Malumalu o Suisi faatoa maea.9

O se taimi manumalo lea mo Peresitene MaKei. O Europa sa o se punavai o le malosiaga i le Ekalesia mo augatupulaga. O matua uma o le perofeta na fananau i eleele o Europa. Sa auai le aiga o lona tama i le Ekalesia i Sikotilani, ma o le aiga o lona tina o nisi ia o uluai tagata liliu mai i Uelese. O lea la o le a le toe sopoia e le Au Paia i Europa se vasa e olioli ai i faamanuiaga o le malumalu, e pei ona sa i ai i ona matua ma matua matutua.10

Mo le tele o aso, na toulu ai timuga i luga o Bern. Ae i lenei taeao, sa faafeiloai ai e lagi lanumoana ma le la susulu ia Peresitene MaKei. O le vaega pito i fafo faatauvaa o le malumalu, faaonaponei e tu matilatila mai se tulaga o laau e faavavau. O le fale sa lanu-kulimi, ma laina o pou papa’e ma fa’amalama uumi i ona itu. O se tumutumu sinasina se tasi, na lagolagoina e se nofoaga paepae maualuga, na aapa maualuga atu i luga ae o faitotoa o le apamemea i luma. Ma i se mea mamao, sa manino le iloa mai i lotoa o le malumalu, o loo tutulai ae ai Mauga o Jura ma le matagofie o Swiss Alps.11

A o ulufale atu Peresitene MaKei i le malumalu, sa pasi atu o ia i lalo o ni mataitusi poloka lapopoa i luga ae o le faitotoa. Das Haus des Herrn, o le savali na faitauina i le faaSiamani. O Le Maota o le Alii. Mo le taimi muamua, na faaali mai ai upu i luga o se malumalu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i se gagana e ese mai le Igilisi.12

I ni nai minute mulimuli ane, i le ta o le sefulu, sa tu ai le perofeta i se pulelaa i le potu o potopotoga i le fogafale tolu. Sa tilotilo atu i ai se aofia pe tusa ma le onoselau tagata, e silia ma le afa o i latou o sui auai o le Aufaipese a le Tapeneko. E i ai le isi iva selau tagata sa saofafai i isi potu i totonu o le malumalu a o faalogologo atu i taualumaga e ala i masini faaleotele leo.13

Ina ua uma ona pepese le aufaipese ma se tatalo, sa faafeiloai e Peresitene MaKei i latou uma sa auai ma saunoa atu faapea, o peresitene ua mavae o le Ekalesia sa i ai iina i le agaga. Faatasi ai ma i latou, sa ia fai mai ai, o Iosefa F. Samita, o le sa valoia i Bern i le afa seneturi na mavae atu, o le a i ai se aso efausia ai malumalu i atunuu i le salafa o le lalolagi.14

Sa sosoo ai ma Samuelu Bringhurst, o le sa lei leva ona valaauina e avea ma peresitene o le Malumalu o Suisi. Sa ia toe faamatalaina le faigata o le mauaina o le fanua ma molimau atu i le taitaiga a le Alii i le sueina o le nofoaga o i ai nei.15

Sa mulimuli atu le Aposetolo o Ezra Taft Benson . Sa ia ta‘u atu i le aofia o lona tinamatua le tina o lona tama, o Luisa Ballif, o ona matua na auai i le Ekalesia i Suitiselani i le vaitau o le 1850 ma malaga atu i Iuta. A o tuputupu ae o se alii talavou i Idaho, sa faalogo Ezra i lona tinamatua o faamatala le liua o lona aiga ma lona alofa mo le atunuu tuai.

“Ou te faamautinoa atu ia te oe,” na fai atu ai le aposetolo, “Sa muai ou alofa ia Suitiselani ae lei taitai oo i le taimi ou te vaai i ai.”

Ona toe tomanatu ai lea o Elder Benson i lana misiona i le Au Paia i Europa ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Sa ia ta‘ua le alu atu ia Vienna ma Zełwągi. Ma sa ia manatuaina ma le faamemelo le agalelei o taitai o le malo o Suisi o e sa fesoasoani i le Ekalesia e tufatufa atu le fesoasoani.16

Ina ua nofo i lalo Elder Benson, sa toe foi atu Peresitene MaKei i le tulaga e faapaia le maota o le Alii. “Le Atua e, lo matou Tama e Faavavau,” sa ia tatalo ai. “I lenei sauniga paia, o le faamaeaina ma le faapaiaga o le uluai malumalu ua faatuina e le Ekalesia i Europa, matou te tuuina atu ai o matou loto ma sii ae o matou leo i Lau Afio i le viiga ma le lotofaafetai.” Sa ia faafetai atu i le Alii mo le talalelei toefuataiina, mo faaaliga i ona po nei, ma mo tagata Suisi, o e sa faamamaluina mo le tele o seneturi le aia tatau e tapuai ai e pei ona faatonu ai e le lotofuatiaifo.

I le taimi o lana tatalo, sa foliga mai na mamafatu i le perofeta le le talitonu o tagata i atunuu sa le mafai ona folafola atu ai le talalelei a Iesu Keriso. “Faamanuia i taitai o atunuu,” na ia aioi atu ai, “ina ia faamamaina o latou loto mai le faailoga tagata, masalosalo, ma le le mautonu ma faatumulia i se manao mo le filemu ma le amiotonu.”

Sa tapunia e Peresitene MaKei le sauniga o le faapaiaga o le taeao e ala i le taitaia o le faapotopotoga i le Alaga Osana.17 I le taimi o le sauniga, sa ia talosaga atu ai ia Ewan Harbrecht, o se tagata pese talavou leo usu e i le Aufaipese a le Tapeneko, o lona tinamatua na fanau i Siamani sa avea ma se uluai tagata o le Paranesi a Cincinnati, e tulai ma pese.

Soo se mea lava sa latou faafiafia ai i Europa, sa faafeiloaia ai Ewan ma le aufaipese e se faamalo leotele. Ae i le das Haus des Herrn, o se migao toafilemu na faamauina ai le mea na tupu i luga o le potu. “Faamanuia lenei maota,” sa ia pese ai.

Faamanuia tagata e i ai i totonu

Ia tausia i latou ia mama ma saoloto mai le agasala

Faamanuia i tatou i mea uma atonu tatou te i ai

Fetaui i le Alii e nofo faatasi ma oe.18


O le Aso Tofi na sosoo ai, na ulufale atu ai Jeanne Charrier i le Malumalu o Suisi e auai i sauniga mulimuli o faapaiaga e iva. I le siomia ai e uso a Au Paia mai le Misiona a Farani, e aofia ai Léon ma Claire Fargier, sa faamamaluina Jeanne ina ia i ai i le maota o le Alii, sa faitaulia faatasi ma tagata Europa o e o le a le pine ae osi feagaiga e faavavau.19

Na saunoa Peresitene MaKei, e pei ona ia faia i sauniga taitasi na muamua atu. Sa lagona e Jeanne se sootaga faapitoa i le perofeta, lea sa ia feiloai i ai i se konafesi i Pale i le taimi o lana malaga taamilo i Europa i le 1952. Sa na o se tausaga talu ona avea o ia ma se tagata o le Ekalesia i lena taimi, ma o le tiga o le teenaina e ona matua sa fou lava. Sa tu Peresitene MaKei e fesili atu e uiga i lona papatisoga ma pe na faapeī lona olaga talu mai lena taimi. Nai lo le na o le luluina o lona lima, sa ia tuuina atu ia te ia se opo mafanafana faatamamatua, ma fesoasoani e aveese lona le mautonu i totonu.20

A o faafeiloaia e Peresitene MaKei le Au Paia o le Misiona a Farani i le malumalu, sa faaliliuina ana upu e Robert Simond, o se tagata o le Ekalesia i Suisi ua leva ona auauna atu i le au peresitene o le misiona. “O lenei faapaiaga ua faailogaina ai se vaitaimi i le talafaasolopito o le Ekalesia,” o le tala lea a le perofeta i le Au Paia. “I ni nai auala e amata ai se vaitau fou.”21

Ona ia saunoa atu lea ia i latou o le a le pine ae mauaina sauniga amata ma faaeega paia. Sa manao o ia ia latou saunia e malamalama i mataupu faavae maoae o le olaga o loo i ai i aafiaga o le malumalu.

“O le vaaia po o le vaai faalemafaufau i le mamalu o le galuega o le malumalu e pei lava o le mauaina o se molimau i le paia o le galuega a Keriso,” na ia saunoa ai. “I nisi, o le mamalu o le moni o le talalelei toefuataiina e vave lava ona oo mai. I isi, e telegese ona oo mai, ae e mautinoa lava.”22

O sauniga muamua o faaeega paia i le Malumalu o Suisi na faatulagaina e amata i le vaiaso e sosoo ai. Ae ina ua iloa ane le toatele o le Au Paia na manaomia ona toe foi atu i o latou atunuu ao lei oo i le vaiaso e sosoo ai, sa fesili atu Peresitene MaKei ia Gordon B. Hinckley pe mafai ona galulue lana vaega i le po atoa e saunia le malumalu mo le galuega o faaeega paia i le taeao o le Aso Faraile.23

I le aoauli o le Aso Faraile, sa toe foi atu ai Jeanne i le malumalu ma isi o le Au Paia e tautatala faaFarani. O sauniga muamua e lua o faaeega paia o le aso na faaSiamani, ma talu ai o le faaeega paia o se aafiaga fou mo le toatele o tagata auai, o mea uma sa umi atu nai lo le mea na faamoemoeina. E oo atu i le taimi na amata ai le sauniga Farani, ua goto le la, ma sa i ai sauniga i isi gagana e mulimuli mai ai.24

Ina ua uma ona faalogologo le aposetolo o Spencer W. Kimball i se fonotaga faapitoa i le malumalu, sa auai Jeanne ma isi o le Au Paia Farani i sauniga amata ma faaeega paia. I se tasi potu, sa latou matamata ai i le ata fou o le malumalu i le gagana Farani ma aoao atili ai e uiga i le foafoaga o le lalolagi, le Pau o Atamu ma Eva, ma le Togiola a Iesu Keriso. Sa latou osia ni feagaiga ma le Atua ma maua ai le folafolaga o faamanuiaga silisili i lenei olaga ma i le olaga a sau.25

Ina ua uma le sauniga a Jeanne, ua oo i le tuneva o le po. O le Au Paia mai Suetena, Finelani, o Netherlands, Tenimaka, ma Nouei na faaauau pea ona maua o latou faaeega paia i sauniga ia na faaauau faasoloatoa seia oo i le tuneva o le po o le Aso Toonai.26

O le auai ai i sauniga o le malumalu, na malamalama ai Jeanne o se nofoaga o le faatuatua ma le faamoemoe o le a saunia ai o ia e ulufale atu i le afioaga o le Atua i se aso. Ma e ui e lei saunia lona aiga faalelalolagi e faalogo i le savali o le talalelei, ae sa naunau lava o ia e fai galuega mo tuaa ua maliliu o e sa faatalitali mo le mauaina o faamanuiaga o le malumalu.

“E leai se tasi o le a faagaloina,” sa ia mafaufau ai.27


Sa fai si pisi o le vaiaso mo Gordon B. Hinckley. O le taimi lava na kilia ai e le ofisa tiute le ata o le faaeega paia, sa ia vaaia le faapipiiina o le masini ata ma le faaleotele leo o le malumalu, faalaugatasia le leo ma le ata i gagana taitasi e faamautinoa ai o loo latou galulue lelei, ma aoaoina le enisinia fou o le malumalu, o Hans Lutscher, o lē o le a tauaveina le tiutetauave tumau ina ua uma ona maua ona lava faaeega paia.28

Sa fiafia Gordon ma lana vaega i se malologa puupuu mai la latou faasologa pisi i aso e lima o le faapaiaga, ae o le taimi lava na fofoga mai ai e Peresitene MaKei lona naunautaiga e amata vave galuega o sauniga i le malumalu, sa latou toe foi loa e galulue.

Talu mai le taeao po o le Aso Faraile, na toeitiiti atoa le lua aso na faaaluina e Gordon e faagaoioia ai le poloketi ma le masini faaleotele leo. O le moe sa le o se filifiliga. Ma o le tau susū o le tautoulu o Bern na amata ai se tulaga o le fulū lea na maua ai Gordon. E le muta le tagi o ona mata ma le tafe o lona isu, sa lagona e lona ulu le mamafa, ma sa tiga lona tino.29

Ae, a o faagasolo pea sauniga i lea itula ma lea itula, sa maofa Gordon i le lelei o le faagaoioia o le faaeega paia na pueina. Sa aafia le aufaigaluega o le malumalu i ni nai faafitauli i le faagasologa fou, e ui lava i luitau o le taulimaina o tagata mai le tele o atunuu eseese. I le matamata ai i le faagasologa o le sauniga, na iloa ai e Gordon le faigata o le tuuina atu i gagana e fitu i le tulaga masani.30

Ina ua faaiuina le sauniga mulimuli o le faaeega paia i le faaiuga o le Aso Toonai, sa vaivai Gordon. Ae i tua atu o ona mata mumu ma le tiga o le faai, sa ia lagonaina le faanatinati o se mea e sili atu ona taua. Talu ona sau i Bern, sa ia vaai i le faitau selau o le Au Paia mai atunuu o Europa ua ulu atu i le malumalu. O le toatele o i latou sa faia ni osigataulaga maoae ina ia o mai i le faapaiaga. O nisi o i latou, sa mafai ona ia iloa atu, sa matua matitiva lava. O isi na tauaveina le toesea o aiga ma isi e pele i taua e lua o le lalolagi. Sa maligi o latou loimata a o latou mauaina le faaeega paia ma molimauina o latou aiga ua faamauina faatasi mo le faavavau.

E sili atu nai lo se isi lava taimi muamua, sa silafia e Gordon ma le mautinoa sa musuia e le Alii ia Peresitene MaKei e aumai faamanuiaga o le malumalu i tamaitai ma alii o Europa. O le vaaia o lo latou olioli sa aoga i po uumi uma ma aso faigata na oo i ai Gordon i le lua tausaga ua mavae.31


E pei o le toatele o le Au Paia sa nonofo i le GDR, sa le mafai e Henry Burkhardt ona o i Bern mo le faapaiaga o le malumalu po o sauniga muamua o faaeega paia. Nai lo lena, sa ia saunia se potu i le fale o ona matua lea o le a la nonofo ai ma Inge pe a maea le la faaipoipoga o loo loma. Sa ia talosaga mo se fale mautotogi mo ia lava, ae na te le iloa po o afea o le a tuuina mai ai e lemalo se fale. Sa tonu ia te ia e mafai ona la nonofo i lenei tamai avanoa e leai se ea mafanafana, lea sa ia faamoemoe o le a maua ai e Inge sina fiafia teisi atu pe a uma ona ia tuuina i luga se pepa puipui fou.

Sa na o ni nai taimi na vaai ai Henry ma Inge i le tasi ma le isi i le iva masina talu ona faamau i laua, e masani pe a latalata atu Henry i Bernburg mo se konafesi faaleitu. Sa laua fuafua e faia se faaipoipoga faalemalo i le aso 29 o Oketopa, ma sa la naunau ina ia faamauina i le malumalu i le vave e mafai ai pe a mavae lena.32

E ui ina sa faatagaina e le malo o Siamani Sasae ona tagatanuu e malaga atu i Siamani i Sisifo, ae sa le mafai e Henry ma Inge ona logo i soo se tasi o loo la malaga faatasi ese mai le atunuu, ona e ono manatu ai le malo o le a laua o ese e le toe o foi mai. Sa la faamautuina o laua visa i Siamani i Sisifo i aai eseese ma galulue ai ma le ofisa o le misiona i Perelini i Sisifo ia maua a laua visa i Suitiselani. E tusa ai ma le fuafuaga, o le a auina atu visa Suisi i le ofisa o le Misiona a Siamani Sisifo i Frankfurt. Afai e le taunuu mai pepa, e tatau ona toe foi le ulugalii i le GDR e aunoa ma le faamauina.33

O le aso na sosoo ma le la faaipoipoga i Bernburg, sa malaga ai Henry ma Inge e aunoa ma se mea na tupu i Siamani i Sisifo ma maua ai a la visa i Suitiselani o loo faatalitali mo i laua. E lei umi ae la faatauina ni pepa malaga o le alu ma toe foi mai i Bern ma faaalu ai sina taimi e faatasi ai ma uo i Siamani i Sisifo. Soo se mea lava na la o i ai, sa faaaloalo tagata ma faauo ia i laua. Sa laua maofa i le matagofie o le lagona o le feoai solo e aunoa ma ni tapulaa.34

Na taunuu Henry ma Inge i Bern i le afiafi o le aso 4 o Novema ma faaalu le tupe mulimuli na la sefeina mo le malaga e mautotogi ai i se tamai potu e lata ane i le nofoaga o nofoaafi. O le taeao na sosoo ai, na savavali a’e ai le ulugalii i faasitepu i faitotoa o le malumalu ma ulu atu i le maota o le Alii. E lei umi ae la saofafai i totonu o le potu o faaeega paia o le malumalu ma maua le sauniga o se ata tifaga i le gagana Siamani i luga o se lau i o latou luma.

Ina ua maea le sauniga, sa la ulufale atu i se potu o faamauga ma tootutuli i le isi itu o le fatafaitaulaga mai le tasi ma le isi. Sa la aoao e uiga i folafolaga mamalu na tuuina mai ia i latou o e ulu atu i le feagaiga o le faamauga. Ona faatasia ai lea o i laua lava e faavavau.35

“E maeu le matagofie o le avea nei ma le tasi ma le isi mo le faavavau,” na manatunatu ai Henry. “Oka se tiutetauave maoae, faatasi ai ma le tele o faamanuiaga, ua tuuina mai ia i tatou.”36

O le afiafi na sosoo ai, na savavali atu ai Henry ma Inge i le nofoaga o nofoaafi mo le la malaga e toe foi atu i le la potu i le falealuga i le GDR. Sa la iloa e le manaomia ona la toe foi atu iina pe afai la te le mananao ai. Sa i ai ni a la uo e mafai ona fesoasoani ia i laua e nonofo i Siamani i Sisifo. E mafai foi ona la taumafai e malaga atu i le Iunaite Setete, e pei ona sa i ai le toatele o isi Au Paia Europa.

E ui i lea, sa le‘i mananao le ulugalii e tuua lo la nuu moni. Sa le faigofie i taimi uma le olaga i le GDR, ae sa i ai o la aiga iina, ma sa i ai le galuega o loo faamoemoe le Atua la te faia iina.37

Sa lei pine ae oo mai le nofoaafi, ma sa la fe’a’ei i luga. O le tuua o Suitiselani, sa leai se manatu o Henry po o Inge po o afea, pe mata o le a mafai, ona la toe foi atu i le malumalu. Ae sa la faalagolago i le Atua e taiala lo la lumanai. O le fusia faatasi ai mo le olaga nei ma le faavavau, sa sili atu lo latou tuuto nai lo se isi lava taimi e auauna atu ia te Ia. Ma sa la iloa o le a Ia le tuua lava i laua.38

  1. Meyer, Faatalanoaga [2017], 2–4; Itinerary, Aug. 13–Sept. 18, 1955, Mormon Tabernacle Choir Tour Files, CHL; Thomas, Tabernacle Choir Goes to Europe, xvii–xviii. Autu: Aufaipese a le Tapenekor

  2. Cornwall, Century of Singing, 102–3; Henry A. Smith, “Tabernacle Choir Will Tour Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 25, 1954, Church section, 7. Ua faasa‘oina upusii mo le faitauina; “mo lena galuega faafaifeautalai” i le amataga na suia i le “mo le galuega faafaifeautalai.”

  3. Henry A. Smith, “Tabernacle Choir Will Tour Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 25, 1954, Church section, 7; Thomas, Tabernacle Choir Goes to Europe, 45–48.

  4. Meyer, Faatalanoaga [2017], 1, 4; Cornwall, Century of Singing,130; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree,152; Couch, Farnsworth, ma Maksymiw, Oral History Interview, 3–4; Hinckley, Faatalanoaga o le Talafaasolopito o Oral, 9; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State,76.

  5. Meyer, Faatalanoaga [2017], 3; Gregory, Mission President Journal, 43; Couch, Farnsworth, ma Maksymiw, Oral History Interview, 21; Thomas, Tabernacle Choir Goes to Europe,138; Cornwall, “Chronological History of Salt Lake Tabernacle Choir,” 366. Autu: Fesootaiga o Ala Faasalalau

  6. Cornwall, “Chronological History of Salt Lake Tabernacle Choir,” 368; Meyer, Faatalanoaga [2017], 3–4. Autu: Viiga

  7. Henze, “RFE’s Early Years,” 3–16; Cornwall, “Chronological History of Salt Lake Tabernacle Choir,” 367.

  8. Meyer, Faatalanoaga [2017], 4; Cornwall, Century of Singing,117; Cornwall, “Chronological History of Salt Lake Tabernacle Choir,” 367.

  9. Ted Cannon, “Pres. McKay Dedicates First Temple of Church in Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 17, 1955, Church section, 2; David O. McKay, Diary, Apr. 17, 1952, and Jan. 14, 1953 [CHL]: “Ground Broken for British Temple,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 3, 1955, Church section, 6–7. Autu: Fausiaina o Malumalu; David O. McKay

  10. “Report Given by Pres. David O. McKay,” 8, i le David O. McKay, Diary, Aug. 27, 1953 [CHL].

  11. Holmes, Journal, Sept. 11, 1955; Kirby, “History of O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai in Switzerland,” 126, 130; Marba C. Josephson, “A Temple Risen to Our Lord,” Improvement Era, Sept. 1955, 58:624, 687. Autu: Suitiselani

  12. Ted Cannon, “President McKay Dedicates First LDS Temple in Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 12, 1955, 1.

  13. Ted Cannon, “President McKay Dedicates First LDS Temple in Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 12, 1955, 1; “LDS Opens First Temple on Continent of Europe,” Salt Lake Tribune, Sept. 12, 1955, section 2, 17.

  14. Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 1–2, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL; “The Gospel of Doing,” Der Stern, Nov. 1, 1906, 38:331–32. Autu: Iosefa F. Samita

  15. Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 2–4, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL; Ted Cannon, “Pres. McKay Dedicates First Temple of Church in Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 17, 1955, Church section, 2.

  16. Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 6–7, 9, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL; tagai foi Dew, Ezra Taft Benson, 8–12. Autu: Suitiselani

  17. Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 12–14, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL. Autu: Faapaiaga o Malumalu ma Tatalo o le Faapaiaga

  18. Morning and Afternoon Sessions, English language, Sept. 11, 1955, 5, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL; Harbrecht, “Personal History of Ewan E. Harbrecht Mitton,” 1:5–7; Fish, “My Life Story,” [1]; Christian Bang Sr., “My Story,” [3]. “Bless This House” by Helen Taylor, May Brahe © 1927 by Boosey & Co Ltd. All Rights Reserved. Reprinted by Permission.

  19. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 18, 2021; Afternoon Session, French language, Sept. 15, 1955, 2, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL; Nolan Olsen, “People from 14 Countries Attend Swiss Temple,” Herald-Journal (Logan, UT), Sept. 25, 1955, 3; see also Ted Cannon, “Choir Boards Trains for Date in Zurich,” Deseret News, Sept. 13, 1955, 1.

  20. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 21, 2021; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  21. David O. McKay, Diary, Sept. 15, 1955 [CHL]; Afternoon Session, French language, Sept. 15, 1955, 2, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL.

  22. Afternoon Session, French language, Sept. 15, 1955, 3, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL.

  23. Dew, Go Forward with Faith, 183; Samuel E. Bringhurst to El Ray L. Christiansen, Set. 20, 1955, El Ray L. Christiansen Temple Correspondence Files, CHL.

  24. David O. McKay, Diary, Sept. 16, 1955 [CHL]; Kimball, Journal, Sept. 16, 1955; Nolan Olsen, “People from 14 Countries Attend Swiss Temple,” Herald-Journal (Logan, UT), Sept. 25, 1955, 3.

  25. Kimball, Journal, Sept. 16, 1955; “About the Temple Endowment,” Temples, ChurchofJesusChrist.org/temples. Autu: Temple Endowment [Faaeega Paia o le Malumalu]

  26. Kimball, Journal, Sept. 16, 1955; David O. McKay, Diary, Sept. 16, 1955 [CHL]; Nolan Olsen, “People from 14 Countries Attend Swiss Temple,” Herald-Journal (Logan, UT), Sept. 25, 1955, 3.

  27. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 18, 2021.

  28. Hinckley, Oral History Interview, 5, 7; Dew, Go Forward with Faith, 181.

  29. Hinckley, Oral History Interview, 7, 9–10; Dew, Go Forward with Faith, 181–83; Paul Evans to Gordon B. Hinckley, Aug. 14, 1955, Missionary Department Executive Secretary General Files, CHL.

  30. Hinckley, Oral History Interview, 7–10; Dew, Go Forward with Faith, 183–84. Autu: Fetuunaiga i Galuega o le Malumalu

  31. Hinckley, Oral History Interview, 2, 9; Dew, Go Forward with Faith, 176, 182–83; Ted Cannon, “Pres. McKay Dedicates First Temple of Church in Europe,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 17, 1955, Church section, 2, 9. Autu: Gordon B. Hinckley

  32. Kuehne, Henry Burkhardt, 41–42.

  33. Kuehne, Henry Burkhardt,42; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28.

  34. Burkhardt, Journal, Nov. 11, 1955; Kuehne, Henry Burkhardt,42.

  35. Kuehne, Henry Burkhardt, 42; Burkhardt, Oral History Interview, 6; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28–29. Autu: Sealing [Faamauga]

  36. Kuehne, Henry Burkhardt,42. Ua faasa’oina le upusii mo le faigofie ona faitauina; “na” i le uluai tusiga ua suia i le “ua,” ma le “sa” ua suia i le “o le a.”

  37. Burkhardt, Journal, Nov. 11, 1955; Burkhardt, Oral History Interview, 6–7.

  38. Burkhardt, Journal, Nov. 11, 1955; Kuehne, Henry Burkhardt, 42; Burkhardt, Oral History Interview, 6.